Kako ce Srbija izaci iz teske ekonomske i politicke krize?

Po nekom mom mišljenju, Srbija bi se razvijala ukoliko bi ograničila strane investicije samo na one delatnosti koje su deficitarne, npr. proizvodnja visoke tehnologije (automobili, IT, finansiranje razvoja proizvodnih procesa i sl.). Strane investicije u ključne delatnosti kao što su proizvodnja hrane, lekova, el. energije, nafte i u druge delatnosti od velikog značaja su u velikoj meri pogubne za privredu, stanovništvo, socijalni status građana.
 
За Србију су погубни страни кредити,јер се користе за директну потрошњу а не за развој наше привреде.Оваквом економском политиком се гуши домаћа привреда и недомаћински повећава увоз стране робе!?Вредност динара се деценијама одржава на вештачки начин.
 
Po nekom mom mišljenju, Srbija bi se razvijala ukoliko bi ograničila strane investicije samo na one delatnosti koje su deficitarne, npr. proizvodnja visoke tehnologije (automobili, IT, finansiranje razvoja proizvodnih procesa i sl.). Strane investicije u ključne delatnosti kao što su proizvodnja hrane, lekova, el. energije, nafte i u druge delatnosti od velikog značaja su u velikoj meri pogubne za privredu, stanovništvo, socijalni status građana.

Svašta. A ako to molim te????? Vidi. po ideji, strane investicije nisu tu da nama pomognu, nego da inveestitoru donesu prifit. A ako mi nošto od toga imamo dobro, to je nalom koloseku , slucajno i neplanirano od investitora. No, u koliko investitror nije direktno i nacionalni neprijatelj, nisu obavezno ni loše, jer razvijaju to granu privrede, u koju se ulaže.. No naravno najbolje je kad ulaze drzava Srbija,i srpski državljani, koji i zive u Srbiji. S druge strane, instrumenti za osvaanje i pporobljavanje drzava , MMF, DSvetska Banka, Evropska banaka za obnovu i razvoj, daju samo one kredite, koji nisu za privredu i nisu za ožđivljavanje industrije, koja je neophodna, kako bi u opšte mogli da govorimo o bilo čemu. Sve je prepušteno u Srbiji privatnoj inicijativi, a ona sama, prokazaana je prezrena, kako od drzave, tako i od mejn strma u Srbiji.....
 
"Ljubomir Madžar, profesor Ekonomskog fakulteta iz Beograda, u penziji, kaže da je Srbija praktično bez sopstvene akumulacije, a zemlja koja ne štedi i ne formira sopstvenu akumulaciju ne može drugačije da se razvija nego orijentacijom na strane investicije." :dash:
http://www.novosti.rs/vesti/naslovn...eda-Srbije-razvijati-samo-od-stranog-kapitala

Докле год имамо овакве професоре и "стручњаке" и људе који им слепо верују, нема шансе да Србија изађе из кризе. Наиме, истина је дијаметрално супротна: Без инвестиција, нема штедње или другим речима инвестиције су извор за штедњу, а не обрнуто. Таквим небулозним изјавама, дотични професор и њему слични показују да немају представе шта је то новац, чему он служи, како се емитује сада, а како би требало. И ту лежи корен свих проблема. Економисти који не знају ништа о новцу су исто као електричари који не знају ништа о струји, а држе предавања и испирају мозак хиљадама младих људи.

Редослед је следећи: прво иде емисија новца, затим инвестирање, тј. производња нових вредности, па тек онда штедња, тј. акумулација, која је наравно опциона и није никакав предуслов за нове (обимније) инвестиције, као што није била предуслов (нити реално могућа) ни у случају почетне новчане емисије.

Злато правило гласи: "Ако је нешто физички изводљиво, аутоматски је финансијски изводљиво", што значи да никакве паре не представљају проблем, јер новац је само број односно информација о потраживању.

Дакле, држава је дужна да обезбеди свеж новац ("тикете за размену") заинтересованим инвеститорима и пласира га у виду наменских кредита за покретање, тј. повећање производње. Исто је тако дужна да води рачуна о изградњи и одржавању објеката од јавног значаја. У том случају, држава се јавља и као емитер и као инвеститор, тако да се паре емитују некредитно, а извођачи радова једноставно плате. Пошто драстичне ситуације у виду хроничне неликвидности и слабе куповне моћи захтевају и драстичне мере, свеж новац у облику кредита би требао да се пласира и крајњим потрошачима, али само за куповину домаће робе и то уз најниже могуће камате, не више од оних које плаћају купци у развијеним државама. На тај начин би се коначно успоставила циркулација динара, јер би се камате на свеж новац почеле сливати у државни буџет, а не као сада у џепове (лажних) банкара и узурпатора који фалсификују домаћу валуту и тиме дефакто узимају рекет (недржавне порезе) на терет овог сиромашног народа.

Забрана недржавним банкама да креирају динаре ниизчега, рестириктиван увоз са циљем заштите рањиве домаће производње, контрола тзв. капиталних токова односно спречавање уласка у земљу страног шпекулативног новца (који нема за циљ производњу нових вредности), укидање девизних клаузула као неуставних и пребацивање свих ризика по том питању на пословне банке, обарање референтне каматне стопе на симболичних 1% као додатни подстрек привредним активностима... То су само неке од мера које би у кратком року видно побољшале стање у домаћој привреди и друштву у целини.
 
Poslednja izmena:
"Ljubomir Madžar, profesor Ekonomskog fakulteta iz Beograda, u penziji, kaže da je Srbija praktično bez sopstvene akumulacije, a zemlja koja ne štedi i ne formira sopstvenu akumulaciju ne može drugačije da se razvija nego orijentacijom na strane investicije." :dash:
http://www.novosti.rs/vesti/naslovn...eda-Srbije-razvijati-samo-od-stranog-kapitala

Докле год имамо овакве професоре и "стручњаке" и људе који им слепо верују, нема шансе да Србија изађе из кризе. Наиме, истина је дијаметрално супротна: Без инвестиција, нема штедње или другим речима инвестиције су извор за штедњу, а не обрнуто. Таквим небулозним изјавама, дотични професор и њему слични показују да немају представе шта је то новац, чему он служи, како се емитује сада, а како би требало. И ту лежи корен свих проблема. Економисти који не знају ништа о новцу су исто као електричари који не знају ништа о струји, а држе предавања и испирају мозак хиљадама младих људи.

