DkJm
Primećen član
- Poruka
- 885
Da li neko zna nesto vise o ovome nego sto se moze naci na netu. U cemu je sustina ove teorije?
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Efakat leptira
...sredinom šezdesetih godina za razliku od Nojmana, njegov idejni tvorac Edvard Lorenc, matematičar presvučen u meteorologa, u to vreme doživljen je kao "negativni junak", koji je svojim tezama "parao uši" optimistički zahuktaloj zapadnoj nauci. Naime, Lorencovo polazište baziralo se na pitanju koje je njegovim kolegama zvučalo apsurdno: da li postoji klima? Drugim rečima, imaju li vremenske prilike na našoj planeti ikakvu dugoročnu prosečnu vrednost?
Većina tadašnjh, ali i sadašnjih, meteorologa smatra da se odgovor na to pitanje podrazumeva: svako merljivo ponašanje, ma kakve bile njegove fluktuacije, mora imati neki svoj prosek. Ali, Lorenc je smatrao da to baš i nije tako jasno, ukazujući na činjenicu da se prosečne vremenske prilike u poslednjih 12 hiljada godina, bitno razlikuju od onih koje su vladale u prethodnom, ledenom dobu.
Iz toga su usledila i druga pitanja: da li je smena jedne klime drugom uzrokovana fizičkim razlozima? Ili zemlja ima jednu mnogo dugoročniju, stvarnu klimu, u kojoj su to samo "kratkotrajni" usponi i padovi? Da li je, čak, moguće da sistem kao što su atmosferske prilike naprosto nema ni jednu prosečnu tačku ka kojoj bi konvergirao?
Tragajući za odgovorima, Lorenc se fokusirao na nelinearne jednačine koje su - za razliku od matematičkih modela na kojima je bazirana klasična nauka i koji predstavljaju apsolutno pouzdan most od uzroka ka posledici - pokazivale da mala promena u početnim uslovima, izaziva, začas, ogromne razlike u izlaznom rezultatu.
Ubacivši jednačine u komjuter, dobio je grafičku predstavu koja je podsećala na krila leptira i jasno pokazivala jednu suptilnu geometrijsku strukturu u kojoj je poredak maskiran u nasumičnost. Uvidevši da je u njegovom modelu atmosferskih prilika usađeno još nešto osim slučajnosti, Lorenc je posvećivao sve više pažnje matematici onih sistema koji nikada ne pronalaze stabilno stanje i koji se uvek ponavljaju maltene tačno, ali nikada sasvim identično.
Ono što je kod Lorencovih kolega izazvalo posebno zaprepašćenje bila je činjenica da je on, pomoću matematičkih modela, na kompjuteru veoma uspešno imitirao i aperiodičnost i osetljivu zavisnost od inicijalnih uslova. Naučnici su se pitali kako je moguće da takvo bogatstvo i nepredvidivost izrastu iz jednog prostog determinističkog sistema?!
neogeo:Zato nam je meterologija ovako bedna...
Koji si debil..Shta histerisesh.. Samo znam da vam je smer najlakshi na fizici tako da se pokri.cumulonimbus:Prvo nauci da kazes "meteorologija", a ne "meterologija", pa onda pricaj o njoj, mada ni to nije dovoljno. O njoj ne znas nista tako da je bolje i pametnije da cutis.
Rec "bedna" je malo neprimerena ali mislim da se upravo odnosila na ovo sto i ti kazes. Prognoza je tipican primer za teoriju haosa i zbog te osetljivosti na pocetne uslove (koji fizicki ne mogu dovoljno tacno da se izmere) rezultati svake dugorocne prognoze su prakticno neupotrebljivi (osim one koja kaze sledece zime ce biti hladnih dana a na leto opet toplijih ).cumulonimbus:Potvrdjeno je da ako se napravi samo mala greska u pocetnim uslovima atmosfere reprezentovanoj u pravilnoj mrezi tacaka da se dobiju prognosticka polja koja se znacajnije razlikuju. To se uocava po polozaju npr. centara ciklona, dolina u polju pritiska, frontova itd. Greska u pocetnim uslovima se pravi bilo zbog nepreciznog merenja cak ispod granice tacnosti, zbog greske u interpolaciji vrednosti iz nepravilne mreze tacaka (gde su stanice) u pravilnu mrezu tacaka. Lorenz je zakljucio da se relativno dobre prognoze dobijaju do oko sedam dana. Posle ovog intervala sve je neodredjeno, neprecizno i nedeterminisano.
Dakle, deterministicka prognoza vremena je ogranicena na oko 7 dana, te price, leto ce biti takvo i takvo npr., sada, su besmislene i laicke. Postoje neke metode analogija za dugorocno prognoziranja, ali one nisu pouzdane i zasnivaju se na analogiji sa nekom prethodnom godinom uzimajuci neke statistike za reper, pa se onda zakljucuje da ce se te godine vreme slicno menjati..
neogeo:Koji si debil..Shta histerisesh.. Samo znam da vam je smer najlakshi na fizici tako da se pokri.
lightm:Rec "bedna" je malo neprimerena ali mislim da se upravo odnosila na ovo sto i ti kazes. Prognoza je tipican primer za teoriju haosa i zbog te osetljivosti na pocetne uslove (koji fizicki ne mogu dovoljno tacno da se izmere) rezultati svake dugorocne prognoze su prakticno neupotrebljivi (osim one koja kaze sledece zime ce biti hladnih dana a na leto opet topliji
Da, u pravu si. Prognozljivost je oko 7 dana po Lorenzu, mada vec posle npr. 3 dana u prognozi se generise greska npr. polozaja ciklona itd. Smatra se da je najtacnija prognoza upravo do 3 dana.
Jedina mogucnost dugorocne prognoze je za sada metod analogija koji je razvio nas prof.dr Djuro Radinovic. Inace, on je statistickog karaktera, trze se slicne vremenske situacije (iz neke tamo godine) za veci broj dana sa tekucom godinom, pa se prognozira ostatak godine po datoj godini iz proslosti.
Meteorolog Edvard Lorenc je početkom šezdesetih godina napisao krajnje pojednostavljen kompjuterski model vremenskih prilika. Lorencov model nije obuhvatao oblake, kišu ili promenu godišnjih doba, već je za cilj imao samo da što vernije simulira kretanje vazduha kroz atmosferu, a to je uspeo toliko maestralno da mu je kancelarija konstantno bila puna drugih meteorologa i postdiplomaca, koji su se okupljali pokušavajući da predvide i kladeći se na koju će stranu strujanje vazduha da skrene, budući da se unutar modela ništa nije dešavalo na identičan način dvaput, a opet se činilo da se može naslutiti neka vrsta strukture, obrazaca koji se u atmosferi pojavljuju, a zatim nestaju...