Novogodišnji običaji širom sveta

Lagerta

Elita
Supermoderator
Poruka
17.985
Sarma, ruska salata, Žikina dinastija. Ovako, ukratko, izgleda 31. decembar u domovima u Srbiji. Doček Nove godine predstavlja jedan od najstarijih običaja, koji je prihvatio veliki broj ljudi širom sveta.

Kako su se tokom vekova menjali kalendari, tako je menjan i dan kada nova godina počinje. S obzirom na to da mnogi narodi nisu imali kalendare, godinu su računali prema vremenskim prilikama i godišnjim dobima, kao i na osnovu poljskih radova koje su obavljali. Smatra se da je prvu „proslavu“ Nove godine imao narod u Mesopotamiji pre više od 2000 godina, i tada se ona dočekivala sredinom marta.
U drevnom Egiptu, prvi dan godine, koji je padao na dan izlaska Sothisa (zvezde Sirius), 19. ili 20. jula, slavio se narodnim i dvorskim svečanostima i žrtvama u čast boginje Izide.
Jevrejima je Nova godina bila dan “upisivanja čovekove sudbine”, pa se najavljivala duvanjem u trube i rogove (šofar i keren).
Za Vavilonce, Persijance i Kineze, koji su smenu godine računali po prolećnim ravnodnevicama, Nova godina bila je praznik pomlađenog, prolećnog Sunca. Kod Grka je početak godine, takođe, bio vezan uz kretanje Sunca, ali nije bilo novogodišnjih svečanosti. U antičkom Rimu dolazak nove godine, za koji se prvo uzimao 1. mart, a od 153. p.n.e. uzete su januarske kalende, tj. 1. januar bio je dan sveopšteg slavlja i veselja. Tog se dana čestitalo, delili su se novogodišnji pokloni i priređivale svečanosti.
Hrišćanstvo je dugo zaziralo od slavljenja Nove godine 1. januara, kao od paganskog običaja, pa su se u srednjem veku za početak godine uzimali praznici Blagovesti (25. marta) ili Božić (25. decembra). Tek od 12. veka Crkva prihvata 1. januar kao početak Sunčeve godine.
Tek 1582. godine, kada je zvanično prihvaćen gregorijanski kalendar, katolici su prihvatili ovaj običaj. Britanci su ove izmene prihvatili tek 1752. godine, a do tada su, kao i njihove američke kolonije, ovaj praznik obeležavali u martu.
Razne kulture i religije imaju različite običaje vezane za doček Nove godine:

Grčka

U Grčkoj se tradicionalno u novogodišnjoj noći seče kolač u kome se nalazi skriveni novičić, koji, prema verovanju, donosi sreću onome ko ga pronađe. Kada se seče ovaj kolač prvo parče je za malog Isusa, drugo je za oca kuće, a treće parče za kuću. Prema verovanju, ukoliko se u trećem parčetu nađe novčić, to znači da će te godine rano doći proleće, a porodica može očekivati sreću tokom cele godine.
Kada se dočekuje Nova godina u Grčkoj je običaj i da neko od bliskih prijatelja ili članova porodice uđe prvi u kuću, kako bi doneli sreću i sprečili da se loše stvari dešavaju u toj kući.

Nemačka

Doček Nove godine u Nemačkoj ne može da prođe bez vatrometa, a Nemci svake godine za novogodišnje vatromete potroše 100 miliona evra. Prema tradiciji, koju Nemci izuzetno poštuju, u novogodišnjoj noći bi trebalo praviti buku, a ovaj običaj potiče još iz srednjeg veka, kada su ljudi zveckajući išli ulicom, kako bi na taj način rasterali zle duhove. Za najluđu noć trpeza je veoma simbolična, pa se tako na njoj obavezno mora naći supa od sočiva ili svinjetina, što predstavlja simbol blagostanja, dok riba na trpezi označava dobru budućnost. Veruje se da ko za Novu godinu raširi veš, sam će biti kriv ukoliko u novoj godini bude morao puno da radi.

Austrija

Kako bi osigurali sreću i blagostanje svojoj porodici u novoj godini, Austrijanci pripremaju svečani ručak, koji mora uključiti pečenje, ali i dezert – sladoled od mentola u obliku deteline sa četiri lista.