Редослед је следећи: прво иде емисија новца, затим инвестирање, тј. производња нових вредности, па тек онда штедња, тј. акумулација, која је наравно опциона и није никакав предуслов за нове (обимније) инвестиције, као што није била предуслов (нити реално могућа) ни у случају почетне новчане емисије.

Злато правило гласи: "Ако је нешто физички изводљиво, аутоматски је финансијски изводљиво", што значи да никакве паре не представљају проблем, јер новац је само број односно информација о потраживању.

Дакле, држава је дужна да обезбеди свеж новац ("тикете за размену") заинтересованим инвеститорима и пласира га у виду наменских кредита за покретање, тј. повећање производње. Исто је тако дужна да води рачуна о изградњи и одржавању објеката од јавног значаја. У том случају, држава се јавља и као емитер и као инвеститор, тако да се паре емитују некредитно, а извођачи радова једноставно плате. Пошто драстичне ситуације у виду хроничне неликвидности и слабе куповне моћи захтевају и драстичне мере, свеж новац у облику кредита би требао да се пласира и крајњим потрошачима, али само за куповину домаће робе и то уз најниже могуће камате, не више од оних које плаћају купци у развијеним државама. На тај начин би се коначно успоставила циркулација динара, јер би се камате на свеж новац почеле сливати у државни буџет, а не као сада у џепове (лажних) банкара и узурпатора који фалсификују домаћу валуту и тиме дефакто узимају рекет (недржавне порезе) на терет овог сиромашног народа.

Забрана недржавним банкама да креирају динаре ниизчега, рестириктиван увоз са циљем заштите рањиве домаће производње, контрола тзв. капиталних токова односно спречавање уласка у земљу страног шпекулативног новца (који нема за циљ производњу нових вредности), укидање девизних клаузула као неуставних и пребацивање свих ризика по том питању на пословне банке, обарање референтне каматне стопе на симболичних 1% као додатни подстрек привредним активностима... То су само неке од мера које би у кратком року видно побољшале стање у домаћој привреди и друштву у целини.
Kao prvo,izvucena je iz konteksta profesorova poruka.Tekst je napisan i objavljen na temu dolaska investitora i kako se uopste izvuci iz ove svetske krize.Dusanic je namerno spomenuo slucaj Argentine,jer se tamo godinama radilo po diktatu MMF-a i doslo je do ulicnih nemira,a bezalo se helikopterima iz zgrade Vlade.Neki su pobegli iz zemlje u strahu,ali sada su opet nazad i na zalost tog naroda,opet se spremaju za novo osvajanje vlasti i novo pljackanje drzave i njenih gradjana.Jurcic napominje i da svakako treba gledati koliko strani investitor iznosi iz zemlje i da se oni trebaju pozivati tamo gde se domacin ne moze iz nekog razloga samoorganizirati kako bi pokrenuo neku vrstu proizvodnje.Ceo tekst je znaci poruka da se ne naslanjamo na dolazak stranih investitora,nego,,u se i u svoje kljuse".Naravno,ti si izvukao iz konteksta jednu istinu koju je Madzar spomenuo,a radi se o stednji.Po tebi je stednja nesto bez veze,kad se sve skupa saberu tvoje ideje o intervencijama od strane drzave,a koje se ocituju ponajvise u stampanju para bez kraja i ikakve logike.Po tvome je,,Редослед је следећи: прво иде емисија новца, затим инвестирање, тј. производња нових вредности, па тек онда штедња, тј. акумулација, која је наравно опциона и није никакав предуслов за нове (обимније) инвестиције, као што није била предуслов (нити реално могућа) ни у случају почетне новчане емисије." sto nije uopste tako.Ti pises na osnovu svog polazista o dobrobiti upumpavanja novca od strane drzave na nacin da se nove pare stampaju i ubacuju na trziste te ce se tako pokrenuti proizvodnja,a sa proizvodnjom i sve ostalo"Vec smo raspravljali o tome i misli sta hoces,ali je dokazano da to nije tako nego sasvim suprotno.Kako god si lose postavio taj temelj,nadogradnja svega ostalog ti je posla ukrivo,pa i znanje o vrednosti stednje.Stednja je ono sto pokrece novi posao,tj.tacnije i ispravnije receno,,sa stednjom pokrecemo nase poslovne ideje koje se zasnivaju na nasim ocekivanjima i potrebama"Ovo ko ne razume,onda posle pravi greske i dolazi u velike probleme.Mnogi su ljudi krenuli bez stednje u svoje poslovne projekte,pa su u crno zavili svoje porodice,a dugova su se resili na taj nacin sto su izvrsili samoubistvo.Toga je bilo kod nas,toga ima svuda u svetu.Da bi se tako nesto sprecilo,potrebno je znati sta je stednja,kako se ona ispravno koristi,koja je vrsta stednje najbolja i kad se uzima kredit.Ovo ko zna,nema problema;kako na nivou pojedinca tako i na onom najvisem drzavnom.
 
Kao prvo,izvucena je iz konteksta profesorova poruka.
Ког контекста, кад на ту тему (шта је старије: штедња или инвестиције) ништа више није ни рекао?! Он само понавља напамет научену мантру, јер боље од тога не уме.
Tekst je napisan i objavljen na temu dolaska investitora i kako se uopste izvuci iz ove svetske krize. Dusanic je namerno spomenuo slucaj Argentine,jer se tamo godinama radilo po diktatu MMF-a i doslo je do ulicnih nemira,a bezalo se helikopterima iz zgrade Vlade.Neki su pobegli iz zemlje u strahu,ali sada su opet nazad i na zalost tog naroda,opet se spremaju za novo osvajanje vlasti i novo pljackanje drzave i njenih gradjana.Jurcic napominje i da svakako treba gledati koliko strani investitor iznosi iz zemlje i da se oni trebaju pozivati tamo gde se domacin ne moze iz nekog razloga samoorganizirati kako bi pokrenuo neku vrstu proizvodnje. Ceo tekst je znaci poruka da se ne naslanjamo na dolazak stranih investitora,nego,,u se i u svoje kljuse".
Слажем се наравно и то сам одавно поменуо, можда не на овој теми.
Naravno, ti si izvukao iz konteksta jednu istinu koju je Madzar spomenuo, a radi se o stednji.
Мене заиста чуди да ти не видиш разлику између макро и микро економије. ВЛАСНИЦИ ПРЕДУЗЕЋА НЕ СТВАРАЈУ ПАРЕ. Исто тако ни грађани, тј. радници. Они могу само да зараде паре које је неко претходно пустио у оптицај. Па како онда можеш тврдити и још бити упоран у томе да, цитирам: „Stednja je ono sto pokrece novi posao,tj.tacnije i ispravnije receno,,sa stednjom pokrecemo nase poslovne ideje“.

