Kazanjska avionska tragedija
U Rusiji je ponedeljak 18. novembar 2013 ,proglašen za dan žalosti zbog žrtava avionske nesreće blizu Kazanja, gde se prethodne večeri srušio „boing 737-500“ kompanije „Tatarstan“. Poginulo je 50 ljudi. Istražni komitet smatra da je tragedija prouzrokovana greškom u pilotiranju i tehničkim faktorima, uključujući i kvar na uređajima, dok stručnjaci navode mnoge stare probleme ruske civilne avijacije na koje je ova nesreća ponovo skrenula pažnju.
Posada tatarstanskog „boinga 737-500“ je iz zasada nepoznatih razloga odustala
od ateriranja u prvom pokušaju i ponovila manevar sletanja. Izvor: twitter.com/russia2tv.
Prema rezultatima istrage, avion kompanije „Tatarstan“ pao je kod Kazanja, gotovo vertikalno između poletno-sletne staze i manevarske površine. Eksplodirali su rezervoari, usled čega je izbio požar koji je lokalizovan tek ujutro. Po rečima Aleksandra Poltinjina, šefa Privolške uprave za saobraćaj Istražnog komiteta RF, tokom noći se požar nekoliko puta ponovo rasplamsao.
On je istakao da je posada iz zasada nepoznatih razloga odustala od ateriranja u prvom pokušaju i ponovila manevar sletanja. Treba ispitati zbog čega piloti nisu mogli da prizemlje avion u prvom pokušaju. Odgovarajući na pitanje da li je posada aviona zaista saopštavala da ima problema prilikom sletanja, Poltinjin je samo istakao da je avion pre sletanja uspostavljao vezu sa aerodromskom službom, prenose RIA „Novosti“.
Ranije je saopšteno da su već saslušani kontrolori leta koji su navodili avion. Kontrolor Kiril Kornišin je u emisiji TV kanala „Rusija 24“ ispričao kako je jedan pilot obavestio kontrolu leta da će avion napraviti manevar i ponoviti sletanje na pistu. „On je rekao da nema konfiguraciju za sletanje. Dao sam mu uputstvo kako to treba da bude po standardu. On je potvrdio, ali nije napravio manevar. Posle svega nekoliko sekundi dogodila se nesreća“, rekao je kontrolor leta.
Na moskovskom aerodromu sa koga je avion poleteo istražni organi su već uzeli uzorke goriva i maziva. Od avionske kompanije „Tatarstan“ uzeti su svi dokumenti vezani za tehničko stanje aviona i pripremu pilota za let, saopštio je šef Privolške uprave za saobraćaj Istražnog komiteta RF.
Pronađena su tela svih putnika. Među poginulima su i dve strane državljanke i poznate ličnosti Tatarstana: sin predsednika republike Irek Minjihanov i šef Uprave federalne službe bezbednosti u Tatarstanu Aleksandar Antonov.
„Crne kutije“ su pronađene tek ujutro u jami koja se formirala na mestu pada aviona. One zasada nisu dešifrovane, tako da eksperti iznose prilično oprezne pretpostavke o uzrocima tragedije.
Izvor u Operativnom štabu za likvidaciju posledica vanrednih situacija izjavio je za „Interfaks“ da se ne isključuju „problemi sa mehanizacijom krila, a moglo se dogoditi i da motori nemaju dovoljno snage za manevar“. Sa druge strane, Mihail Brjačak, prvi zamenik predsednika komiteta Državne dume za saobraćaj, smatra da je tehnička neispravnost aviona najmanje verovatan uzrok tragedije.
Po mišljenju Aleksandra Starovojtova, zamenika predsednika komiteta Državne dume za saobraćaj, „piloti nisu bili dovoljno stručni da prizemlje avion“. Sa njegovom verzijom se slaže i Oleg Belij, šef Instituta za probleme saobraćaja Ruske akademije nauka. On je objasnio da su savremene avionske kompanije odustale od aviona domaće proizvodnje, jer oni prave veliku buku i ne mogu se koristiti za letove u inostranstvo. „Ostali smo bez svog avionskog parka, a nastavili smo da obučavamo pilote na starim školskim avionima domaće proizvodnje. Avionske kompanije ne obučavaju stručnjake, već uzimaju one koji su prošli obuku, a ti piloti nisu učili da upravljaju 'boingom', nego ruskim 'tupoljevom'“, kaže Belij.
Oleg Smirnov, zaslužni pilot i predsednik komisije za civilnu avijaciju građanskog saveta „Rostransnadzora“, takođe ne isključuje mogućnost da su piloti pogrešili, jer nisu imali dovoljno iskustva u upravljanju „boingom 737“, ali glavni uzrok on vidi u mnogim preduslovima koji prouzrokuju avionske nesreće. „Mi smo 2011. bili na prvom mestu po avionskim nesrećama, pa je 2012. bilo nešto bolje, a 2013. smo već imali dve tragedije“, kaže stručnjak.
„Stvar je u tome što mi imamo vrlo loš sistem regulisanja civilne avijacije. Jedni isti ljudi daju sertifikate za letenje i vrše istragu posle tragedije. U SAD, na primer, istragu vrši posebna struktura, čijeg rukovodioca imenuje predsednik države, i svaka avionska kompanija mora da ispoštuje njene instrukcije“.
Po Smirnovljevom mišljenju, u većini ovakvih nesreća se ispostavlja da su krivci piloti koji su i sami poginuli, a rešavanje sistemskih problema se odlaže. „Kod nas nijedna državna struktura nije zvanično odgovorna za bezbednost letova. Eksperti govore o tome i njihovo mišljenje niko ne dovodi u pitanje, ali se situacija ne rešava“, zaključio je stručnjak.