15 kraljevskih portreta koje treba da pogledate

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.205
Kraljevski portreti predstavljaju važan deo istorije slikarstva. Ovi portreti su služili kao sredstvo komunikacije za pripadnike monarhije. Preko njih je aristokratsko društvo želelo da pokaže svoj status, značaj, bogatstvo i ličnosti. Kraljevski portreti su takođe svedočanstvo o moći javne slike i propagande. Pored toga, služili su kao pokloni koje su razmenjivali članovi monarhije.
 
1. Kraljevski portret Marije Antoanete Elisabeth Vigee Le Brun, 1783, Metropoliten muzeja, Njujork

Elisabeth Vigee Le Brun je bila zvanična slikarka francuske kraljice Marije Antoanete. Otac Vigee Le Brun je takođe bio portretista i razmišljao je o njenom slikanju kada je bila mala. Umetnica je bila jedna od retkih žena primljenih u Academie de St Luc.

Nakon što je postala kraljičin portretista, pozvana je da se pridruži Kraljevskoj akademiji 1783. Tokom svoje karijere naslikala je oko 30 portreta Marije Antoanete. Marija Antoaneta se vezala za ideju luksuznog i raskošnog kraljevskog života u Versaju. Često se citira kako je rekla „Neka jedu tortu“, iako nema istorijskih dokaza da je to zaista rekla.

Marija Antoaneta je obezglavljena tokom Francuske revolucije 1793. U strahu od revolucije, zvanična slikarka Marije Antoanete Vige Le Brun pobegla je u Italiju sa svojom ćerkom.
Clip_19.jpg
 
2. Kraljica Viktorija Tomasa Salija, 1838, Metropoliten muzeja u Njujorku

Kraljica Viktorija je došla na tron kada je imala osamnaest godina 1837. godine i ostala je kraljica skoro 64 godine. Kraljica Viktorija je volela pisanje, crtanje i slikanje. Poznata je i po tome što vodi dnevnik. Nakon smrti svog supruga, princa Alberta, Viktorija je 1861. nosila samo crninu. Njihova ljubavna priča inspirisala je mnoge romane i filmove. Tokom Viktorijine vladavine, Ujedinjeno Kraljevstvo je videlo veliki napredak u oblastima umetnosti i nauke.

Ovaj njen portret u punoj dužini naslikao je američki umetnik Tomas Sali nakon Viktorijinog krunisanja. Kraljica je prikazana na romantičan način, mladalačka, gleda preko koje treba, sa dijamantskim nakitom i krunom.
Clip_20.jpg
 
3. Portret Kraljice Marije Karađorđević Paje Jovanovića, 1922, Muzeja grada Beograda

Marija od Jugoslavije bila je kraljica Srba, Hrvata i Slovenaca od 1922. do 1934. za vreme braka sa kraljem Aleksandrom. Njena majka je bila Marija od Saks-Koburg-Gote, poslednja kraljica Rumunije čija je baka bila kraljica Viktorija. Bila je veliki ljubitelj automobila i uživala je u vožnji na velike udaljenosti. Na ovom kraljevskom portretu koji je naslikao Paja Jovanović, Marija je prikazana moderno odevena sa dijademom. Jovanović je jedan od najpoznatijih srpskih slikara koji je živeo skoro 100 godina. Tokom svoje dugogodišnje karijere naslikao je preko 1000 slika. Bio je nadaleko poznat po svojim portretima.
Clip_18.jpg
 
4. Portret francuskog kralja Luja XIV (1638-1715), Hiacinta Rigo, 1701, Luvra, Pariz

Luj XIV je bio francuski kralj poznat po izreci „Ja sam država“. Luj KSIV postao je poznat kao Kralj Sunce koji je vladao božanskim pravom koje mu je Bog dao. Na portretu Hiacinthe Rigaud iz 1701. vidimo Luja XIV u punoj veličini. Slika prikazuje kraljevski portret apsolutnog monarha obučenog u krunsku odoru. Šare ogrtača prikazuju fleur-de-lis, ljiljan koji simbolizuje francusku monarhiju. Kralj je takođe prikazan sa mačem pored kuka koji simbolizuje njegovu moć. Portret je prvo naručen kao poklon Filipu V od Španije, ali je Luj XIV odlučio da original zadrži za sebe.
Clip_16.jpg
 