Velika Britanija

U Velikoj Britaniji sreća u narednoj godini zavisi od toga ko im prvi u novoj godini dođe u goste. Prema verovanju, imaćete sreće ukoliko prvi gost u novoj godini bude muškarac sa poklonima, dok je loša vest ako vas prvo poseti sama ženska osoba.

Sicilija

Sicilijanci imaju jednostavan recept za sreću u novoj godini – sve što treba jeste da za Novu godinu jedete lazanje i izbegavate makarone ili bilo koju drugu testeninu osim lazanja.

Norveška

Tradicionalno se u Norveškoj za Novu godinu priprema puding od pirinča, koji se sprema u velikoj posudi u kojoj se nalazi samo jedan sakriveni badem. Veruje se da osoba koja u svojoj porciji pudinga dobije i badem može očekivati sreću i bogatstvo u novoj godini.

Japan

Prema običaju u Japanu se Nova godina dočekuje ceo dan. Ritual dočeka Nove godine počinje rano ujutru čišćenjem kuća, a ovaj deo se naziva “ousouji” – što znači da “teraju prašinu” iz prošlosti i pripremaju dom za uspešnu novu godinu. Završni čin proslave u Japanu je slušanje zvonjave sata koji se oglašava 108 puta, čime se smatra da su oterani nesreća, nezadovoljstvo i sebičnost.
Tradicija da se u novogodišnjoj noći napravi buka potiče još iz srednjeg veka, kada su ljudi zveckajući išli ulicama, kako bi rasterali zle duhove. Kasnije su na red došli bubnjevi, crkvena zvona i svi drugi instrumenti.

Brazil

U Brazilu se Nova godina dočekuje pored okeana. Brazilci imaju običaj da Novu godinu dočekuju obučeni u belu odeću koja predstavlja sreću i mir, a nakon slavlja u ponoć, vatrometa i večere, odlazi se na plažu kako bi se preskakalo “sedam talasa”, bacalo cveće u okean ili palile sveće kako bi Nova godina donela sreću i bogatstvo.

Kina

Prema verovanju u Kini, crvena je boja koja donosi sreću i veselje, pa je upravo ova boja dominantna i za doček Nove godine. Takođe, pripremanje za novogodišnju noć podrazumeva i sklanjanje svih noževa iz kuće na 24 sata, kako se niko ne bi povredio, jer bi ta nezgoda značila da je jedna osoba “presekla”, odnosno sprečila sreću cele porodice u novoj godini.

Filipini

Okrugli oblici (kao simbol novčića) kod Filipinaca simbolizuju uspeh u narednoj godini, zato brojne filipinske porodice za Novu godinu ukrase trpezu i kuću sa mnogo voća okruglog oblika. Slično kao i Španci, neke Filipniske porodice veruju da će tako što pojedu tačno 12 voćki u ponoć obezbediti uspeh u narednoj godini, a neki čak nose odeću sa tufnicama za sreću.

Finska

Duga finska tradicija omogućava predviđanje dešavanja u narednoj godini uz pomoć sipanja rastopljenog kalaja u posudu sa vodom. Na osnovu oblika metala koji se ohladi u vodi tumači se predviđanje za sledeću godinu – tako oblik srca ili prstena predviđa venčanje u porodici, brod simboliše putovanje, a prase berićetnu godinu u kojoj će biti obilje hrane.

Panama

Tokom novogodišnjih praznika, u ovoj zemlji se organizuju lomače na kojima se spaljuju lutke sa likovima poznatih ličnosti koje su obeležile prethodnu godinu. To može da bude lik iz nekog filma, poznati sportista ili političar. Ideja vodilja ovog običaja je da se spaljivanjem lutke, koja predstavlja nekoga ko je obeležio prethodnu godinu, teraju zli duhovi i omogućava se svež početak za sledeću godinu.

Izrael

Jevrejski narodi za novu godinu jedu samo slatka jela, jer to simbolizuje plodnost i dugovečnost, slatke jabuke s medom i kolač od meda za doček ili kolač od šargarepe za umnožavanje sreće, a proslava Nove godine je duhovni praznik. Ovaj praznik još nazivaju i praznik truba koji traje 48 sati kao uvod u post i desetodnevno pokajanje.

