Posao u Austriji

AUSTRIJA TRAŽI KUVARE I SOBARICE: Plata oko 2.000 evra, ali uz jedan bitan uslov

02.10.2017.

Kuvari mogu mesečno da zarade i od 1.600 do 1.900 evra neto plate u zimskoj sezoni, a sobarice oko 1.400 evra.

Iz jedne agencije za zapošljavanje, koja je specijalizovana za pronalaženje poslova kuvara, konobara, recepcionera, sobara, kozmetičara, fizioterapeuta ili masera u hotelima s četiri ili pet zvezdica kaže da je za posao osnovni uslov poznavanje nemačkog jezika.

"Konobari i recepcionari, odnosno radnici koji se susreću s gostima, moraju da ga znaju jako dobro, dok bi kuvari i sobari trebalo da znaju osnove“, objašnjavaju.

Radna mesta uglavnom su u Tirolu i Salzburgu. Plata zavisi od toga da li se radi o sezonskim poslovima ili o stalnom zaposlenju na neodređeno vreme. Osiguran je besplatni smeštaj i hrana.

Za poslove tokom cele godine plate su manje, a smeštaj košta oko sto evra.

Radnici, sezonski i stalni, dobijaju 13. i 14. platu.

izvor: Kurir.rs
 
"Samo da je napustiti BiH!"

03.02.2018

Mediji na njemačkom jeziku ukazuju na alarmantni odljev radne snage iz Bosne i Hercegovine te se osvrću na Vučićev posjet Austriji.

Švicarski radio i televizija (SRF) pod naslovom "Samo da je napustiti BiH!" donosi tekst kojim najavljuje svoju radijsku reportažu o odlasku radne snage iz Bosne i Hercegovine. Navodi se da svake godine zemlju napuste desetine tisuća ljudi, jer su "izgubili nadu u to da će im jednog dana tu biti bolje". SRF napominje da su radna mjesta rijetka i bijedno plaćena, a da politikom vlada "korumpirana elita koja uvijek iznova potpiruje strah od novog rata".

Cinična politička igra bh. političkih lidera

Bosna i Hercegovina nema puno mladih ljudi koji nisu već o tome razmišljali da napuste zemlju, piše dalje SRF: "Ispred stranih veleposlanstava u Sarajevu ljudi stoje u redovima kako bi predali zahtjev za radnu ili boravišnu vizu. U medijima je problem iseljavanja konstantno prisutan. Prošle godine je prema procjenama 40.000 ljudi iselilo, u protekle četiri godine ukupno 150.000. U BiH je od 2000. godine na desetine tisuća radnih mjesta otpalo. Većina industrijskih poduzeća je uništena korumpiranim smicalicama u procesu privatizacije. Pristojno plaćenih poslova ima samo u državnoj službi ili u poduzećima koja ovise o politici."

Mnoge tvornice su nakon privatizacije ostale prazne, a brojna radna mjesta tako jednostavno otpala

Kao razloge zbog čega prije svega mladi i dobro obrazovani ljudi napuštaju zemlju SRF navodi nepotizam, korupciju i nezaposlenost. Ali važnu ulogu u tome, piše dalje SRF, igra i politička nestabilnost: "Još uvijek politikom vladaju oni krugovi koji su se za vrijeme rata u BiH obogatili i postali moćni. Vođe tadašnjih ratnih protivnika uz pomoć straha od povratka nasilja 90-ih godina igraju ciničnu političku igru."

Vučić u Beču "na domaćem terenu"

Austrijski mediji se osvrću na posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Austriji. Der Standard tako piše da, ako se pita austrijskog predsjednika Alexandra Van der Bellena, onda je Vučićev posjet Beču u stvari bio "utakmica na domaćem terenu", jer je udio stanovništva Beča sa srpskim korijenima "izuzetno velik".

Aleksandar Vučić i Alexander Van der Bellen su razgovarali i o gospodarskoj suradnji

No, glavne teme dvojice kolega i imenjaka su bile izgradnja gospodarskih veza te pristup Srbije Europskoj uniji, navodi ovaj list dalje. Pritom je Van der Bellen, piše Der Standard, istaknuo kako Austrija u potpunosti podržava EU integraciju Srbije: "U isti rog je kratko poslije toga puhao i savezni kancelar Sebastian Kurz. 'Podržavamo put Srbije u EU', kazao je on nakon sastanka s Vučićem. 'Radio sam to kao ministar vanjskih poslova, a nastavit ću to i kao kancelar.' Za Kurza su u pristupnom procesu zemalja Zapadnog Balkana, primjerice, važni borba protiv korupcije ili 'mjere kojima bi se trebali prevladati konflikti iz prošlosti'."