Како да штедиш кад новац не постоји или га нема довољно, што му дође исто. Разлог због чега је новац први пут пуштен у оптицај је потпуно исти и за све наредне емисије: да упосли ресурсе, тј. факторе производње и да свако у том ланцу репродукције добије свој део потраживања. Новац сведочи о томе и даје свом имаоцу право потраживања туђе робе и услуга. Без тога нема значајније размене на тржишту, сем спорадичног и недовољног бартера који је примерен племенској заједници, али не и модерној економији са пуно специјализованих занимања.

Новац је у том смислу као бензин, мораш га прво сипати у резервоар (оптицај) да би покренуо привредни механизам на вишем нивоу (више предузећа, већи број становника, потреба за већим прометом). Чиме ћеш остварити тај повећани промет, ако недостаје „тикета за размену“? Алтернатива емисији новца је убрзање новчане циркулације, али то има своје лимите.

П.С. Кад нађеш времена, прочитај ову књижицу: "Seven Deadly Innocent Frauds of Economic Policy", Warren Mosler - http://moslereconomics.com/wp-content/powerpoints/7DIF.pdf

Све што је написао, важи и за било коју другу земљу, осим можда тачке 5, па ћеш надам се увидети сву трагикомедију актуелне економске политике, не само наше.
 
Poslednja izmena:
Мене заиста чуди да ти не видиш разлику између макро и микро економије.
Ne postoji sustinska razlika izmedju makro i mikroekonomije.Ono sto vazi za pojedinca,vazi i za drzavu.Pojedinac pre nego sto se pokrece u neku privrednu aktivnost mora znati sa cime raspolaze,sa cime nikako ne raspolaze,mora znati sta moze fizicki i financijski i dokle su mu tehnoloske mogucnosti.Mora da vidi kolika dobit moze da mu preostane posle te aktivnosti i da li ga ona zadovoljava;a naravno mora da razmislja i da predvidi i gubitak.Veoma mnogo novih firmi se ugasi,jer ljudi misle da ce njihov kapital sigurno doneti samo profit...o gubitku vode racuna samo oni pametniji.To je vazece i za drzavu.Ne moze onaj stocar sa alpskih planina da razmislja kako ce prodavati limun i narandze,nego koliko bi mu trebalo krava da osigura sebi potrebnu egzistenciju.Tako npr.i Srbija ne treba sebe da trazi u svetu tehnoloskih super-dostignuca,kada ne zna ni kanale za odvod vode od polava da odrzava cistim.Znaci,razlike nema,a ta razlika je samo u dimenzijama izrazena u brojevima.Sustinski,ekonomski zakoni su isti.

ВЛАСНИЦИ ПРЕДУЗЕЋА НЕ СТВАРАЈУ ПАРЕ. Исто тако ни грађани, тј. радници. Они могу само да зараде паре које је неко претходно пустио у оптицај. Па како онда можеш тврдити и још бити упоран у томе да, цитирам: „Stednja je ono sto pokrece novi posao,tj.tacnije i ispravnije receno,,sa stednjom pokrecemo nase poslovne ideje“.
Zasto si se ti toliko uhvatio neophodnosti novih emisija novca od strane drzave ,misleci da je to neophodno kao Sunce sto je neophodno za zivot???Pobrkao si pojmove,tj.redosled.Profit donosi privredna aktivnost,a privredna akttivnost se pokrece idejom.Novac je tu samo alat i nista vise.Ako imas ustedjen novac,onda ga mozes najbolje oploditi tako sto ces ga investirati u posao sa proizvodnjom.Postoje naravno i druge vrste ulaganja stednje da bi se ostvarila dobit,ali sada necemo o tome.Sada cu o proizvodnji,jer bez proizvodnje nema nista.Znaci,ako se stednja ulozi,ne trebaju ti krediti na koje moras otplacivati kamatu banci.To je dodatni kamen oko vrata,koji mnogima zna biti pretezak,pa kazemo posle da su u svom novootvorenom poslu,,pukli"Ista je stvar sa drzavom.Ako ima suficit u budzetu,pa ako se desi da mora intervenisati financijski neophodno-ne trebaju joj Svetska Banka ni MMF.Nema kredita,nema kamata,nema dugova,nema straha od,, pucanja".Isto ono sto vazi za pojedinca,vazi i za drzavu.

Како да штедиш кад новац не постоји или га нема довољно, што му дође исто. Разлог због чега је новац први пут пуштен у оптицај је потпуно исти и за све наредне емисије: да упосли ресурсе, тј. факторе производње и да свако у том ланцу репродукције добије свој део потраживања. Новац сведочи о томе и даје свом имаоцу право потраживања туђе робе и услуга. Без тога нема значајније размене на тржишту, сем спорадичног и недовољног бартера који је примерен племенској заједници, али не и модерној економији са пуно специјализованих занимања.
Nije ista pocetna emisija koja sluzi da se ne bi obavljala trampa i one kasnije koje sluze Vladama da bi spekulisale i ometale svojim mahinacijama trziste.To su dva razlicita pojma.Novcana masa mora ostati nepromenjena i drzava treba sto dalje da se kloni privrednih aktivnosti.laissez faire, laissez passer.