Haiti

Obavezno oblačenje nove odeće i razmenjivanje poklona kao način za prizivanje sreće.

Rusija

12 sekundi pre ponoći u potpunoj tišini svi pomišljaju želju za Novu godinu, a u ponoć se otvaraju vrata da Nova godina uđe u dom. Tradicija je i da zapišu svoju želju na parčetu papira, koji, zatim zapale, a pepeo stave u čašu sa šampanjcem i popiju pre ponoći. Ako im prvi u goste dođe muškarac smatraju to vesnikom sreće. Po izlasku na trgove, jedni druge časte suvim šljivama koje su napunjene orasima.

Singapur

Obavezan vatromet i puštanje balona koji nose želje napisane na papirićima.

Ekvador

Pale se sve slike koje podsećaju na loše stvari ili događaje u staroj godini.

Portoriko

Prosipaju kofe pune vode dok čekaju Novu godinu, u želji da na taj način očiste sve loše što im se dogodilo u predhodnoj godini.

Rumunija

U novogodišnjoj noći se razgovara sa životinjama i saopštavaju im svoje želje za predstojeću godinu.

Čile

U ponoć se pojede puna kašika sočiva za uspeh u poslu, čišćenjem kuće se oslobađaju negativne energije, a u pojedinim gradovima se masovno odlazi na groblja, da bi se Nova godina dočekala sa pokojnicima.

Peru

Kod njih postoji Takanakuy festival, što bi u prevodu naziva festivala značilo „krv koja ključa“. Ovu manifestaciju obeležavaju tuče u ringu među prijateljima. Iako su tuče realne i gotovo gladijatorske, krajnje su prijateljske. Za njih to predstavlja svež početak Nove godine.

Kolumbija

Kako bi mnogo putovali u narednoj godini, Kolumbijci se tokom novogodišnje noći šetaju sa praznim koferima.

Škotska

Škotima je veoma bitno ko će im prvi doći na prag nakon što otkuca ponoć, jer ta osoba nosi poklone u vidu hleba, soli, novčića, viskija ili uglja i oni predstavljaju hranu, ukus, toplinu, blagostanje i dobro raspoloženje.

Novi Zeland

Novozelanđani obožavaju da dočekuju Novu godinu lupajući šerpe i lonce.

Argentina

Kako bi privukli novu ljubav, Argentinci u Novu godinu ulaze noseći ružičasti veš i pored toga imaju običaj da tačno u ponoć iskorače prvo desnom nogom.
 
Poreklo Raunächte

Mistifikacija Raunachtea je složena i seže duboko u istoriju: neka tumačenja ukazuju na germanske zimske i svetle praznike, druga na keltske i slovenske uticaje. Ono što je zajedničko svim poreklu jeste da se verovalo da je granica između vidljivog i nevidljivog sveta u to vreme bila posebno tanka. Stoga su duhovi pokojnika, predaka i duhovi prirode mogli slobodno da lutaju i utiču na ljudski svet – i pozitivno i negativno.

Raunächte su 12 magicnih dana od božića do 6 Januara


Stoga su se razvili razni običaji da traže zaštitu i blagoslov za narednu godinu. Ljudi su iskoristili i ovo vreme da se pripreme za sledeću godinu i svesno se pripreme za izazove i prilike budućnosti. Različiti rituali su imali za cilj da donesu sreću, zdravlje i uspeh i ojačaju vezu sa duhovnim dimenzijama.

Odakle potiču prirodni uslovi, danas je teško utvrditi. Istoričari sumnjaju da bi to moglo biti zbog promene lunarne u solarnu godinu, koja se dogodila za vreme vladavine Julija Cezara (100 – 44. pre Hrista). Zbog promene kalendara, godina je produžena za jedanaest dana, a time i dvanaest noći, koje su se tada nazivale i „mrtvim danima“ – današnji Raunachte. Međutim, postoje i tradicije koje definišu Raunachte kao stari paganski običaj, čije poreklo leži u germanskom kalendaru i interkalarnim mesecima od 11 dana.


