sakatilo1
Veoma poznat
- Poruka
- 14.488
U Dalmaciji se partizanski odredi osnivaju u ljeto 1941. godine..[/B]
i šta su radili,koju su vojnu akciju izveli????
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
U Dalmaciji se partizanski odredi osnivaju u ljeto 1941. godine..[/B]
ne *****j gloginje,boleće te guza....ustanak su digli Srbi na Petrovoj gori i na Šamaricama.....zbog ustaških zločina......
odakle je moje poreklo Hrvata nije bilo ni na slikama.....Pravoslavlje je originalno Hristovo učenje.....
i šta su radili,koju su vojnu akciju izveli????
Priznaj da si iz Krapine. Onaj u muzeju nekako baš liči na tebe.
koliko sam ja skontao,nekoliko diverzantskih akcija u kojima je najviše nastradao voz(ili ti vlak ako ti je lepše)i svinjska mast u njemu.........impozantno.....Praviš se blesav:
PARTIJA U DANIMA NAPADA
NJEMAČKE NA SSSR
22. juna 1941. godine fašistička Njemačka napala je SSSR.
CK KPJ uputio je narodima Jugoslavije proglas, u kojemu ih
poziva na ustanak. U njemu se među ostalim kaže:
» . . . Radnici i radnice Jugoslavije! Kucnuo je sudbonosni
trenutak. Započela je odsudna bitka protiv najvećih neprijatelja radničke klase . . . Proleteri sviju zemalja Jugoslavije, na
svoja mjesta, u prve borbene redove. Zbijte čvrsto svoje redove
oko vaše avangarde, Komunističke partije Jugoslavije. Svaki na
svoje mjesto! Nepokolebljivo i disciplinovano vršite svoju proletersku dužnost. Spremajte se hitno za posljednji i odsudni b o j . . .
. . . omladino Jugoslavije! Bije se posljednji boj s tvojim najvećim neprijateljem — s krvnikom mlade generacije, s fašističkim
zločincima protiv kojih si se ti uvijek spremno borila, kad te je
Komunistička partija pozvala . . .
.. . Hrvatski narode... sluga fašističkih osvajača — Izdajnik Pavelić — hoće da se hrvatski narod iskoristi u borbi protiv Sovjetskog Saveza i protiv oslobodilačke borbe naših n a r o d a . . . Zar ćeš
dozvoliti da još i ta strašna izdaja bude pokrivena tvojim hrvatskim
imenom ? . . .
. . . Srbi, Slovenci, Crnogorci, Makedonci i svi ostali porobljeni
narodi Jugoslavije! Vi koji stenjete pod okupatorskom čizmom, svi
101 vi koji ljubite slobodu i nezavisnost, koji ne ćete fašističkog ropstva, znajte da je kucnuo čas vašeg skorog oslobođenja od fašističkih osvajača. Zato doprinesite i vi vaš dio u borbi za vašu
slobodu, pod vodstvom Komunističke partije Jugoslavije ...«
Još istog dana sastao se u Splitu Pokrajinski komitet, da bi
ocijenio nastalu situaciju. Na sastanku su doneseni zaključci:
1. odmah započeti s akcijama protiv okupatora, što prije organizirati oružanu borbu, 2. nijedan komunist ne smije spavati kod svoje
kuće, da ne padne neprijatelju u ruke, 3. komunisti sa današnjim
danom smatraju se mobiliziranim. Svi moraju biti spremni, kad ih
Partija pozove u borbu.
Tih dana u Splitu su se okupili neki delegati partijskih organizacija iz pokrajine, da sa Pokrajinskim komitetom rasprave neke
probleme u vezi s radom njihovih partijskih organizacija. Iz
Makarske je došao Josip Jurčević, iz Korčule Marin Cetinić i Mate
Jakas, iz Hvara Pavao Vranjican, iz Trogira Ante Hrabar-Rico i još
nekoliko drugih partijskih radnika. Svi oni odmah su otputovali
u svoje kotare, da bi zaključke Pokrajinskog komiteta prenijeli
na tamošnje partijske organizacije. Na druge kotare te direktive
bile su prenesene već postojećim partijskim vezama. Tako se velik
broj, u prvom redu onih komunista, koji su od ranije bili poznati
žandarima i policiji, povukao u ilegalnost.
Već 23. juna grupa od 44 trogirska komunista povlači se u
ilegalnost u Trogirsko polje. Oni se tada raspodjeljuju u dvije
grupe, od kojih jedna boravi u brdu Krban, a druga u predjelu
Plana iznad Divulja.
1
U Vodicama i Zatonu kra j Šibenika na dan napada Njemačke
na SSSR u ilegalnost nisu pošli samo komunisti, već i mnogi simpatizeri Partije, tako da je toga dana iz tih mjesta izbjeglo u šumu
preko 100 ljudi. I u nekim drugim mjestima, naročito duž Primorja,
u ilegalnost su pored komunista bili otišli i mnogi simpatizeri KP,
1
Trogirski ilegalci su u noći između 18. i 19. jula izvršili dvije značajne
akcije, koje su imale velik odjek na stanovništvo cijelog srednjodalmatinskog
područja. Na pruzi između Kaštela i Labina, na jednoj okuci u Labinskoj Draži,
Trogirani su u dužini od stotinu metara digli željezničke tračnice. Kada je ujutro
naišao teretni vlak iz Zagreba, iskliznuo je na tom mjestu. Bila je oštećena lokomotiva i razlupano nekoliko vagona. U razbijenim vagonima nalazili su se sanduci
masti, koje je ustaška komanda bila uputila svome garnizonu u Sinju. Uslijed
lomljave veći dio sanduka bio je zdrobljen, a mast se razlila po trogirskom kamenjaru. Druga grupa ilegalaca iste noći presjekla je izvjestan broj telegrafsko-telefonskih stupova na relaciji Trogir — Divulje i Trogir — Šibenik.