Новац је у том смислу као бензин, мораш га прво сипати у резервоар (оптицај) да би покренуо привредни механизам на вишем нивоу (више предузећа, већи број становника, потреба за већим прометом). Чиме ћеш остварити тај повећани промет, ако недостаје „тикета за размену“? Алтернатива емисији новца је убрзање новчане циркулације, али то има своје лимите.
Uzmimo za primer da je tvoja porodica vlasnik poslasticarne u gradu sa milion stanovnika i da ste nadaleko poznati po proizvodnji sladoleda,koji je inace vas porodicni proizvod sa vasom recepturom.Znaci,nema boljeg sladoleda u zemlji-to je dakle nesto neosporno.Medjutim,Vlada je odlucila da pusti novu emisiju novca,jer su zakljucili da bi se tako(to je,da samo kazem,tvoja teorija)poboljsale privrednicke aktivnosti u tvom gradu i pustice ga tako da u proseku svaki gradjanin tvog grada dobije za Novu Godinu po 1000 dinara na kucnu adresu.Ljudi dobiju novac i sada ga imaju vise nego pre Vladine akcije.Sladoled je kod vas 1dinar/kugla i znaci svi imaju da kupe kod vas vasu poznatu robu.Da li cete vi u januaru,februaru i martu(da ne spominjem novembar i decembar)ikome zivom moci prodati sladoled?Odgovor je NE-jer je hladno vreme i roba nema traznju,bez obzira na velicinu novcane mase.To je vazilo pre i posle Vladinog davanja,,subvencija".Sta cete vi tada da uradite?Necete sigurno cekati leto,nego cete ponuditi npr.krempite.Ali,krempite su vam losijeg kvaliteta i skuplje su nego u druigim radnjama.Ljudi nece i dalje kupovati kod vas,bez obzira sto sada imaju novac kod sebe.Otici ce kod konkurencije,jer je tamo ponuda bolja-jeftinije,a ukusnije.Da li ti je sad jasno o cemu ja raspravljam ovde sa tobom vec danima?Nije vazna za pokretanje proizvodnje novcana masa u opticaju,vazna je potraznja i ponudjeno iz proizvodnje.Mi to ovde u Srbiji nemamo pod,,libelom"i zato se gubimo,a ovi iz Vlade,,experti'upumpavaju novac preko dugova+strane banke=katastofa.Novcana masa ne sme se dirati,pa cemo videti ko ce kod koga na sladoled,a kod koga na krempite.Mislim da sam sada bio jos jasniji nego pre neki dan.

П.С. Кад нађеш времена, прочитај ову књижицу: "Seven Deadly Innocent Frauds of Economic Policy", Warren Mosler - http://moslereconomics.com/wp-content/powerpoints/7DIF.pdf

Све што је написао, важи и за било коју другу земљу, осим можда тачке 5, па ћеш надам се увидети сву трагикомедију актуелне економске политике, не само наше.
Hvala za preporuku,ali imam za sada 47 knjiga koje sam zacrtao da moram procitati i necu stati dok to ne uradim,tako da stvarno nemam vremena.To necu dovrsiti sigurno u narednih godinu dana,ali jasno mi je kojim se ti pravcima kreces.Vazno je reci istinu,a istina se moze braniti samo argumentima.Jasnim za svakog,objasnjenim do samog kraja.Trudim se da prikazem istinu i zato mislim da je Misesova doktrina jedina ispravna ekonomska doktrina.Ona je prevazisla Mengera i danas je nastavlja Murphy.Ti i sam znas da ja nemam njihovu diplomu,ali sam prihvatio njihovo ucenje,jer ovo sto danas imamo predstavljeno kao ,,pravu i ispravnu"ekonomiju i dalo je ove rezultate koji ce,na zalost,zaviti covecanstvo u najdublju tugu i crninu.Ova bankarska i politicka ,,igra",pogotovo sa tom teorijom o neophodnosti zaduzivanja i emisijama novog novca-to apsolutno nerazumevanje ekonomije;zavrsice tako krvavo da ce drugi svetski rat izgledati kao decija igra.Zato ja ovde pisem to sto pisem,ne bi li sto vise ljudi prihvatilo realnu ekonomiju,ustalo se protiv ovog sto danas imamo(kao sto su ustali u Argentini i Islandu)i sprecili makar ovde u Srbiji ponovno krvoprolice,stradanja,razaranja,posleratne obnove i svo to zlo koje donosi losa ekonomija.Inace,ja sam se u praksi na sebi uverio da su me ucili pogresno,pa sam poceo traziti istinu.Toliko za danas.pozz..
 
Poslednja izmena:
Које су земље у току задњих деценија развиле своје економије сталним повећањем укупне новчане масе?
На Нету вероватно постоје подаци о кретању обима новчане масе појединачних држава у току двеју задњих деценија.
Пре појаве папирног новца злато и сребро се није могло ``штампати`` по жељи држава.
 
Poslednja izmena:
Које су земље у току задњих деценија развиле своје економије сталним повећањем укупне новчане масе?
Све развијене земље. Ko не верује нека провери. Немогуће је обављати све већи промет са једном те истом новчаном масом и релативно стабилном брзином оптицаја новца. Али ето неким чудом тзв. аустријска школа успева да прода ту причу приличном броју људи. Међутим, довољно је поставити једно или два "незгодна" питања и читава "наука" им се распада.
Пре појаве папирног новца злато и сребро се није могло ``штампати`` по жељи држава.
Метални медијум није, али су се зато фалсификовале банкноте, а потом и жирални новац, тако да је количина новца ипак расла, односно била већа него што је прокламовано златним стандардом. Сем тога, у време открића "новог света", коришћен је робовски рад на ископавању злата и сребра, тако да су огромне количине ових метала почеле да стижу у Европу и привреде које су исковале и пустиле тај новац у промет су почеле да се развијају (Енглеска нпр.), док је Шпанија и поред обиља племенитих метала почела осетно да заостаје у развоју, јер је властела тезаурисала ове метале за своје потребе.
 
