Drustvo ne nestaje samo od sebe, vec je produkt i refleksija menatliteta ljudi koji ga stvaraju ili vecinskog opsteprihvacenog misljenja. Radjamo se u drustvu od kojeg ucimo i kome se prilagodjavamo tako sto pronalazimo nacin kako da funkcionisemo u njemu. U korumpiranom drustvu je potrebna izuzetna snaga i ostrina duha da se odupre spoljasnjem, kolektivnom pritisku i opredeli za autentican razvoj koji ostaje dosledan unutrasnjim duhovnim principima.
Manipulatori vrse preteranu spoljasnju interakciju. Unutrasnja se svodi samo na kalkulaciju spoljasnjih zbivanja, a zapostavljaju dublji duhovni uvid. Zbog toga ego postaje arogantan i ima otudjen, rivalski odnos svojim okruzenjem. Njegova paznja i energija je usmerena na pogodne prilike za manipulaciju da bi zadovoljio sebicne potrebe i interese.
S obzirom da je interakcija s okolinom znacajan element razvoj inteligencije manipulatori mogu biti veoma inteligentni. Medjutim, zapostavljen duhovni razvoj stvara emocionalnu ugrozenost koja se uvek ispolji kao disfunkcionalnost.
Manipulacijom se potiskuje savest ili nagon konstruktivnosti, odnosno potencijal sklada i dubljeg smisla. Manipulatori nisu u stanju da pronadju zadovoljstvo i smisao u sebi, vec ga neprestano traze spolja. To stvara zavisan odnos od okoline. Gubi se kontrola nad razvojem posto se usmerava spoljasnjim zbivanjima i vrednostima.
Da bi covek bio u stanju da ostvari integralni razvoj, unutrasnje ispunjenje i funkcionalano ponasnje njegov um mora koristiti duhovni potencijal. On ga osposobljava da prevazilazi nize nagone i da ih integrise u jedinstvenu unutrasnju snagu. To manipulatori ne mogu postici. Shodno tome gube mnogo vise nego sto ikada mogu dobiti.
Uprkos misljenju da posten covek ne moze da prosperira, da je bespomocan i pasivan, to nije tako. Posten covek se angazuje na vlastitom obrazovanju kao i prikupljanju razlicitih informacija. To mu pomogne da lakse uoci manipulaciju i da se zastiti i odbrani od nje.
Manipulatori vrse preteranu spoljasnju interakciju. Unutrasnja se svodi samo na kalkulaciju spoljasnjih zbivanja, a zapostavljaju dublji duhovni uvid. Zbog toga ego postaje arogantan i ima otudjen, rivalski odnos svojim okruzenjem. Njegova paznja i energija je usmerena na pogodne prilike za manipulaciju da bi zadovoljio sebicne potrebe i interese.
S obzirom da je interakcija s okolinom znacajan element razvoj inteligencije manipulatori mogu biti veoma inteligentni. Medjutim, zapostavljen duhovni razvoj stvara emocionalnu ugrozenost koja se uvek ispolji kao disfunkcionalnost.
Manipulacijom se potiskuje savest ili nagon konstruktivnosti, odnosno potencijal sklada i dubljeg smisla. Manipulatori nisu u stanju da pronadju zadovoljstvo i smisao u sebi, vec ga neprestano traze spolja. To stvara zavisan odnos od okoline. Gubi se kontrola nad razvojem posto se usmerava spoljasnjim zbivanjima i vrednostima.
Da bi covek bio u stanju da ostvari integralni razvoj, unutrasnje ispunjenje i funkcionalano ponasnje njegov um mora koristiti duhovni potencijal. On ga osposobljava da prevazilazi nize nagone i da ih integrise u jedinstvenu unutrasnju snagu. To manipulatori ne mogu postici. Shodno tome gube mnogo vise nego sto ikada mogu dobiti.
Uprkos misljenju da posten covek ne moze da prosperira, da je bespomocan i pasivan, to nije tako. Posten covek se angazuje na vlastitom obrazovanju kao i prikupljanju razlicitih informacija. To mu pomogne da lakse uoci manipulaciju i da se zastiti i odbrani od nje.
Poslednja izmena: