Dragana Lazarević Šišman

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
334.520
48390522_351188079012609_4654152962833121280_n.jpg

Dragana Lazarević (umrla posle 1395/6. godine) bila je jedna od pet ćerki kneza Lazara Hrebeljanovića i kneginje Milice. Udata je u bugarsku carsku porodicu Šišmana oko 1386, premda nije izvesno da li je bila udata za trnovskog cara Ivana Šišmana (1371—1393) ili njegovog sina Aleksandra (ubijen 1418. godine).
Dragana je bila najverovatnije druga po starešinstvu među ćerkama kneza Lazara i kneginje Milice. Ime je dobila po svojoj tetki Dragani, Lazarevoj sestri koja je bila udata za čelnika Musu, majci braće Musića, Stefana i Lazara. Draganina udaja za jednog od članova bugarske carske porodice usledila je oko 1386. godine u vreme kada je njen otac pokušavao da pridobije okolne vladare i velikaše preko dinastičkih brakova i time pripremi svoju kneževinu za odsudne borbe sa Osmanlijama.

Srednjovekovni izvori nisu saglasni oko identiteta Draganinog mladoženje. Stariji bugarski pomenici spominju da se udala za sina cara Ivana Šišmana, Ivana Aleksandra, dok mlađi pomenici, kao i Laonik Halkokondil, beleže da je Dragana bila udata za samog cara. Iz tog proizilazi da je Dragana bila druga supruga cara Šišmana. Sinodik cara Borila, jedan od najstarijih pomenika, pominje samo jednu ženu cara Ivana Šišmana, Mariju, ćerku boljara Desislava. Poznato je da je Ivan Šišman imao mnogo dece, ali, ukoliko je imao dva braka, nije jasno iz kog braka su bila ova deca.

Bajazit je, naime, posle izgubljene bitke na Rovinama u Vlaškoj 1395, po povratku kroz Bugarsku pogubio Ivana Šišmana, a njegovog sina Ivana Aleksandra je odveo u zarobljeništvo. Ivan Aleksandar je u turskom zarobljeništvu prešao u islam, dobio ime Iskender i sultan ga je postavio za namesnika Samsuna na maloazijskoj obali Crnog mora. Aleksandar (Iskender) je preživeo građanski rat u Osmanskom carstvu (1402—1413) i kasnije je postavljen za namesnika Smirne gde je ubijen 1418. u pokušaju da uguši ustanak jedne muslimanske sekte. Draganina sudbina posle 1395/6. godine nije poznata.
 

Back
Top