U Nemačkoj, Austriji, Švajcarskoj, Skandinaviji i drugim delovima Evrope postoje različite tradicije koje su se razvile i održale iz lokalnog kulturnog i istorijskog konteksta. Neki rituali su preneti od ranije, neki su vremenom menjani, dodavani su novi. Ovih pet rituala su i danas uobičajeni deo Raunachtea:

1. Okadjivanje i čišćenje

Termin „Raunachte“ je izveden – u nekim tradicijama – iz običaja pušenja. Tokom 12 noći spaljuju se bilje, smole i drva kako bi se dom oslobodio negativnih energija, oslobodio starih tereta i zlih duhova i napunio kuću pozitivnom energijom za narednu godinu. Do danas se pušenje ne koristi samo za fizičko pročišćavanje, već i za duhovno razjašnjenje. Za to su korišćene posebne smeše za pušenje, koje su varirale u zavisnosti od regionalnih tradicija. U prošlosti su ljudi koristili uglavnom tamjan, ali sada su popularne biljne mešavine sa žalfijom ili Palo Santom.
 
2. Proročanstvo i buduće tumačenje

Raunachte se tradicionalno smatra vremenom u kojem se budućnost može tumačiti na poseban način. Zbog toga su proročišta i drugi oblici proricanja sudbine tokom Raunachtea i danas popularni. Veruje se da događaji i snovi u teškim noćima ukazuju na događaje u novoj godini. Dakle, svaki dan Raunachta predstavlja jedan od meseci u narednoj godini.

U jednom starom ritualu, Raunachte je predviđao vreme: U obliku pravila farmera, vreme na prvoj Raunnacht je davalo informacije o vremenu u prvom mesecu, drugoj noći drugog meseca, itd.

Pored toga, pitane su i karte i rune o budućnosti. Od tada je livenje olova (sada češće livenje od kalaja ili voska) ostalo popularan ritual krajem godine, koji vodi poreklo u staroj tradiciji Raunahtea.
 
3 tumacenje snova

Sledeće se takođe odnosi na tumačenje snova tokom Raunächte :Svaka noć predstavlja mesec sledeće godine. Danas je popularan običaj da zapišete svoj san nakon buđenja i da proverite šta se dešavalo tokom godine. Sanjač treba da obrati posebnu pažnju na simbole, situacije koje se ponavljaju i emocije.
 
4. Trinaest želja

To je takođe postala tradicija: na početku Raunachte-a, 13 želja je napisano na malim komadićima papira. Od noći 25. decembra, svaki dan se spaljuje po jedan papir u posudi. Dakle, više sile treba da se staraju o ispunjenju želja. 13. želju koja ostaje na kraju morate sami da ispunite.
 
5. Perchten trka

Ovaj običaj je i danas rasprostranjen u južnoj Nemačkoj i Austriji i može se pratiti do prethrišćanskog narodnog verovanja. Kaže se da se kapija u svet mrtvih otvara između godina i duhovi, kao i demoni, imaju priliku da ostanu na našoj zemlji i nanose štetu ljudima. Zato se, prema legendi, pojavljuje gospođa Perht (ponegde poznata i kao gospođa Hole). Nagrađuje trud i red i kažnjava neposlušnost i nered. Zajedno sa svojim sledbenicima - đavolom, dobrim vilama (koji predstavljaju život, svetlost i red), muzičarima, igračima i igračima koji bi trebalo da nerviraju publiku - ona tera zlo zvonima, bubnjevima i drugim glasnim zvukovima. Ljudi koji nose strašne maske i krznene ogrtače okupljaju se na modernim Perchtlaufovima. Oni teraju duhove kravljim zvonima, zvončićima, bubnjevima ili štapovima. Ako, kao gledalac, dobijete lagani udarac štapom od Šlencerna, kaže se da donosi sreću, plodnost i zdravlje.

Današnji vatromet za doček Nove godine razvio se iz ovog običaja: glasni prasak u ponoć navodno odvraća zle duhove od Nove godine.
 
Sve u svemu, Raunachte je vreme kada ljudi širom sveta pokušavaju da se pripreme za narednu godinu i steknu duhovna iskustva kroz različite običaje i rituale. Bez obzira da li verujete u magično značenje ovih dana ili ne, Raunachte nudi priliku za razmišljanje, čišćenje i prestrojavanje za godinu koja je pred nama.
 
Screenshot_20240102-054225_Instagram.jpg
 

Back
Top