Све развијене земље. Ko не верује нека провери. Немогуће је обављати све већи промет са једном те истом новчаном масом и релативно стабилном брзином оптицаја новца. Али ето неким чудом тзв. аустријска школа успева да прода ту причу приличном броју људи. Међутим, довољно је поставити једно или два "незгодна" питања и читава "наука" им се распада.
Метални медијум није, али су се зато фалсификовале банкноте, а потом и жирални новац, тако да је количина новца ипак расла, односно била већа него што је прокламовано златним стандардом. Сем тога, у време открића "новог света", коришћен је робовски рад на ископавању злата и сребра, тако да су огромне количине ових метала почеле да стижу у Европу и привреде које су исковале и пустиле тај новац у промет су почеле да се развијају (Енглеска нпр.), док је Шпанија и поред обиља племенитих метала почела осетно да заостаје у развоју, јер је властела тезаурисала ове метале за своје потребе.
Sve te razvijene zemlje do kraja drugog sv.rata zvale su se jos i imperijalnim silama.Danas one isto gledaju da rade sto i njihovi preci,samo su metode suptilnije i tehnologija je posvuda napredovala,pa naivnima to izgleda sasvim drugacije.Te razvijene zemlje,a narocito Britanska Monarhija,obogatile su se primenom ekonomske filozofije zvanom merkantilizam,a sve je pocelo pobedom engleske mornarice nad spanskom kada su Englezi preuzeli dominaciju nad svetskim morima,tj.drzali su od tada trgovacke rute pod svojom apsolutnom kontrolom.Nije stos u zlatu koje su dovozili iz tih porobljenih kolonija,nego je mnogo veca caka sto su dovozili budzasto ogromne kolicine sirovina za proizvodnju sirokih lepeza roba,koje su zatim prodavali po povoljnijim cenama.Na taj nacin su imali neprekidno omogucenu proizvodnju i razvitak svih ind.grana,imali su minoran uvoz stranih roba,a ogroman izvoz svojih roba.To je i najvaznija stavka te doktrine,,izvesti sto vise,a uvesti -ako moze ikako-nista".Slepo su verovali u istinu da je njihov razvoj jedino moguc u onoj meri u kojoj u toj istoj meri druga drzava dozivi retrogradna ekonomska kretanja.Sto se tice Spanije,Spanija je u jednom momentu bila preplavljena zlatom i zato je zlatu pala vrednost;jer su opljackali one jadne potomke Azteka,Maja i Inka do koske.Nisu razvijali industriju ni priblizno kao Englezi i zato nisu toliko kasnije napredovali.Inace,Nemacka je mnogo kasnije preko Hitlera pokusala da nadomesti zaostatak za Britanijom,ali je zavrsilo kako je zavrsilo.Sva ta njihova osvajanja i zloupotreba osvojenih zemalja i naroda te pridrzavanje merkantlistickog pravca razmisljanja dovelo je najpre do Prvog svetskog rata,a kasnije i do Drugog.Znaci,nebitna je i u ovoj prici kolicina novca koja se nalazila u opticaju.Malo boljeg poznavanja ekonomske istorije nije na odmet.
Koliko sam Vas shvatio samo treba da naštampamo pare i svakom tutnemo u ruke i nateramo ga da ih potroši?
To tvrdi Astral-Blade i ni njemu nije jasno kako to funkcionise...ali,bitno je da funkcionise.Mislim da sada o tome odlucuju Dacic,Vucic i Dinkic.Nazovu jedan drugoga pred praznike i odrede masu novca za stampanje,da se narodu nadje.Tada odstampaju malo vise,a pred placanje racuna malo manje.Zato kod nas ima ovih sto ne placaju racune uopste.Sto da ih placaju kada ce drzava sledeci mesec opet da odstampa neku milijardu dinara i pusti to u opticaj???Mi zato ovde nemamo nikakvu ekonomsku krizu,a ovo sto imamo nezaposlene,to je zato sto su ovde pohrlili svi da rmbaju,iz citavog sveta;jer para ima koliko hoces,a tamo kod njih u tim Amerikama,Svedskoj,Japanu i Nemackoj nema...zato su oni boranija,a mi smo carevi bili i to cemo uvek i ostati.Neka rmbaju ovde u Srbiji za nas i neka crknu,kad su budale pa ne znaju od nas prepisati recept.
 
To tvrdi Astral-Blade i ni njemu nije jasno kako to funkcionise...ali,bitno je da funkcionise.Mislim da sada o tome odlucuju Dacic,Vucic i Dinkic.Nazovu jedan drugoga pred praznike i odrede masu novca za stampanje,da se narodu nadje.Tada odstampaju malo vise,a pred placanje racuna malo manje.Zato kod nas ima ovih sto ne placaju racune uopste.Sto da ih placaju kada ce drzava sledeci mesec opet da odstampa neku milijardu dinara i pusti to u opticaj???Mi zato ovde nemamo nikakvu ekonomsku krizu,a ovo sto imamo nezaposlene,to je zato sto su ovde pohrlili svi da rmbaju,iz citavog sveta;jer para ima koliko hoces,a tamo kod njih u tim Amerikama,Svedskoj,Japanu i Nemackoj nema...zato su oni boranija,a mi smo carevi bili i to cemo uvek i ostati.Neka rmbaju ovde u Srbiji za nas i neka crknu,kad su budale pa ne znaju od nas prepisati recept.

Aaaaaaa ... pa ne otkrivaj tajnu naseg uspeha dusmanima :hahaha:
 
Sve te razvijene zemlje do kraja drugog sv.rata zvale su se jos i imperijalnim silama.
Немој да причаш. А јесу ли и скандинавске земље "империјалне" силе?

Иначе, прилив злата и сребра из "Новог света" од којег се у оно време правио новац, је благотворно деловао на економију, из простог разлога што је у Европи владала несташица племенитих метала услед вишевековног одлива на Исток. И то делом због увоза луксузне робе и зачина, а још више због добро чуване тајне у виду ценовне дихотомије на релацији злато/сребро. Наиме, на Истоку нису имали појма да је цена злата у Европи (изражена у сребру) много већа, те су били спремни да продају своје злато знатно јефтиније него било ко у Европи. Ово су знали само европски владари и одабрани трговци, који су зарађен новац или боље рећи метал, тезаурисали и тако довели од опште дефлације и економског назадовања.
Znaci, nebitna je i u ovoj prici kolicina novca koja se nalazila u opticaju.
Јел ти то тврдиш да је кованица од једног динара довољна за сав промет на територији Србије? :D
Ево пети пут те питам, можда ми се и посрећи. Или је то једно од оних "незгодних" питања на која не желиш одговорити.
 
Ниси добро схватио, нити то игде пише. Прочитај поново и молим те да убудуће користиш цитате.
Aaaaaaa ... pa ne otkrivaj tajnu naseg uspeha dusmanima :hahaha:
Nema tu sta de se vise ili manje otkriva.Sto je ekonomska svetska kriza veca,to su oni ovisiniji o nama.

Немој да причаш. А јесу ли и скандинавске земље "империјалне" силе?
Daj molim te prosvetli nas sve ovde prisurne,a ponajvise mene.Kako su se to Putem Svile ovajdili skandinavski narodi,tj.njihove ekonomije.Mozda je bio u proslosti jos neki Put Svile,preko Moskve za Stokholm???


Јел ти то тврдиш да је кованица од једног динара довољна за сав промет на територији Србије? :D
Ево пети пут те питам, можда ми се и посрећи. Или је то једно од оних "незгодних" питања на која не желиш одговорити.
,,Ниси добро схватио, нити то игде пише. Прочитај поново и молим те да убудуће користиш цитате."(malo da se posluzim tvojim recima protiv tebe,tvoje sujete i egoizma).....ili...Gde sam ja to napisao da je jedan dinar sasvim dovoljan za funkcionisanje trgovine na podrucju Srbije???

