Neuralink na ljudima?

Nije reč samo o medicini/lečenju.

Kada (i ako) sučelje između mozga i računara (BCI) dostigne vrhunac svoje evolucije, mogli bismo doživeti revoluciju u načinu na koji pristupamo obrazovanju i sticanju veština, jer će se znanje moći prenositi brzinom svetlosti, direktno u naše neuronske mreže.

Recimo, običaji poklanjanja za osamnaeste rođendane bi mogli doživeti značajnu transformaciju. Zamislimo scenario u kom roditelji, u potrazi za savršenim poklonom, posećuju Muskov emporijum, specijalizovan za augmentaciju kognitivnih sposobnosti.

- Mali mi puni 18 godina, ovo je njegov MR lobanje, želim - inženjersku diplomu u informatici, magistra u ekonomiji i filozofiji, zatim - da bude proficijentan u svim indoeuropskim jezicima, vozačku za sve tipove vozila.

Ovakve tehnologije, u rudimentarnom obliku, već se koriste u medicinske svrhe, kao što su pomoć ljudima sa paralizom da komuniciraju ili upravljaju protetičkim udovima.

Tehnologija za "preuzimanje" kompleksnih znanja i veština direktno u mozak, kao što su jezici, kakva akademska diploma i skillovi, još uvek je u domenu naučne fantastike.

Ali, probajmo da zamislimo kako bismo objasnili internet nekom ko je živeo pre stotinu godina. I tada je to bila naučna fantastika.
 
Nije reč samo o medicini/lečenju.

Kada (i ako) sučelje između mozga i računara (BCI) dostigne vrhunac svoje evolucije, mogli bismo doživeti revoluciju u načinu na koji pristupamo obrazovanju i sticanju veština, jer će se znanje moći prenositi brzinom svetlosti, direktno u naše neuronske mreže.

Recimo, običaji poklanjanja za osamnaeste rođendane bi mogli doživeti značajnu transformaciju. Zamislimo scenario u kom roditelji, u potrazi za savršenim poklonom, posećuju Muskov emporijum, specijalizovan za augmentaciju kognitivnih sposobnosti.

- Mali mi puni 18 godina, ovo je njegov MR lobanje, želim - inženjersku diplomu u informatici, magistra u ekonomiji i filozofiji, zatim - da bude proficijentan u svim indoeuropskim jezicima, vozačku za sve tipove vozila.

Ovakve tehnologije, u rudimentarnom obliku, već se koriste u medicinske svrhe, kao što su pomoć ljudima sa paralizom da komuniciraju ili upravljaju protetičkim udovima.

Tehnologija za "preuzimanje" kompleksnih znanja i veština direktno u mozak, kao što su jezici, kakva akademska diploma i skillovi, još uvek je u domenu naučne fantastike.

Ali, probajmo da zamislimo kako bismo objasnili internet nekom ko je živeo pre stotinu godina. I tada je to bila naučna fantastika.

ajoj... scary
meni barem.
 
ajoj... scary
meni barem.
Kao ideja, načelno, zvuči dobro (ko ne bi želeo takvo ubrizgavanja znanja bez standardnog procesa učenja i obrazovanja koji iziskuje vreme, trud i posvećenost?), iako ima dosta implikacija.

Osim tehničkih izazova, postoji i niz etičkih i društvenih pitanja koja se tiču ovakve tehnologije. Na primer, pristup istoj i njen uticaj na društvenu nejednakost, pitanje slobodne volje i autentičnosti znanja i veština, kao i potencijalni rizici za mentalno zdravlje i identitet pojedinca.

Na kraju dana, ljudi ipak nisu mašine. : )
 
Imajući u vidu da je sam Mask, čija je donacija značajno doprinijela razvoju AI, više puta upozoravao na moguće zloupotrebe i pozivao da se razvoj AI-a zaustavi dok se ne reguliše, vjerujem da tehnologiju neuralinka ne bi prepustio masovnoj upotrebi bez pokušaja regulacije, zakonskog okvira i prevencije zloupotrebe. Na to sam mislila.
 
Dopada mi se opcija na mobilnom telefonu gde sa "Hi, Google!'', AI pozorno sluša i ima sjajne-uvek svetski usvojene odgovore na pitanja na tečnom engleskom, ima svoje greške-srpski još ne razume.
Isprobavala sam, dala brojne pozitivne utiske.
Sve to je super, ali u glavu mi ipak neće ući bez mog pristanka. Moj pristanak će dobiti prosto nikad.
 

Back
Top