5. Portret Katarine II, Fjodor Rokotov, 1763. nalazi se u Državnoj Tretjakovskoj galeriji, Moskva.

Katarina II Velika je bila carica Rusije od 1762. do 1796. Na presto je došla nakon što je njen muž Petar III, ruski, svrgnut sa prestola. Bila je pokrovitelj umetnosti i dala je veliki doprinos kulturnom buđenju u Rusiji. Podržavala je ideje ruskog doba prosvetiteljstva. Na svom krunisanom portretu koji je naslikao Fjodor Rokotov 1763. godine, Katarina Velika je prikazana obučena u kraljevsku srebrnu haljinu sa ogrtačem od hermelina. Kosa joj je ukrašena biserima. Godinu dana pre slikanja ovog kraljevskog portreta Rokotov je postao njihov dvorski slikar.
Clip.jpg
 
6. Fotografija portreta Elizabete, carice Austrije po Francu Ksaveru Vinterhalteru, 1865, preko Roial Collection Trust-a, London

Austrijska carica Elizabeta poznata i kao Sisi bila je prilično izvanredan lik. Postala je carica nakon što se sa šesnaest godina udala za Franca Josifa I od Austrije. Volela je prirodu, jahanje, modu i poeziju. Bila je poznata po svojoj lepoti i duboko je brinula o svom izgledu. Zbog toga je često bila opsesivno na dijeti i vežbala. Na ovoj kopiji dela koju je naslikao Franc Ksaver Vinterhalter, vidimo Sisi obučenu u prelepu haljinu, sa zvezdanim draguljima u kosi. Ubio ju je u Ženevi 1898. italijanski anarhista Luiđi Lučeni.
Clip_12.jpg
 
7. Karlos II, Klaudio Koelo, 1680-83, Nacionalni muzej umetnosti Katalonije, Barselona

Karlos ili Karlo II, kralj Španije, bio je poslednji Habzburg koji je vladao Španijom. Ovaj kraljevski portret naslikao je Klaudio Koelo, španski slikar kasnog baroka, oko 1680. Karlo II je bio fizički i psihički invalid. Poznato je da je imao habzburšku vilicu, deformitet koji je povezan sa inbridingom kraljevske porodice. Zbog njegovog stanja i postojećih sujeverja u to vreme, smatralo se da je bio opčinjen
Clip_8.jpg
 
8. Madame de Pompadour, Fransoa Buše, 1750, Harvardski muzej umetnosti, Kembridž

Madame de Pompadour je bila ljubavnica francuskog kralja Luja KSV. Zbog svoje inteligencije imala je uticajan položaj na kraljevskom dvoru. Bila je i pokrovitelj mnogih umetnika. Sama je napravila veliki broj bakropisa. Između 1750. i 1759. godine Baučer je naslikao nekoliko njenih portreta. Ovaj portret iz 1750. godine naslikan u rokoko stilu prikazuje gospođu de Pompadur obučenu u raskošnu haljinu sa ružičastim trakama i detaljima od čipke, sa kamejo narukvicom oko zgloba koja prikazuje lice njenog ljubavnika, kralja Luja KSV. Na ovoj slici ona je prikazana dok pudra rumene obraze svog bledog lica.
Clip_10.jpg
 
9. Marija Terezija od Austrije od Antona fon Marona, 1772, Kunsthistorisches Museum, Beč

arija Terezija od Austrije bila je jedan od najpoznatijih Habzburgovaca. Na presto je stupila 1740. godine sa 23 godine. Imala je šesnaestoro dece – pet sinova i jedanaest ćerki! Jedna od njenih ćerki bila je buduća kraljica Francuske Marie Antoinette. Tokom svoje vladavine, Marija Terezija je preuredila palatu Šenbrun u Beču, danas popularno turističko mesto.
Na kraljevskom portretu Antona fon Marona prikazana je obučena u crno, kako oplakuje iznenadnu smrt svog muža, cara Franje Stefana.
Clip_11.jpg
 
10. Franc II od Johana Zoffanija, 1775, Kunsthistorisches Museum, Beč

Na ovom kraljevskom portretu nemačkog slikara Johana Zofanija vidimo Franca II kao dete. Franc II je postao car Svetog rimskog carstva 1792. Odmah nakon stupanja na tron, suočio se sa problemima koje je Francuska revolucija izazvala monarhiji. Globus i knjige prikazane na portretu su tu da nam govore o dobrom obrazovanju budućeg cara koje je stekao u Firenci. U gornjem desnom uglu možete primetiti i bistu Marka Aurelija. Franc II je takođe prikazan kako nosi orden Svetog Stefana oko vrata.
Clip_14.jpg
 
11. Graviranje kjraljevskog portreta portretu Luja XVI od Charles Clement Balvai, 1790, Smitsonian National Museum of American Histori, Vashington D.C.