Samo za tebe ponovo:,,Uzmimo za primer da je tvoja porodica vlasnik poslasticarne u gradu sa milion stanovnika i da ste nadaleko poznati po proizvodnji sladoleda,koji je inace vas porodicni proizvod sa vasom recepturom.Znaci,nema boljeg sladoleda u zemlji-to je dakle nesto neosporno.Medjutim,Vlada je odlucila da pusti novu emisiju novca,jer su zakljucili da bi se tako(to je,da samo kazem,tvoja teorija)poboljsale privrednicke aktivnosti u tvom gradu i pustice ga tako da u proseku svaki gradjanin tvog grada dobije za Novu Godinu po 1000 dinara na kucnu adresu.Ljudi dobiju novac i sada ga imaju vise nego pre Vladine akcije.Sladoled je kod vas 1dinar/kugla i znaci svi imaju da kupe kod vas vasu poznatu robu.Da li cete vi u januaru,februaru i martu(da ne spominjem novembar i decembar)ikome zivom moci prodati sladoled?Odgovor je NE-jer je hladno vreme i roba nema traznju,bez obzira na velicinu novcane mase.To je vazilo pre i posle Vladinog davanja,,subvencija".Sta cete vi tada da uradite?Necete sigurno cekati leto,nego cete ponuditi npr.krempite.Ali,krempite su vam losijeg kvaliteta i skuplje su nego u druigim radnjama.Ljudi nece i dalje kupovati kod vas,bez obzira sto sada imaju novac kod sebe.Otici ce kod konkurencije,jer je tamo ponuda bolja-jeftinije,a ukusnije.Da li ti je sad jasno o cemu ja raspravljam ovde sa tobom vec danima?Nije vazna za pokretanje proizvodnje novcana masa u opticaju,vazna je potraznja i ponudjeno iz proizvodnje.Mi to ovde u Srbiji nemamo pod,,libelom"i zato se gubimo,a ovi iz Vlade,,experti'upumpavaju novac preko dugova+strane banke=katastofa.Novcana masa ne sme se dirati,pa cemo videti ko ce kod koga na sladoled,a kod koga na krempite.Mislim da sam sada bio jos jasniji nego pre neki dan."

P.S.Ako treba.ja mogu ovaj primer da rasclanim do kraja.......ako treba!
 
Poslednja izmena:
Шта би било када би Србија у току сваке године обарала вредност динара за 5% и када би за исти проценат смањивала годишње износ државног дуга?Да ли би ове мере довеле до превазилажења наше свеукупне кризе?
 
Gde sam ja to napisao da je jedan dinar sasvim dovoljan za funkcionisanje trgovine na podrucju Srbije???
Па ако није довољан, зашто онда и даље изјављујеш, цитирам: "Nije vazna za pokretanje proizvodnje novcana masa u opticaju" ??? или ово „Novcana masa ne sme se dirati“? Јел ти уопште читаш шта пишеш?

Пошто се слажемо да није довољан, постави себи питање зашто није довољан? Да ли то новчана маса мора нечему да се прилагођава? Очито да мора. Од чега то зависи? Па ваљда од планираних инвестиција и потреба за већим прометом. Већи број привредних субјеката, већи број радника и потрошача нужно захтева и више новца у оптицају да би ти исти субјекти уопште ступили у интеракцију!
Otici ce kod konkurencije,jer je tamo ponuda bolja-jeftinije,a ukusnije.Da li ti je sad jasno o cemu ja raspravljam ovde sa tobom vec danima? ,vazna je potraznja i ponudjeno iz proizvodnje. Mi to ovde u Srbiji nemamo pod,,libelom"i zato se gubimo,a ovi iz Vlade,,experti'upumpavaju novac preko dugova+strane banke=katastofa.
Кад се каже потражња мисли се на платежно способну тражњу, а не на списак жеља. А та платежно способна тражња се манифестује преко количине новца у оптицају и његове дистрибуције у друштву. Како ћеш довести у везу тражњу са понудом без (довољно) новца. Имај у виду да се понуда и потражња не сусрећу само код крајње потрошње, већ исто тако и код инвестиционе која јој претходи. Како ћеш платити производне импуте без новца?
Daj molim te prosvetli nas sve ovde prisurne,a ponajvise mene.Kako su se to Putem Svile ovajdili skandinavski narodi,tj.njihove ekonomije.Mozda je bio u proslosti jos neki Put Svile,preko Moskve za Stokholm???
Мирослав је поставио сасвим конкретно питање, цитирам: „Које су земље у току задњих деценија развиле своје економије сталним повећањем укупне новчане масе? На Нету вероватно постоје подаци о кретању обима новчане масе појединачних држава у току двеју задњих деценија.“

Ко зна енглески лако ће пронаћи релевантне податке. Ја сам имао увида у кретање новчане масе у Немачкој, Швајцарској, Кини, Јапану, Аустралији, Канади, УСА, итд, и свуда је новчана маса расла од како се води монетарна статистика. Ево нпр. Аустралија:

„Historically, from 1975 until 2013, Australia Money Supply M1 averaged 95900.10 AUD Million reaching an all time high of 265398 AUD Million in December of 2011 and a record low of 8247 AUD Million in February of 1975.„
http://www.tradingeconomics.com/australia/money-supply-m1
П.С. Изаберите период и кликните на дугме Refresh.

Наравоученије, емисија новца није магично средство само по себи, али јесте услов без којег се не може, све док постоје неупослени ресурси.
 
Шта би било када би Србија у току сваке године обарала вредност динара за 5% и када би за исти проценат смањивала годишње износ државног дуга?Да ли би ове мере довеле до превазилажења наше свеукупне кризе?
Ефектније би било укинути девизне клаузуле и више се не задуживати у страној валути, уз непризнавање штетних уговора како је то нпр. учинио Еквадор.

Са друге стране, динарски јавни дуг би морао да расте, ако Србија жели да се развија. Наиме, према постојећим правилима игре, раст јавног дуга је УСЛОВ за стицање профита приватног сектора. Ово би требало да се ради преко НБС, а не као сада продајом државних записа комерцијалним банкама које те папире купују фалсификованим динарима. Друга могућност је да се сам приватни сектор задужује, али би то опет морало ићи преко државних банака и уз вишеструко ниже камате. Наравно, цео динарски јавни дуг у власништву пословних банака треба отписати, јер је настао неуставно и на превару.
 
