10 najvećih Srbofila

Neno

Elita
Poruka
20.640

Ovih 10 stranaca najviše vole Srbiju!​

Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.​


Sa nekim narodima smo se rame uz rame borili u mnogim ratovima, dok su drugi želeli naše uništenje i bili su nam neprijatelji. Neki nas vole, neki nas mrze, ali činjenica je da postoje oni koji su nas ne samo voleli, već i zadužili srpski narod za vek i vekova.

Arčibald Rajs​

Rajs je bio poznat po dobročinstvima koja je činio srpskom narodu nakon što je stigao u Srbiju 1914. godine kako bi istraživao zločine austrougarske, nemačke i bugarske vojske nad civilnim stanovništvom.

Dovoljno je napomenuti da je sa srpskom vojskom prešao Albaniju u Prvom svetskom ratu, kao i da je po njegovoj želji njegovo srce odneseno u urni na Kajmakčalan gde počiva sa ostalim solunskim borcima.

Peter Handke​

Handke je odavno vezan prijateljstvom sa Srbima. 1996. godine je putovao u BiH i napisao žestoko osporavani esej „Pravda za Srbiju“, u kojem se zalagao za diferencirani pristup zapadnih zemalja i protiv svaljivanja krivice samo na srpsku stranu. Nakon toga, Handke je „preko noći“ prognan iz globalne intelektualne zajednice u ekskomunikaciju u kojoj se do danas nalazi. Posle prvog eseja usledila su dalja dela na tu temu i izjavio je i da nije bilo genocida u Srebrenici, ali nas je i javno podržao tokom NATO agresije.

Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 2019. godine, koja mu je dodeljena na svečanosti 10. decembra 2019. godine, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je 9. maja 2021. jedno od najviših državnih odlikovanja.

Nagib Mahfuz​

Jedini dobitnik Nobelove nagrade za književnost u celom arapskom svetu, egipatski književnik Nagib Mahfuz nije voleo da putuje. Jedini izuzetak bili su njegovi dolasci u Beograd. Čak nije otišao ni u Stokholm na uručenje Nobelove nagrade, ali je voleo da dolazi u Beograd koji mu je bio u srcu, kao i zemlja koju je veoma poštovao.

Džon Čalis​

Čalis je bio rado viđen gost u Beogradu, a imao je i srpsko državljanstvo.
910183_dzon-calis_f.png
Čuveni glumac koji je tumačio ulogu Bojsija u legendarnoj seriji "Mućke" je jednom prilikom izjavio da mnogo voli Srbiju, kao i da jedva čeka da ponovo dođe u našu zemlju.

- Upoznao sam narod i istoriju Srbije. Imamo puno toga zadničkog, "Mućke" su našle neki zajednički teren, smejemo se istim stvarima, to je bilo veliko otkriće za mene. Jedan čovek mi je rekao da mu je gledanje "Mućki" jedino stavljalo osmeh na lice u teškom periodu za vašu zemlju, ovo me je naročito ganulo - rekao je tada čuveni Bojsi.

Johan Volfgang Gete​

Najveći pesnik nemačkog roda Johan Volfgang Gete toliko je cenio i voleo srpsku narodnu poeziju da je tečno naučio srpski jezik ne bi li više uživao u njoj.

- Srpska epska književnost biser je u evropskoj riznici, koji će nemački pesnici tek otkrivati u narednim stolećima. Divim se tim čvrsto izvajanim likovima i karakterima protkanim onim dubokim, doslednim osobinama, koje zaslužuju poštovanje zbog vernosti sebi i ne odstupanja od svoje vere u ideje i zaveštanja predaka - rekao je i zapisao Johan Volfgang Gete.

Flora Sands​

U početku kao dobrovoljac Hitne pomoći Svetog Jovana, podstaknuta pobedama Kraljevine Srbije u ratovima 1912. i 1913. godine, tridesetosmogodišnja Flora Sends je posle objave rata Velike Britanije Nemačkoj, avgusta 1914. godine, odlučila da krene u Srbiju i pruži pomoć Srbiji u Prvom svetskom ratu. Potom je unapređena u čin narednika, a posle rata u kapetana prve klase. Odlikovana je sa sedam medalja.

Arno Gujon​

Arno Gujon srpski je političar i dobrotvor francuskog porekla, koji je toliko toga učinio za našu zemlju da ne može ni da stane u ovaj tekst. Osnivač je i direktor francuske nevladine organizacije Solidarnost za Kosovo i direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, koja je organ uprave u sastavu Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

Džoni Dep​

Na listi srbofila našli su se i holivudski zavodnik Džoni Dep koji se za našu kulturu posebno zainteresovao nakon saradnje i druženja sa Emirom Kusturicom.

Legendarni glumac dobio je Zlatnu medalju za zasluge. Objašnjavajući da je medalja za njega velika čast, poznati glumac je rekao da gaji strast prema svemu u Srbiji i da voli ćevape.
- Veliku strast gajim prema, manje-više, svemu u Srbiji. Ćevapčićima naravno. U Srbiji sam mnogo toga dobio, pa i novi život koji mi je Emir dao. Sada sam na ivici novog života i voleo bih da on počne baš ovde u Srbiji - istakao je Dep.

Dž. R. R. Tolkin​

Slavni autor "Gospodara prsenova" Džon Ronald Ruel Tolkin, ne samo da je znao srpski jezik, već je bio fasciniran i srpskom tradicijom pre svega kao neizostavnim delom slovenske mitologije.

Poznato je da je Tolkin učestvovao u Prvom svetskom ratu, međutim nedavno se pojavila prilično zanimljiva paralela prema kojoj je njegovo najpoznatije delo, epska fantastika "Gospodar prstenova" ništa drugo do transformacija burnih istorijskih dešavanja koja su zadesila Srbiju u svet legende.
Otud nije zgoreg napomenuto da postoji samo jedna zemlja iz perioda Velikog rata koja po svom neobičnom geografskom položaju i specifičnoj istoriji, krajnje bajkovito odgovara Okrugu. Za žitelje Evrope u tom periodu, ta zemlja je isto tako mala i nepoznata, a njeni žitelji takođe obrađuju zemlju i žive u selima kao i hobiti. Ta zemlja je Srbija.

Maksim Gorki​

Čuveni ruski pisac Maksim Gorki je u Vrnjcima boravio tajno, jer kao pristalica komunizma u tadašnjoj Jugoslaviji nije smeo da otkrije identitet. On je pisao svom prijatelju Alekseju Ivanoviču Babočkinu pisao svoj doživljaj o Srbiji.

"Toliko je slična Rusiji da mi izgleda kao da sam sa severa Rusije prešao u Ukrajinu. Greje me ovde jug i divni ljudi! Istorija ove zemlje koračala je samo za slavom. Ta zemlja je patila, živela, preživela i ostala tu, da uvek bude tu. Čini mi se da su Srbi isto toliko i Rusi koliko i mi. " pisalo je u pismu Maksima Gorkog.
 
Наш земо из Швабије је под утицајем неопаганштура, који старокатоличком свећенику и скрибоману дечијих бајки за одрасле - Толкину придодавају превише САМОПРОЈЕКТОВАНОГ антибиблијоског мотива за понекад и бесомичне фантазије Толкинове које их подсећају на себе...
 

Back
Top