Jezikoslovna slikovnica - Blogovi - Forum Krstarice
Prikaži RSS

Mrkalj

Jezikoslovna slikovnica

Oceni ovaj blog

Komentari

  1. Mrkalj (avatar)




    Mario Grčević: "čakavski je bio prvo i svojevremeno jedino hrvatsko narječje koje se do 15. stoljeća koristilo", 1993, Buenos Aires
    Ažurirano 26.01.2017. u 15:38, autor: Mrkalj
  2. Mrkalj (avatar)






    Marko Samardžija: "Crkva je za pastoralne potrebe razdijeljenoga naroda odabrala štokavsko narječje jer je njim mogla daleko prodrijeti na područje koje su zaposjeli osmani." Index.hr (20.9.2004. 23:19)
    Ažurirano 26.01.2017. u 15:43, autor: Mrkalj
  3. Mrkalj (avatar)


    Ažurirano 20.01.2017. u 02:01, autor: Mrkalj
  4. Mrkalj (avatar)

    Ažurirano 20.01.2017. u 02:03, autor: Mrkalj
  5. Mrkalj (avatar)

    Ažurirano 20.01.2017. u 02:06, autor: Mrkalj
  6. Mrkalj (avatar)

    Ažurirano 20.01.2017. u 02:08, autor: Mrkalj
  7. Mrkalj (avatar)




    "Taktika hrvatskih jezikoslovaca

    "Kako se Jezik ponašao u opisanim prilikama? Očito je da je bilo važno odabrati onu taktiku koja nosi najbolje plodove, koju je najteže prozreti, koja najviše suzuje protivničko manevarsko polje, koja je najmanje opterećena suvišnim rizicima. Valjalo se uporno boriti, a pri tome ne dopustiti protivniku da onemogući tu borbu, da njezine nositelje onesposobi, izbaci iz stroja. U konkretnome pak smislu to je izgledalo, u najkraćim crtama, otprilike ovako:

    - nakon svaka dva koraka naprijed slijedi jedan korak natrag prije nego što se protivnik snađe i udari; kada se on jednom sabere, nema smisla udarati, jer je već učinjen korak natrag i na nekoga tko je već na toj novoj poziciji, nije dovoljno opravdan preoštar napadaj koliko se god ni ta nova pozicija protivniku ne sviđala.

    - unose se nova, moderna, "napredna" općelingvistička teorijska shvaćanja; ona se čine neutralna, ali kada se jednom te ideje prihvate i "odobre" onda se iziđe s njihovim konzekvencijama pozitivnima i korisnima za hrvatske težnje, a za jači otpor i protivljenje tada je već kasno."


    Dalibor Brozović: Uloga časopisa Jezik u hrvatskome jezikoslovlju, Jezik, XLIV/2, Zagreb 1996, str. 42-53



    Ažurirano 20.08.2017. u 02:31, autor: Mrkalj
  8. Mrkalj (avatar)



    Leopold Auburger, čověk koji ne zna kako Němac piše Hercegovina (Herzegowina) ali zato dokazuje da je Srbima genocid u genima.
    Ažurirano 30.06.2014. u 03:13, autor: Mrkalj
  9. Mrkalj (avatar)

    Ažurirano 20.01.2017. u 02:38, autor: Mrkalj
  10. Mrkalj (avatar)

    Ažurirano 20.01.2017. u 02:40, autor: Mrkalj
  11. Mrkalj (avatar)
    Radoslav Katičić:

    Došli smo do jako komplicirane teme koja je preduvjet da se uopće razumije što je hrvatski jezik. Dogma je da je hrvatski književni jezik izgrađen na dijalektu. Hrvatski književni jezik izgrađen je na pisanju knjiga pri čemu se imitira model određenog dijalekta koji pomaže, olakšava, da književni jezik bude blizak onima kojima se obraća, da im bude razumljiv.




    "Došli smo do jako komplicirane teme koja je preduvjet da se uopće razumije što je hrvatski jezik."

    Matica Hrvatska, Vijenac 427 - 15. srpnja 2010.





    Citat Original postavio Urvan Hroboatos Pogledaj poruku
    Kad netko nema kapaciteta za diskusiju, služi se šupljim frazama. Na linku kojeg sam dao, nalaze se vrhunski znanstveni (iz područja filologije i povijesti književnosti, u mjeri u kojoj su to znanosti) tekstovi dvojice stručnjaka koji o tematici znaju, svaki za sebe, više nego cijela ne samo srpska, nego i "svjetska" filologija.

    http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/bogisic-rafo-rafael/
    http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=30884

    Proglasiti Rafu Bogišića i Radoslava Katičića propagandistima znak je totalne neukosti.




    http://www.matica.hr/vijenac/427/srpski-jezik-nije-stokavski-1754/

    Katičić je katolički Srbin, Šokac, rođen u Iloku gde je završio osnovnu školu, što krije kao zmija noge (u biografijama sam Radoslav upisuje da je rođen u Zagrebu); nadojen mržnjom prema svemu srpskom mlekom majke čiji je brat poginuo kao austrijski oficir od Srpske artiljerije na Drini 1914. Jedan majčin ujak bio mu je oženjen ćerkom poznatog slovenačkog filologa, a drugi je bio književnik. Kod takvog nadojenika i nije moglo biti drugačijeg životnog puta do filološkog puta popločanog srbofobijom. To su ujedno suštinski razlozi zašto Katičić spada u red hrvatskih (kvazi)lingvista koji ne mogu izgovoriti istinu kada je vide, već izriču svoju verziju sofizma, a suštinske i naučne laži: "Hrvatski književni jezik izgrađen je na pisanju knjiga pri čemu se imitira model određenog dijalekta koji pomaže, olakšava, da književni jezik bude blizak onima kojima se obraća, da im bude razumljiv."

    Iz gorerečenog vidimo da je imenovanje R. Katičića propagandistom znak natprosečno dobre obaveštenosti, a negiranje - duvanje u jedra sve propalije velikohrvatske ideologije.
    Ažurirano 11.11.2017. u 11:22, autor: Mrkalj
  12. Mrkalj (avatar)
    Dalibor Brozović (1965: 39) također priznaje: »Govorimo li iskreno, moramo priznati da je u posljednjih 130 godina poteklo iz Zagreba, doduše, deklarativnih inicijativa manje, ali konkretnih postupaka u pravcu jezičnog približavanja više. Zagreb se u 19. stoljeću sukcesivno odricao prvo kajkavštine, pa zagrebačke škole, pa svojega pravopisa, i to sve samoinicijativno, i ušao je u 20. stoljeće vukovskiji nego ekavska zona istočne varijante«.
  13. Mrkalj (avatar)
    Dragoljub Petrović:
    Letopis Matice srpske, 1994. knj. 434. sv. 3, str. 260

    Budući da sam tih godina češto boravio po Baniji i Kordunu i razumevao tamošnje narodno raspoloženje pitao sam Brozovića kako to (rěšiti srpski problem, prim. Mrkalj) misle učiniti:
    –– Daćemo ih asimilirati!
    –– A ako ne pristanu?
    –– Ima i drugih mogućnosti!
    –– Novi Jasenovac?
    –– Ako bude potrebno, da!
  14. Mrkalj (avatar)


    HRVATI (I)JEKAVCI NE POSTOJE