Ne mislim da sam te uvredio,jer sam svestan da sa uvredama nista se ne postize.Dakle samo diskutujemo,a ako smatras da sam te uvredio-nemas uopste potrebe za tako necim,postujem tvoje misljenje i stavove koje branis svojim argumentima.Ne vadim ja nikakve engleske ekonome,nego samo pokusavam da prenesem ko je sta,kada i zasto rekao.U tome prenosenju objasnjenja sta se nekada desilo i zbog cega,najvise se oslanjam na tzv.austrijsku skolu ekonomije.To je skola razmisljanja i ucenja ekonomije bazirana na saznanjima i zakljuchcima koje je izneo Carl Menger.Skola se nazvala tako,jer su pred Hitlerov dolazak u Austriju i ,,anshlus",najveci broj istaknutih profesora i studenata tog pravca razmisljanja rasuo se po svetu,kud koji samo da ne budu pod Hitlerovom diktaturom.To su ljudi koji su zagovarali slobodno ekonomsko delovanje,a pod Hitlerom je bilo itekako pod drzavnom intervencionistickom politikom.Keyns je engleski ekonomista koji se pojavio posle kraha NY berze i kako je velika ekonomska kriza tresla i Britaniju,tako se on,na zalost postenog dela covecanstva,ukljucio veoma aktivno u resavanje te krize,kako u Britaniji tako i po zapadnom svetu,tj.najpreciznije receno=u bivsim velikim kolonijalnim silama: Britanija,Francuska,Nemacka i USA,koje su pod Ruzveltovom vladavinom i Keynsovom doktrinom tek uspele da uvedu citavo covecanstvo u danasnju situaciju.Njegova doktrina se sastojala u tome da ,,slobodno trziste ne moze samo regulisati sebe ni na srednji ni na duzi rok,te su politicari koji vode drzave,a u saradnji sa centralnim svojim bankama,naprosto pod obavezom da vode ekonomsku politiku svojih zemalja regulisuci citav sistem."Po Keynsu,potrosnja je bitnija od proizvodnje,a po ,,austrijskom modelu ucenja" proizvodnja je bitnija od potraznje.Znaci,najpre se na trzistu pojavi neki proizvod-koji ima svoju namenu i ocekivanu klijentelu-a zatim potrosaci svojom potraznjom odredjju sudbinu tog proizvoda,tj. u kojoj meri ce se on dalje i proizvoditi.Cista slobodna trzisna ekonomija.On je,a to je najvaznije napomenuti,pred kraj svog zivota,ocigledno videvsi koju je silu dao politicarima i bankarima u ruke,izjavio u jednom novinarskom intervju'u za NY TIMES da,,se kaje i da je pogresio te da su ,,austrijanci bili u pravu".Kasnije,nikada nije hteo da potvrdi tu svoju izjavu,ali sve je ostalo pod velikim velom sumnje,jer mediji potplaceni od strane politicara i bankarskih kartela nisu hteli da u javnost i nauku zvanicno dodje to njegovo pokajanje,plaseci se da bi mozda jednom zbog toga izgubili moc koja im je Keynsovom doktrinom i data.Mnogo godina kasnije,kada se uvidelo na bezbroj primera da ne mogu politicari voditi trziste,Hayek i Milton Fridman su,,rusili"veoma uspesno Keynsovo ucenje i to se moze videti i danas,tacnije od narodnog prevrata u Argentini '91-ve i zadnja dogadjanja na Islandu.Po Keynsovoj doktrini,koju je osvajacki Zapad prihvatio oberucke,rat i nije tako strasan dogadjaj za neku drzavu i njen narod.Naime,kako oni kazu,,posle svakog razaranja dolazi do oporavka u ekonomiji,jer ako nista drugo,moraju se ponovo praviti kuce".Henry Hazlitt je u svojoj knjizi,,Economy in one lesson"i u prvom poglavlju razbio u paramparcad tu,,doktrinu",ali ocigledno da to nekome..ili nekima...na Zapadu ne odgovara,pa smo i mi osetili na svojoj kozi razbijanje drzave,najpre sa klasicnim gradjanskim ratom,a kasnije i sa oduzimanjem teritorija i bombardovanjem.Posle su dosli ovde sa pricom da,,zele postati nasi partneri,a sve lose sto se desilo,to moramo sto pre zaboraviti,jer je to jedino u nasem interesu".Pod tom njihovom zeljom,podrazumevalo se da dodju ovde po privilegiranom principu te zauzmu pozicije koje bi iskljucivo odgovarale njima i njihovom profitu.Kao sto su Britanci dali anglo-saksonsko-germanskim plemenima Keynsa,tako smo i mi dali njima Djelica,Labusa i Dinkica.Ta trojica su,pod imenom firme,,G17+' iskljucivo bili zaduzeni za ekonomski sektor,a zbog preuzimanja yugoslovenskog trzista i desio se raspad zemlje i tu se sasvim slazem sa tobom.Ono sto ja drugacije vidim,jeste cinjenica da je ekonomija nase zemlje ipak mala ekonomija.To je trziste sa manje od 10 miliona ucesnika na njemu,a Zapad sve ispod 5 miliona ne uracunava pod iole ozbiljnim za razmatranje,a za ovakva trzista kao sto je nase smatraju da i nije vredno investicija pod svaku cenu.Nasim zakonima trebalo se odupreti njima,ali mi smo sami napravili takve zakone za npr.privatizaciju,da nam ni nasi najveci neprijatelji ne bi mogli bolje unistiti drzavu.Mi smo tkdj.sami doneli uredbu po kojoj svakom stranom investitoru dajemo na poklon 10 000 eura po zaposlenom.To nigde nema na ovoj planeti.Pa,naravno da onda oni dodju ovde i pokupe taj profit koji im prakticno mi sami i dajemo.Taj zakon o privatizaciji i ta uredba o davanju 10 000 eura po zaposlenom jeste drzavni intervencionizam,kao i masa drugih stupidnih odluka kojima smo sami zakopali sebe.Da je bilo po mehanizmima slobodnog trzista,tada bi ovecanje proizvodnje trazilo zaposljavanje dodatne radne snage i kolicina proizvedene i prodate robe bi odlucivale koliko bi se ljudi zaposlilo.Iz drzavnog budzeta ne bi za takve stvari bilo potrebno izdvojiti niti jedan,jedini dinar.Dakle,zakonima se branimo i moramo znati gde nam je mesto,tj.koliko smo teski.Ludwig von Mises u svojoj knjizi,,Human action"kaze da se svet ne rusi zbog malih ekonomija,nego zbog velikih.Male ekonomije mogu biti i zatvorene,njima veliki medjunarodni ekonomski potresi ne mogu nista,jer nista ne mogu da pruze;nemaju ni veliki izvoz svojih roba,a ni veliki uvoz tudjih roba.Prema tome,slobodna ekonomija bazirana na vec opisanim principima moze nam doneti blagostanje.