Nisam nasao slike ali evo texta > > > Vozila budućnosti: Let u vazduhu, magnetna levitacija, satelitska regulacija, otpad umesto benzina
Svakako da svi stalno razmišljamo gde bismo sve mogli da otputujemo, ali način na koji bismo to učinili se praktično podrazumeva. Naučnici i istraživači širom sveta se ipak bave i tim pitanjem. Nasa je nedavno predstavila projekat letilice koja bi razvijala brzinu od 5 hiljada kilometara na sat. Iako X-34A neće biti korišćen za prevoz ljudi, ljudi u Nasi smatraju da će putnički avioni drastično ubrzati, te da će put od Velike Britanije do Australije trajati oko 2 sata. Realizacija takvih projekata u mnogome zavisi i od ekološke prihvatljivosti letilica, jer većina zemalja ne bi prihvatila prevozno sredstvo koje bi dodatno zagadilo našu planetu. U međuvremenu, više projekata, ekološki prihvatljivih, moglo bi se ostvariti u relativno skoroj budućnosti, potvrđujući vidovitost vizija koje smo imali prilike da gledamo i čitamo u ostvarenjima naučne fantastike.
LETEĆA KOLARazvoj mikrolakih tehnologija omogućiće da svako poseduje prevozno sredstvo koje bi najviše ličilo na leteća kola. Ona bi imala zatvorenu kabinu, grejanje, audio sistem, prostor za dvoje... sve što inače kola imaju. Poletala bi sa posebne piste i sletala na sličnu u zemlji ili van nje. Po sletanju, krila bi se demontirala i vozilo bi nastavilo put do finalnog odredišta na klasičan način. Iako vam može delovati kao scena iz nekog futurističkog filma, cela ova priča i ne mora biti tako daleko od nas. Kompanija Pegasus već pravi takva vozila koja razvijaju brzinu do 200 kilometara na čas i mogu da lete do 4 sata. Prema njihovim predviđanjima, trotočkaš sa odgovarajućim krilom bi mogao da košta oko 50 hiljada evra.Čak i ako sa tehničke strane sve ima odličnu perspektivu, veliki problem će predstavljati sami ljudi i njihov neverovatan strah od letenja, mogućnost da se leti samo tokom dana, po sunčanom vremenu bez jakog vetra.
RANAC ZA LETENJEVideli ste više snimaka probnih letova sa rancem na raketni pogon. Iako impresivno deluje, nikako ne biste sebe zamislili u ulozi "raketaša". Zamišljanje kako vam gore pantalone nakon uspešnog poletanja nikako ne pomažu propagiranju vizije inženjera koji već decenijama uspešno isprobavaju ovakvo rešenje. Ostaje i pitanje praktičnosti s obzirom da je kretanje u vis jednostavno, ali napred-nazad baš i nije.
TAKSI BEZ VOZAČAAko ste odmah zamislili onu grotesknu varijantu predstavljenu u filmu Totalni opoziv, grešite. Neće nikakve lutke da predstavljaju taksi vozača da biste se bolje osećali jer kolima upravlja veštačka inteligencija. U suštini, to su kabine koje idu po unapred utvrđenoj putanji, poput mini tramvaja, sa unapred određenim stajalištima. Potrošnja energije je ovde poenta; manja je 75 odsto u odnosu na kola, odnosno 50 odsto u odnosu na autobus, dok će putnici i dalje plaćati istu cenu karte. U Kardifu se trude da prvih 160 kabina bude operativno do 2006. godine, a problemi mogu nastati jedino zbog potrebe da lokalne vlasti podrže ovakve projekte, koji zahtevaju i ugradnju šina.
AUTOMOBILI I VOZOVIMoguće je da bi većina ljudi danas radije sela u klasične oblike transporta, ali na unapređen način. Kola budućnosti će biti ekološki prihvatljivija, imaće ugrađene uređaje koji će smanjivati broj nesreća. Pogonsko gorivo, izbor između korišćenja otpadnih materijala, solarne energije i ćelija u kojima se razdvaja vodonik od kiseonika iz atoma vode. Oblik će se menjati tako da bude sigurniji, a kontrola saobraćaja se može obavljati i pomoću satelita i tako obezbediti bezebedno putovanje bez zaustavljanja i gužvi.Sa druge strane, budućnost vozova se vidi u korišćenju tehnologije magnetske levitacije. Maglev vozovi bi mogili ići brzinama od preko 400 kilometara na sat, a brzina putovanja bi ljude inspirisala da kola ostavljaju kod kuće. Jedina aktivna Maglev linija postoji između centra Šangaja i aerodroma Pudong, dok je prva izgrađena u Birmingemu 1995. godine izbačena iz upotrebe zbog nesigurnosti. Visoka cena nove tehnologije njena je najveća prepreka, kao i velike brzine koje TGV i drugi klasilni vozovi postižu na "običnim" šinama. M. Herma