Gedeon
Elita
- Poruka
- 16.125
https://www.index.hr/mobile/vijesti...760.aspx?index_ref=clanak_izdvojeno_m_vijesti
1867. godine Sjedinjene Američke Države kupile su Aljasku, što je jedan od najvažnijih događaja u istoriji te zemlje, koji je imao dalekosežne posljedice i za globalnu politiku. Ova teritorija, koji danas čini najveću saveznu državu SAD-a, nekada je bila u posjedu Ruskog carstva, no prodana je iz geopolitičkih razloga.
Ruska Amerika
Aljasku su otkrili Rusi u ranom 18. vijeku kad su zaposlili danskog istraživača Vitusa Beringa da otkrije postoji li kopneni put do Sjeverne Amerike. Vitus je dao cijeli život kako bi istražio tu regiju, a na kraju je i ustanovio da Aziju i Ameriku dijeli morski prolaz. Taj prolaz danas nosi njegovo ime.
Do kraja 18. vijeka na Aljasci su boravili ruski trgovci i misionari koji su tamo gradili crkve. Situacija je ostala ista tokom prve polovine 19. vijeka, a onda je nastupio rat u Europi.
Krimski rat prouzrokovao je krizu
Rusko carstvo zaratilo je s Osmanskim zbog poluostrva u Crnom moru započevši Krimski rat, u kojem će Rusija izgubiti. Rusija nije izgubila samo zato što je kasnila u modernizaciji za ostatkom Evrope već i jer su Osmanskom carstvu u pomoć uskočile Francuska, Pijemont i njihov najveći neprijatelj Britansko carstvo.
Rusija je nakon Krimskog rata bila u rasulu: nije bilo novca za vojsku, trebalo se nositi s društvenim posljedicama gubitka rata, a modernizaciju niko nije mogao platiti. Osim toga, Rusi su se bojali da bi Britanci, kad su namirisali krv, mogli ugroziti njihove granice negdje drugdje. Kako se Aljasku teško moglo braniti jer je bila daleko od ruske mornarice, odlučeno je da će zemlju prodati, a novac iskoristiti za modernizaciju.
U proljeće 1867. godine dogovorena je kupovina, a na današnji dan Aljaska je službeno postala dio američke teritorije. SAD je platio 7.2 miliona dolara, što je kao 129 miliona dolara u današnje vrijeme. Reakcije u SAD-u bile su uglavnom pozitivne i govorilo se da će teritorija poslužiti Americi da proširi svoju trgovinu na Daleki istok.
Umjesto trgovine, Amerikanci su tamo pronašli nešto još bolje
Međutim, u idućih trideset godina nije se puno toga promijenilo. I dalje se radilo o siromašnoj, zabačenoj zemlji, odvojenoj od svih važnih svjetskih centara. Onda je krajem 19. vijeka u kanadskoj pokrajini Jukon pronađeno zlato, što je izazvalo velike migracije na sjever, a mnogi lovci na zlato našli su ga i u istočnim predjelima nove američke teritorije.
Zlatna groznica pojačala je useljavanje, no ne može se ni približno mjeriti s drugim talasom naseljavanja Aljaske, koji se dogodio tijekom 1960-ih i 1970-ih kad su tamo pronađena ogromna nalazišta nafte. Otkriće nafte na Aljasci još je veći događaj nego američka kupovina teritorije, a zemlja i danas živi od prihoda naftne industrije.
1867. godine Sjedinjene Američke Države kupile su Aljasku, što je jedan od najvažnijih događaja u istoriji te zemlje, koji je imao dalekosežne posljedice i za globalnu politiku. Ova teritorija, koji danas čini najveću saveznu državu SAD-a, nekada je bila u posjedu Ruskog carstva, no prodana je iz geopolitičkih razloga.
Ruska Amerika
Aljasku su otkrili Rusi u ranom 18. vijeku kad su zaposlili danskog istraživača Vitusa Beringa da otkrije postoji li kopneni put do Sjeverne Amerike. Vitus je dao cijeli život kako bi istražio tu regiju, a na kraju je i ustanovio da Aziju i Ameriku dijeli morski prolaz. Taj prolaz danas nosi njegovo ime.
Do kraja 18. vijeka na Aljasci su boravili ruski trgovci i misionari koji su tamo gradili crkve. Situacija je ostala ista tokom prve polovine 19. vijeka, a onda je nastupio rat u Europi.
Krimski rat prouzrokovao je krizu
Rusko carstvo zaratilo je s Osmanskim zbog poluostrva u Crnom moru započevši Krimski rat, u kojem će Rusija izgubiti. Rusija nije izgubila samo zato što je kasnila u modernizaciji za ostatkom Evrope već i jer su Osmanskom carstvu u pomoć uskočile Francuska, Pijemont i njihov najveći neprijatelj Britansko carstvo.
Rusija je nakon Krimskog rata bila u rasulu: nije bilo novca za vojsku, trebalo se nositi s društvenim posljedicama gubitka rata, a modernizaciju niko nije mogao platiti. Osim toga, Rusi su se bojali da bi Britanci, kad su namirisali krv, mogli ugroziti njihove granice negdje drugdje. Kako se Aljasku teško moglo braniti jer je bila daleko od ruske mornarice, odlučeno je da će zemlju prodati, a novac iskoristiti za modernizaciju.
U proljeće 1867. godine dogovorena je kupovina, a na današnji dan Aljaska je službeno postala dio američke teritorije. SAD je platio 7.2 miliona dolara, što je kao 129 miliona dolara u današnje vrijeme. Reakcije u SAD-u bile su uglavnom pozitivne i govorilo se da će teritorija poslužiti Americi da proširi svoju trgovinu na Daleki istok.
Umjesto trgovine, Amerikanci su tamo pronašli nešto još bolje
Međutim, u idućih trideset godina nije se puno toga promijenilo. I dalje se radilo o siromašnoj, zabačenoj zemlji, odvojenoj od svih važnih svjetskih centara. Onda je krajem 19. vijeka u kanadskoj pokrajini Jukon pronađeno zlato, što je izazvalo velike migracije na sjever, a mnogi lovci na zlato našli su ga i u istočnim predjelima nove američke teritorije.
Zlatna groznica pojačala je useljavanje, no ne može se ni približno mjeriti s drugim talasom naseljavanja Aljaske, koji se dogodio tijekom 1960-ih i 1970-ih kad su tamo pronađena ogromna nalazišta nafte. Otkriće nafte na Aljasci još je veći događaj nego američka kupovina teritorije, a zemlja i danas živi od prihoda naftne industrije.
