...po golubu Tekiru...

...
84845_golub2-afp_orig.jpg

...u proputovanju mojom ludoscu
sretao sam
i opet srecem isto sve
poceo sam hrastovima i bukvama
da dobardanisem
zalim samo
sto adresu im znam
ali
ne mogu da im pisem
samo u mimohodu staroznalacki klimnemo
na vjetru
i ja kao i uvijek
nekud zurim
oni se smiju
sad i ne kriju
gdje sam to zurio
i kuda idem
a stalno dobradanisemo
uhvati me poneki leptir
u letu
a slavuji zacute
da me ne ometu
u samorazgovoru
i nesamodogovoru
pominjem cesto majku
vise kriticki i ljutito
a moji drugari
samo krosnjama zatresu
da mi takve misli
odnesu...
...i putujem sa strahom
da put ne povede
u susret s nekim kasnije dragim
i izgori me opet
po obicaju starom
da ih sve upoznam opet i opet
kao sa onom
zlom parom...
...a ti drugi Putnice
nemoj mojim Putem
jer
tvoje me saputnistvo
ne dotice...
P.S.
...ovaj put
kernuo sam na dug Put
i javljacu se po golubu
Tekiru...
 
...Putnice,
kad podjes Panoniji
prodji pored Tamisa
ne odustani
i ako pada kisa
jer tamo Tam
strazu cuva
i kad kisa pada i kad vjetar
duva
i kad snijeg pada
i kad suncokret
od zetve p o s t r a d a ...
...:hvala:
 
Poslednja izmena:
Richard Wilhelm u knjizi I CHING or Book of changes kaže: "Kada travu na planini zahvati vatra, tamo je sjajna svetlost. Međutim, vatra se ne zadržava na jednom mestu, već putuje dalje prema novom gorivu. To je pojava kratkog trajanja. Zatvori treba da budu mesta gde ljudi ostaju samo privremeno. Oni ne treba da postanu mesta stanovanja." Kada je uzvišeni čovek lutalica, daleke zemlje i odvajanje su njegova sudbina, put je njegov dom...Ako je ispravan i čvrst, ako se druži samo sa dobrim ljudima, tada ima dobru sreću i može mirno da ide svojim putem...Tako opisuje tebe, dragi faraonne knjiga i još kaže da si ti ta planina, Ken, koja stoji mirno, a na njoj je vatra, Li, koja bukti i ne ostaje. Ovo su moje asocijacije, dragi prijatelju, na tvoje predivne stihove, hrastove i bukve koje te poznaju i prate, na Ratnike Svetlosti, na Put i visokoletače. Hvala ti na lepoti doživljaja tvojih stihova, kojima si mnoge od nas upozorio na (s)ličnu sudbinu.
 
...Gilgames i sabrat mu Enkidu,
tiho i za druge
trazili su kamen mudrosti i vjecne mladosti
onako dorjangrejovski
i ako se to postigne od nekog u nama ili medju nama
postajemo nesretno usamljeni
ali ona 'metafizicka studen'/ Miljkoviceva/...
...dodje kroz te svjetove koje samo osjeti 'Stepski vuk'
leteca ruka neka
koja samo sretnike ceka
ruka
koja ostavi Ovakav zapis
i ostane se u prezivjelostima
koje nikad nece moci da zrtvuje nikome
nijedna biblioteka
nijedne Alexandrije
niti ga mogu povuci sa sobom
niti jedna Atlantida
a i ne pokusavaju
zbog post_ahilejevskog stida
Peleju sina...
...i tako padose Ove rijeci gore
odozgo,- s Visina...
 

Back
Top