1. Vreme je paradoksalno ukoliko se posmatra iz perspektive gravitacionog svojstva.
2. Veća količina gravitacionog polja zakrivljuje vremenski momentum, te odnos vremena pokretanja između dva tela zavisi od njihove ukupne mase.
3. Svako telo, bez obzira na masu, sadrži određen broj vremenskog ubrzanja, te i ubrzanja materije.
4. Akcija i reakcija nisu linearni, već se samo posmatraju linearno kako bi se lakše razumeo koncept mase u postojanju, odnosno svemiru. Takoreći,
čovek je izmislio odrednicu za vreme (mernu jedinicu) koja nalaže na Pokretljivost mase u prostoru.
5. Što je masa hladnija, njezina je validnost pokreta u prostoru sporija, odnosno stacionirana. Gravitacija gubi na svojstvu pri temperaturama približnim apsolutnoj nuli. To znači da je pozicija gravitacione tačke zanemarljiva u vakuumu gde vlada gotovo apsolutna nula jer svaki deo mase će biti gravitaciono težište zavisno od pozicije, odnosno perspektive posmatranja.
Tako da je pravilan odgovor na tvoje pitanje - Vreme pokreta jednog gravitacionog tela na drugo u uslovima apsolutnog vakuuma zavisi. Drugi pravilan odgovor na toje pitanje je - utiče
odmah, kako god da se u ljudskoj perspektivi može definisati ''odmah''. Vreme ubrzanja
postoji i relativno je toliko sitno i nebitno da se može apsolutno zanemariti s obzirom da je dejstvo materije relativno bitnije od toga koliko brzo materija utiče na drugu materiju, odnosno tačka jednog gravitacionog polja utiče na drugo gravitaciono polje (i obratno).
U suštini, Vreme kao odrednica je sporije na nivoima apsolutne nule (i generalno aktivnost mase je manja što je telo hladnije). U uslovima gde NE POSTOJI toplota, dakle vlada apsolutna nula, vreme prestaje da postoji, a gravitacija prestaje da funkcioniše /u teoriji (neću da vidim kuke i motike ovde
)