Luj XVI je bio unuk Luja XV i muž Marije Antoanete. Popeo se na tron 1774. Gravura francuskog umetnika Šarla Klementa Balveja, poznatog i kao Bervik, je reprodukcija kraljevskog portreta Luja XVI koji je naslikao Antoan-Fransoa Kale. Francuski kralj je prikazan u punom kraljevskom kostimu. Prvi francuski ambasador u Sjedinjenim Državama poklonio je kopiju gravure Džordžu Vašingtonu 1791. Kao i njegova supruga Marija Antoaneta, Luj XVI je odrubljen tokom Francuske revolucije 1793. godine.
Clip_17.jpg
 
12. Karlo I u lovu, Entoni van Dajk, 1635, muzej Luvr, Pariz

Jedno od remek-dela iz muzeja Luvr je portret Karla I u lovu. Portret je uradio čuveni flamanski slikar Entoni van Dajk koji je postao zvanični kraljevski slikar engleskog dvora. Slikar je bio pod uticajem Petera Paula Rubensa i smatra se da je bio njegov pomoćnik između 1618. i 1620. Kralj je prikazan na elegantan, ali nonšalantan način, kako uživa u svojim aktivnostima. Međutim, obučen je elegantnije nego što bi obična osoba bila kada bi išla u lov. Pošto je Karlo I bio nesiguran zbog svoje niske visine, slikar ga je postavio tako da gledamo u kralja. Kraljev lik je takođe postavljen na levu svetliju stranu slike tako da on ostaje u našem fokusu
Clip_9.jpg
 
13. Jane Seimour, Hans Holbein, 1536-37, Muzej istorije umetnosti, Beč

Džejn Simor je bila treća žena Henrija VIII. Ranije je bila dama koja je čekala prve dve kraljeve žene, Katarinu Aragonsku i Anu Bolejn. Henri VIII i Džejn Simor venčali su se 1536. godine, samo jedanaest dana nakon Bolejnovog pogubljenja. Umrla je zbog komplikacija na porođaju. Rodila je naslednika za kojim je Henri VIII čeznuo - budućeg kralja Edvarda VI. Autor ovog portreta je Hans Holbajn, nemački umetnik koji je 1536. godine postao zvanični slikar engleskog dvora. Holbajn je do detalja naslikao kraljičinu haljinu sa posebnim akcentom na teksturi materijala njene haljine i nakita.
Clip_15.jpg
 
14. Portret Elizabete I nepoznatog kontinentalnog umetnika, ca. 1575.Nacionalna galerija portreta, London

Elizabeta I je bila kraljica Engleske i Irske od 1558. do svoje smrti 1603. Bila je ćerka Ane Bolejn i Henrija VIII. Bila je dobro obrazovana i veoma inteligentna. Bila je poslednji monarh Tudora. Ova slika nepoznatog umetnika (možda flamanskog slikara) poznata je i kao Darnlijev portret. Veruje se da je ovaj kraljevski portret naslikan dok je kraljica bila u četrdesetim godinama. Portretu je kasnije dodata kruna postavljena iza nje. Veruje se da je portret izbledeo

U donjem levom uglu slike nalazi se privezak sa likovima Minerve, boginje mudrosti, Venere, boginje ljubavi, i Jupitera, ekvivalenta grčkom bogu Zevsu.
Na bočnim stranama dragulja su takođe prikazane figure Kupidona i Marsa.
Clip_21.jpg
 
15. Ane Bolejn nepoznatog umetnika, izmedju ca. 1533-36, Nacionalna galerija portreta, London

Ana Bolen je bila druga žena Henrija VIII. Venčali su se 1533. nakon što je kenterberijski nadbiskup Tomas Krenmer poništio Henrijev brak sa Katarinom od Aragona. Bolejn je uhapšena i optužena da je počinila preljubu 1536. Pogubljena je u Londonskoj kuli. Portret iz Nacionalne galerije portreta u Londonu koji je naslikao nepoznati umetnik je verovatno reprodukcija originalnog kraljevskog portreta Bolejna, pošto su slike kraljice uglavnom uništene nakon njenog ubistva.
Clip_13.jpg

Thecollector
 

Back
Top