Der Standard podsjeća na to da Srbija s Kosovom ima neriješenih konflikata te da se taj odnos dodatno zaoštrio nakon ubojstva srpskog političara sa sjevera Kosova Olivera Ivanovića. "Nakon što je EU povjerenik za proširenje Johannes Hahn najavio da bi moglo doći do narednog kruga proširenja Unije 2025. godine, Srbija i Crna Gora polažu nade u taj datum. No, postoje sumnje u to hoće li pristup biti uopće moguć u narednih deset godina. Najvažnije reforme - naime, one pravosudne - nisu još ni pokrenute. Srbija je otvorila 34 pregovaračka poglavlja, a samo dva zatvorila. Crna Gora je otvorila već 30 poglavlja i tri zatvorila. Međutim, može se polaziti od toga da će Makedonija - ukoliko konačno bude smjela pregovarati (zbog spora oko imena s Grčkom, op. ur.) - puno brže napredovati, jer je puno više pripremnog posla odradila", ističe Der Standard.

Napet odnos Beograda i Zagreba

Taj list, međutim, navodi i da je Vučićev posjet Beču služio unapređenju gospodarskih odnosa Srbije i Austrije. Tako se Vučić sastao s 20 poduzetnika: "Srbija i Vučić se u inozemstvu hvale prije svega najavljenim gospodarskim reformama. No, ako se pogledaju brojke, onda Srbija i ne stoji baš najbolje. Kako pojašnjava ekonomski stručnjak Vladimir Gligorov s Bečkog instituta za međunarodne gospodarske usporedbe (WIIW), to ima veze s 'lošom godinom za poljoprivredu'. Oštra zima i ljetna suša su se pobrinuli da ljetina propadne. A Srbija je jako ovisna o poljoprivredi." Gligorov za Standard dalje navodi i deficite u proizvodnji struje, kao i manjak investicija u javni i privatni sektor, upućujući ujedno na to da je previše ljudi zaposleno u državnom aparatu. "Osim toga, prema riječima tog stručnjaka, nedostaje i dubokih strukturnih reformi u obrazovnom i zdravstvenom sektoru, kao i efikasnijih mjera protiv utaje poreza", piše Der Standard.

Kurz je, kako kaže, podržavao Srbiju dok je bio ministar vanjskih poslova, a to će raditi i kao austrijski kancelar

Salzburger Nachrichten se također osvrće na mnoga pitanja o kojima piše i Der Standard te tomu dodaje i napet odnos Beograda i Zagreba. Vučić se, međutim, po tom pitanju pokazao optimističan: "Kad je u pitanju prošlost, rekao je Vučić, zastupamo različite stavove, ali to se ne odnosi na budućnost. Komentatorima koji na obje strane želi potpiriti konflikt se ne smije 'dati puška u ruke', kazao je Vučić."

izvor: dw
 
NA 500 km OD BEOGRADA: Fali im na hiljade radnika, početna plata preko 2.000 evra, smeštaj i hrana

06.08.2016

Obećana zemlja za sve koji se bave ovom strukom

Lekarska komora Austrije upozorava na manjak lekara u bolnicama i predviđa da će se situacija još više pogoršati ukoliko se nešto ne preduzme po ovom pitanju.

Harald Majer, načelnik organizacije koja okuplja zaposlene lekare, ukazao je na starosnu strukturu lekara zaposlenih u bolnicama ukazujući da će 25 procenata njih u narednih deset godina otići u penziju, što predstavlja "gubitak" od 6400 medicinara, piše B92.

Lekarska komora je iznela podatke da je trenutno upražnjeno 300 radnih mesta za lekare. Pokazalo se takođe da mladi lekari ne žele da provedu svoj radni vek u bolnicama, već su u potrazi za kraćim i fleksibilnijim radnim vremenom.

Za mnoge mlađe lekare uslovi rada nisu dovoljno atraktivni, te nedostaju fleksibilniji modeli radnog vremena , jer je veoma teško da se uklopi karijera rada u bolnici i porodica i deca.

Odliv lekara, preobilna administracija

Podaci pokazuju da je od 2003. godine iz Austrije u inostranstvo otišlo ukupno 7000 lekara.

Statistički podaci pokazuju da se 1500 osoba godišnje upisuje na studije medicine, a samo 1300 završava studije, dok tek 900 lekara ostaje u Austrji.

Majer je zatražio smanjenje birokratije u okviru lekarskog posla, budući da lekari u bolnicama provode 40 procenata svog vremena u administriranju i pisanju dokumentacije.

On je takođe zbog pretrpanih ambulanti zatražio da se priliv pacijenata bolje reguliše, te da se prijem u ambulantama omogući samo osobama koje imaju uput i u hitnim slučajevima.

