JerryRopero
Primećen član
- Poruka
- 835
Beograd -- U Srbiji se plaća najviša cena kapitala u regionu, a bankarska etika na najnižem nivou, smatra bankarski stručnjak Ivan Maričić.
"Bankari koriste svaku prilika da se primenom različitih metoda obračuna kamate, troškovima obrade dokumentacije, kursnim razlikama, platnim karticama i drugim procedurama izvuku što više novca od građana i privrede", rekao je Ivan Maričić, direktor Centra za investicije i preduzetništvo.
On predlaže da Narodna banka Srbije kažnjava banke koje se služe zloupotrebama da ostvare što veći profit, umesto da, kako je rekao, samo ukazuje na nekorektne poteze banaka i preti krivičnim prijavama.
Prema istraživanjima Centra za investicije i preduzetništvo i Strateškog marketinga, 72 odsto anketiranih građana smatra da je najvažniji cilj domaćih banaka maksimiziranje zarade na štetu građana i privrede.
Maričić je rekao da je godišnja kamatna stopu na kratkoročne kredite u Srbiji 19,6 odsto, dok je u Hrvatskoj 5,24, Bugarskoj 6,76 i Rumunija 6,65 odsto.
Nešto su povoljniji uslovi dugoročnog kreditiranja jer je, kako je kazao, prosečna godišnja kamatna stopa na te kredite 11 odsto, a u Hrvatskoj je 5,19, Rumuniji 8,1 i Bugarskoj 7,95 odsto.
Centralna banka, prema njegovoj oceni, u poslednjih šest godina sprovodi restriktivnu monetarnu politiku kojom "čini dinar skupim i na taj način kontroliše rast deviznog kursa i inflaciju".
On smatra da NBS nikako ne bi smela da dozvoli da restriktivna monetarna politika postane sama sebi cilj i tako uspori normalne finansijske tokove u ekonomiji, a time i privredni rast.
Nerazvijenosti domaćeg tržišta kapitala, kako je upozorio, doprinosi to što srpske kompanije, zbog komplikovane administrativne procedure i visokih troškova, ne emituju hartije od vrednosti, tako da građani i drugi institucionalni investitori nemaju veliki izbor kvalitetnih hartija u koje vredi ulagati novac.
"U takvoj situaciji banke nisu dovoljno motivisane da snižavanjem kamatnih stopa i drugih troškova jačaju svoju konkurentsku poziciju", rekao je Maričić.
"Bankari koriste svaku prilika da se primenom različitih metoda obračuna kamate, troškovima obrade dokumentacije, kursnim razlikama, platnim karticama i drugim procedurama izvuku što više novca od građana i privrede", rekao je Ivan Maričić, direktor Centra za investicije i preduzetništvo.
On predlaže da Narodna banka Srbije kažnjava banke koje se služe zloupotrebama da ostvare što veći profit, umesto da, kako je rekao, samo ukazuje na nekorektne poteze banaka i preti krivičnim prijavama.
Prema istraživanjima Centra za investicije i preduzetništvo i Strateškog marketinga, 72 odsto anketiranih građana smatra da je najvažniji cilj domaćih banaka maksimiziranje zarade na štetu građana i privrede.
Maričić je rekao da je godišnja kamatna stopu na kratkoročne kredite u Srbiji 19,6 odsto, dok je u Hrvatskoj 5,24, Bugarskoj 6,76 i Rumunija 6,65 odsto.
Nešto su povoljniji uslovi dugoročnog kreditiranja jer je, kako je kazao, prosečna godišnja kamatna stopa na te kredite 11 odsto, a u Hrvatskoj je 5,19, Rumuniji 8,1 i Bugarskoj 7,95 odsto.
Centralna banka, prema njegovoj oceni, u poslednjih šest godina sprovodi restriktivnu monetarnu politiku kojom "čini dinar skupim i na taj način kontroliše rast deviznog kursa i inflaciju".
On smatra da NBS nikako ne bi smela da dozvoli da restriktivna monetarna politika postane sama sebi cilj i tako uspori normalne finansijske tokove u ekonomiji, a time i privredni rast.
Nerazvijenosti domaćeg tržišta kapitala, kako je upozorio, doprinosi to što srpske kompanije, zbog komplikovane administrativne procedure i visokih troškova, ne emituju hartije od vrednosti, tako da građani i drugi institucionalni investitori nemaju veliki izbor kvalitetnih hartija u koje vredi ulagati novac.
"U takvoj situaciji banke nisu dovoljno motivisane da snižavanjem kamatnih stopa i drugih troškova jačaju svoju konkurentsku poziciju", rekao je Maričić.