Шта би било када би Србија у току сваке године обарала вредност динара за 5% и када би за исти проценат смањивала годишње износ државног дуга?Да ли би ове мере довеле до превазилажења наше свеукупне кризе?
Nasa kriza je sveukupna kriza naseg drustva i ona je ekonomska,politicka,socijalna,duhovna i moralna.Ekonomska kriza,tj,izlazak iz nje umnogome bi olaksao izlazak iz drugih kriza u koje smo zapali onog trrena kada smo najpre upali u ekonomsku krizu.Mi nismo u ekon.krizu zapali tako sto je krivo bila ocenjena vrednost dinara i tvoj predlog od 5%obaranja vrednosti ne moze vratiti dug koji imamo.Ne da mi ne mozemo vratiti taj dug,nego ne mogu ni nasa deca ni unuci.Bice jako bolno kada budemo saopstili poveriocima da nikako ne mozemo vratiti dug,ali bankrot je jedino resenje.Obaranje vrednosti dinara nece moci pokrenuti domacu proizvodnju,tj.povecati izvoz nasih roba i doneti devize,pa onda iz tog profita da odvajamo deo za vracanje dugova.To bi bila jedna agonija bez zavrsetka iz koje bi celo drustvo upalo u jos vecu depresiju.
 
Да ли то новчана маса мора нечему да се прилагођава? Очито да мора. Од чега то зависи? Па ваљда од планираних инвестиција и потреба за већим прометом. Већи број привредних субјеката, већи број радника и потрошача нужно захтева и више новца у оптицају да би ти исти субјекти уопште ступили у интеракцију!
Кад се каже потражња мисли се на платежно способну тражњу, а не на списак жеља. А та платежно способна тражња се манифестује преко количине новца у оптицају и његове дистрибуције у друштву. Како ћеш довести у везу тражњу са понудом без (довољно) новца. Имај у виду да се понуда и потражња не сусрећу само код крајње потрошње, већ исто тако и код инвестиционе која јој претходи. Како ћеш платити производне импуте без новца?
Sve ovo sto si napisao ravno je onoj tvojoj ideji od pre neku godinu,kada si meni javno bio napisao da se problem nezaposlenosti moze resiti tako sto bi se uvele 4 radne smene,umesto ove 3 koje sada najcesce koristimo.Kako god onda nisi razumeo samu sustinu rada i kako funkcionise zaposljavanje,tako ne razumes sustinu trzista i preduzetnicku ulogu na njemu.Sad cu i tome malo da te naucim,ali sam bogami skeptik i da li ces ti ovo shvatiti.Da li ti ne mozes da shvatis ili neces da shvatis...to je vec ovde i najveci problem.No,dobro...Trziste je ,,osovina"oko kojeg se vrti cela ekonomija,ceo ekonomski zivot,sva ekonomska zbivanja.Isto ono sto za ekonomiju znaci trziste,to isto za trziste znaci preduzetnik.Preduzetnik deluje ne po nalogu Vlade ili po saopstenju koliko je novcane mase u opticaju za koji dan,on deluje na osnovu neke svoje ideje.Ta ideja ga vodi prvenstveno tome da on sam licno bolje zivi sutra nego danas i to da bi postigao mora danas vec preduzeti sam neke aktivnosti.Ako se bavi trgovinom,mora videti koju to robu potrosaci zele,a ako se pak bavi proizvodnjom opet mora da cuje i vidi potrebe i zelje potrosaca.Ukoliko vidi ili cuje da potrosac nema novca da ga dade u zamenu za njegov proizvod,preduzetnik nece ni stupiti u nikakvu proizvodnju.Ako vidi da potrosac ima da plati tu njegovu proizvedenu robu,onda on pokrece sav svoj raspolozivi kapital,angazuje ljudstvo za rad i kad obavi ekonomsku kalkulaciju,krece u proizvodnju tog trazenog artikla.Tek kad robu distribuira i kad spremi novac u dzep od potrosaca,moze reci da je ostvario zacrtano.Znaci,dok ne vidi da ce mu biti placeno,on nista i ne pokrece.A sa druge strane,potrosac ne bi nesto ni trazio da su mu prazni dzepovi.Posto smo svi mi,u istom trenu,i potrosaci i proizvodjaci,logika nas upucuje u zakljucak da novac postoji na trzistu.Neko ga ima manje,a neko ga ima vise.Kada dodje do situacije da se neka roba trazi vise,tada ce je najvise prodati onaj proizvodjac koji po svojoj ceni i kvalitetu najblizi je zelji potrosaca,tj.onome sta potrosac zeli da plati svojim novcem.Znaci,najvise novca ce se naci kod onog proizvodjaca koji ima najbolju ponudu potrosacima na trzistu.Najmanje novca ce imati onaj proizvodjac koji je uspeo da proda najmanje robe,a u isto vreme da bude likvidan.Onaj proizvodjac koji je ulozio svoj kapital,a umesto profita,,zaradio"gubitak imace manje novca nego pre pocinjanja svoje proizvodnje.Kako je sirok spektar ponudjenih roba na trzistu i kako potraznja ovisi i o mestu i o vremenu,nece ista kolicina novca biti uvek u dzepovima ljudi,ucesnika na trzistu.Onaj cija se roba prodaje najvise,taj ce i profitirati najvise.Taj ce novac iz njegovog dzepa preci u drugi,kada on bude potrazivao nesto za sebe ili svoju porodicu.Znaci,kolicina novca koja je u opticaju sasvim je dovoljna da trzisni mehanizam radi kao,,singerica".Za povecanje proizvodnje nekog preduzetnika-proizvodjaca,novac iz njegovog dzepa od ranijeg profitiranja,ako i ne bude dovoljan,taj isti preduzetnik moze pozajmiti od rodbine ili prijatelja.Ako oni nemaju ii ne zele da mu daju,on moze prodati javno deonice svoje firme.Ako to pak ne zeli,potrazice banku koja mu po najnizim kamatama nudi kredit,koji po njegovom sudu-njemu izgleda najpovoljniji.Posto se u ekonomiji trzisni procesi ne odvijaju samo jedan dan,nego oni traju godinama i decenijama,nemoguce je da se desi da svi proizvodjaci u jednom danu zatraze npr.kredite kod banaka za povecanje svoje proizvodnje(ti koji si pisao o bankarskim spekulacijama znas jako dobro tu istinu).Cak i da svi istog dana zatraze kredit,to bi se resilo za sat vremena veoma lako:banke bi videle da nema novca na trzistu i povisile bi kamate.Oni preduzetnici cija ekon.kalkulacija kaze da ostvaruju i tada profit,ostace da cekaju taj visoko-kamatni kredit,a oni drugi bi otisli kuci cekajuci na trzistu nove potrosacke potraznje.Cene takve robe,napravljene po kreditima sa visokom kamatom bi bile skuplje nego ranije,pa bi to znacilo i manje potraznje na trzistu.Oni proizvodjaci koji bi dali robu po najnizim cenama,ostvarili bi profit,vratili kredit banci i nastavili sa radom svoje firme.To bi se dakle resilo konkurencijom cena ponudjene robe i opet za takvo funkcionisanje nema potrebe za novim emisijama novvca.On je dakle uvek tu,samo ga neko ima manje u jednom trenutku,a neko mnogo vise.
P.S.Ne moras mi reci ,,Hvala!"!