Uspostavljanje maksimalnog radnog vremena za lekare od 48 sati u nedelji pozdravili su članovi Lekarske komore i dodali da se radi o važnom koraku za rasterećenje medicinara.

Velike razlike u zaradi
Razlike u zaradi su velike. Dok specijalisti u Srbiji imaju šansu da zarade do 900 evra mesečno, austrijske i nemačke bolnice vrbuju početnim platama od oko 2.200 evra mesečno! Pored toga, u mnogim slučajevima nude smeštaj i njima i njihovim porodicama.

srbijadanas
 
PROFESORKA HRVATSKOG SE JAVILA NA POSAO U AUSTRIJI: Ponudili su mi platu od 1.100 evra i sramotne uslove, prijavila sam ih inspekciji!

26.10.2017.

Profesorka hrvatskog jezika Romana Fabijanov ostala je šokirana kada je dobila odgovor na oglas za posao za koji se prijavila.

Naime, svoj CV je poslala u hrvatski skijaški kamp u Austriji gde se javila za podučavanje dece u popodnevnim i večernjim satima, a ono što su joj oni napisali ju je poprilično iznenadilo.

"Tražimo prvenstveno učiteljicu hrvatskog jezika, ali takođe i osobu koja je spremna da pomogne u ostalim poslovima kampa. Nažalost, radnu dozvolu kao učiteljica hrvatskog ne možemo dobiti, ali radnu dozvolu kao spremačica, to možemo dobiti. Tvoj zadatak bi bio da u jutarnjim satima pomažeš u spremanju i čišćenju soba, a popodne u vođenju, organizovanju i sprovođenju nastave hrvatskog jezika sa decom. Plata neto 1.100 eura. Radi se sedam dana u nedelji", kaže Romana.

Kaže kako je sve prijavila inspekciji rada, od koje očekuje reakciju jer smatra da je reč o sramotnim uslovima i konkursu.

Romana se pita šta bi joj još 'uvalili' da je prihvatila posao, pišu hrvatski mediji.

"Celo jutro rintam i sređujem njihove sobe, a popodne ih vesela, čila i puna motivacije učim jezik i književnost", kaže profesorka.

Kurir.rs/Dnevnik.hr
 
AUSTRIJA U STRAHU OD INVAZIJE HRVATA: Ako im potpuno otvorimo tržište rada, doći će njih 150 hiljada!

19.01.2018.

Fenomen masovnog iseljavanja iz Hrvatske u međuvremenu nije ostao neprimećen ni u Austriji koja do 1. jula ove godine na snazi i dalje ima neka ograničenja kada je reč o slobodi kretanja hrvatskih radnika unutar Evropske unije.

U žestokom napadu na novu austrijsku vladu kancelara Sebastijana *****, koja je sastavljena od njegove reformirane Narodne stranke i desno-ekstremističke Slobodarske stranke, lider socijaldemokrata i donedavni kancelar Kristijan Kern je baš građane Hrvatske izdvojio kao potencijalnu opasnost za tržište rada u alpskoj republici.

Kako navodi bečki list Kurir, Kern je privredni program nove vlade napao kao “program osiromašivanja”, u kojem će se provesti “razgrađivanje socijalnih prava” i “tržište jeftinog rada”. Naročito se na meti njegovih kritika nalazi najavljeni potez austrijske vlade da će se preko liste deficitarnih zanimanja austrijsko tržište rada potpuno otvoriti za članice EU.

Tu se konkretno spominje Hrvatska, za čije građane do 1. jula ove godine i dalje važe neka ograničenja u slobodi kretanja radnika, pa Kern podseća da “potpuno otvaranje tržišta rada nikad nije bila leva pozicija”. To je i odgovor na kritike iz vlastite stranke koje su Kernu zamerile ksenofobiju.

Još oštriji je bivši šef austrijskih sindikata Verner Mun koji vladi zamera što nije u Briselu još za dve godine pokušala produžiti postojeća, iako ne baš velika, ograničenja za uvoz radnika iz Hrvatske. “U zemlju će tako ući hiljase jeftinih radnika s istoka EU. Vlada je zapravo odlučila da otvori novu balkansku rutu”, kaže Mun za Kurir.

Lider socijaldemokrata Kern pak predviđa da će u sledećih pet godina u Austriju doći oko 150 hiljadaradnika, uključujući i njihove porodice te da će većina njih biti iz Hrvatske. On pak smatra da cilj vlade treba biti smanjenje stope nezaposlenosti od 5,4 posto te izostanak pritiska na postojeću radnu snagu u Austriji kroz uvoz jeftinih radnika.

Kurir.rs/ Index.hr
 

Back
Top