Мирослав је поставио сасвим конкретно питање, цитирам: „Које су земље у току задњих деценија развиле своје економије сталним повећањем укупне новчане масе? На Нету вероватно постоје подаци о кретању обима новчане масе појединачних држава у току двеју задњих деценија.“

Ко зна енглески лако ће пронаћи релевантне податке. Ја сам имао увида у кретање новчане масе у Немачкој, Швајцарској, Кини, Јапану, Аустралији, Канади, УСА, итд, и свуда је новчана маса расла од како се води монетарна статистика. Ево нпр. Аустралија:

„Historically, from 1975 until 2013, Australia Money Supply M1 averaged 95900.10 AUD Million reaching an all time high of 265398 AUD Million in December of 2011 and a record low of 8247 AUD Million in February of 1975.„
http://www.tradingeconomics.com/australia/money-supply-m1
П.С. Изаберите период и кликните на дугме Refresh.

Наравоученије, емисија новца није магично средство само по себи, али јесте услов без којег се не може, све док постоје неупослени ресурси.
Kad vidim ili cujem da neko mase statistickim podacima,odmah mi je jasno da taj ne zna zasto se koristi statistika.Statistika nam kazuje sta se desilo ranije pa sve do ovog trena,ali nam i ne kazuje sta ce biti danas,sutra ili za godinu dana.Ono sto je jednom preduzetniku bitno kad je rec o proizvodnji to je da kad pravi svoju ekon.kalkulaciju vidi tj.proceni moguci razvoj dogadjaja na trzistu na kojem je on aktivni sudionik.On nikada ne moze sa tacnom preciznoscu reci sta ce se sve desiti i gde ce zavrsiti njegova roba.Moze da se desi zemljotres ili izbije rat i onda potrosacke zelje i potrebe idu u sasvim drugom pravcu.Statistika je samo jedan delic slike koju pokusavamo da sklopimo pre samog pustanja kapitala u proces proizvodnje.Kao kad slazemo,,puzle',treba sve da se poklopi.Ovi statisticki podaci ne govore istinu.Jeste da su sigurno ti brojevi tacni,ali nije zbog povecanje mase novca u opticaju doslo do te situacije da su te drzave bogate toliko koliko su bogate.Imale su veliki profit prodavajuci svoje proizvode,a taj su profit ponovo investirale u nove proizvodne cikluse.Sirovine su,a i cesto puta radnu snagu placale vekovima bud-zasto.Na kraju krajeva,o nacinu bogacenja tih drzava i njenih pojedinaca pisao je i Adam Smith u svom delu,,Uzroci bogatstva nacije"iz 1776.godine.Dosta i previse za danas.pozz...
 
Kao prvo,izvucena je iz konteksta profesorova poruka.Tekst je napisan i objavljen na temu dolaska investitora i kako se uopste izvuci iz ove svetske krize.Dusanic je namerno spomenuo slucaj Argentine,jer se tamo godinama radilo po diktatu MMF-a i doslo je do ulicnih nemira,a bezalo se helikopterima iz zgrade Vlade.Neki su pobegli iz zemlje u strahu,ali sada su opet nazad i na zalost tog naroda,opet se spremaju za novo osvajanje vlasti i novo pljackanje drzave i njenih gradjana.Jurcic napominje i da svakako treba gledati koliko strani investitor iznosi iz zemlje i da se oni trebaju pozivati tamo gde se domacin ne moze iz nekog razloga samoorganizirati kako bi pokrenuo neku vrstu proizvodnje.Ceo tekst je znaci poruka da se ne naslanjamo na dolazak stranih investitora,nego,,u se i u svoje kljuse".Naravno,ti si izvukao iz konteksta jednu istinu koju je Madzar spomenuo,a radi se o stednji.Po tebi je stednja nesto bez veze,kad se sve skupa saberu tvoje ideje o intervencijama od strane drzave,a koje se ocituju ponajvise u stampanju para bez kraja i ikakve logike.Po tvome je,,Редослед је следећи: прво иде емисија новца, затим инвестирање, тј. производња нових вредности, па тек онда штедња, тј. акумулација, која је наравно опциона и није никакав предуслов за нове (обимније) инвестиције, као што није била предуслов (нити реално могућа) ни у случају почетне новчане емисије." sto nije uopste tako.Ti pises na osnovu svog polazista o dobrobiti upumpavanja novca od strane drzave na nacin da se nove pare stampaju i ubacuju na trziste te ce se tako pokrenuti proizvodnja,a sa proizvodnjom i sve ostalo"Vec smo raspravljali o tome i misli sta hoces,ali je dokazano da to nije tako nego sasvim suprotno.Kako god si lose postavio taj temelj,nadogradnja svega ostalog ti je posla ukrivo,pa i znanje o vrednosti stednje.Stednja je ono sto pokrece novi posao,tj.tacnije i ispravnije receno,,sa stednjom pokrecemo nase poslovne ideje koje se zasnivaju na nasim ocekivanjima i potrebama"Ovo ko ne razume,onda posle pravi greske i dolazi u velike probleme.Mnogi su ljudi krenuli bez stednje u svoje poslovne projekte,pa su u crno zavili svoje porodice,a dugova su se resili na taj nacin sto su izvrsili samoubistvo.Toga je bilo kod nas,toga ima svuda u svetu.Da bi se tako nesto sprecilo,potrebno je znati sta je stednja,kako se ona ispravno koristi,koja je vrsta stednje najbolja i kad se uzima kredit.Ovo ko zna,nema problema;kako na nivou pojedinca tako i na onom najvisem drzavnom.

znaci udari neki spejs aman zaboga i pobogu
 

Back
Top