102 međutim oni se — videći, da nisu pod direktnim neprijateljskim
udarom — vraćaju kućama, a u ilegalnosti ostaju samo poznatiji
komunisti.
Nekoliko dana nakon napada Njemačke na SSSR žandari i
Talijani počeli su noću upadati u stanove komunista u namjeri
da ih uhapse. Tako su Talijani u Solinu u noći 23. juna opkolili
kuće komunista, ali nisu nikoga našli. U Bolu na Braču žandari
i ustaše su noću 24. juna opkolili kuće istaknutijih komunista, ali
kako su se ovi već bili sklonili, ustaše su našle njihove prazne
krevete. U Visu su Talijani izvršili prepad na komuniste tek
28. juna i četvoricu, koju su našli u kućama, uhapsili.
Na područjima Makarske, Metkovića i Pelješca, koja Su po
rimskom ugovoru potpala pod NDH-u, već prvih dana poslije
uspostave svoje vlasti, ustaše otpočinju s progonima komunista i
drugih naprednih elemenata. Krajem maja u područje Metkovića dolaze ustaše s »Janika Puste«
1
i već u noći od 2. na 3. juna. hapse desetak istaknutijih komunista iz Slivna, Komina i Metkovića. 13. juna
oni hapse i sedam komunista iz sela Bijače,
2
a u noći od 23. na 24.
juna, t. j. dan poslije napada Njemačke na SSSR, ustaše su u Metkoviću i okolnim selima pohvatali i odveli u zatvore preko 200 ljudi.
Među njima bili su skoro svi komunisti Metkovićkog kotara, veći
broj simpatizera Partije i nekoliko bivših pripadnika JNS-a. Nešto
kasnije ustaše puštaju sve uhapšene osim osmorice poznatijih
komunista, šestorice nacionalista i četiriju pravoslavnih građana,
koje odvode u trebinjski zatvor.
Međutim, ustaške snage u većini mjesta bile su neznatne prema
snazi Partije, zbog čega nisu bili u mogućnosti da na širem planu
1
Logor ustaških emigranata u Hortijevoj Mađarskoj.
2
Članovi Partij e u Bijači bili su nekoliko dana ranij e rasturili letke, u kojima
se pozivao narod, da ne nasjeda okupatoru i ustašama, i osuđeni progoni, koji se
već tada počinju provoditi nad stanovnicima srpskih sela. To je bio povod za njihovo hapšenje. Ustaše i žandari su u zatvoru komuniste iz Bijače podvrgli strahovitim m u k a m a . Jur e Galić-Mali u svojoj knjizi »Nepokoreno selo« ovako na
jednom mjestu opisuje ta m u č e n j a : »Na jednom mi se na glavu sruči kiša snažnih
udarac a teških kao maljevi. Zafijukaše kruti kožni opasači, moje klonulo, izgaženo
i popljuvano tijelo obli krv. Nađjoh se obješen preko kreveta u polusvijesnom
stanju, ne znajući ni sam kako sam tu došao. Gol sam kao od m a j k e r o đ e n . . .
Začas su me kao krepalo bravče svukli u podrumu, položili ničice i nastavili
neumorno da gaze teškim cipelama. U d a r a j u me vrhovima cipela i željeznim
p e t a ma kao loptu. Urlao sam promuklim glasom, ali mi usta kao p u n j a r u začepiše
nekim smrdljivim krpetinama . Ućutah. Rashlađivali su me vec ranij e pripremljen om vodom, da bih došao k sebi.«
103 prijeđu u napad na komuniste. Iz tih razloga ustaše u manjim
mjestima borbu protiv komunista prepuštaju žandarima, koji svoju
aktivnost svode uglavnom na pokušaj hapšenja istaknutijih komunista. Drukčija situacija nastala je za komuniste u manjim gradi-
ćima i varošicama, u kojima su ustaše već u početku svoje vladavine bili uspjeli formirati tzv. logore, tabore i druge ustaške
institucije. U tim mjestima dolazi do većih hapšenja i oštrijih mjera
prema komunistima. Tako su ustaše u Makarskoj početkom jula
uhapsili šestoricu komunista, a samo nekoliko dana kasnije još
34 građanina Makarske, među kojima se nalazila većina članova
KP i SKOJ-a.
1
Kod takvog razvoja prilika u spomenutim se područjima izvjestan broj istaknutijih komunista bio povukao u ilegalnost još prije
napada fašističke, Njemačke na SSSR. Međutim, kada je došlo
do napada, većina partijskog članstva u Dalmaciji naročito u mjestima neprijateljskih garnizona, prelazi u ilegalnost.
Prvih dana po odlasku u ilegalnost komunisti ilegalci žive
odvojeno, pojedinačno i u manjim grupicama. Tako razdvojeni, oni
nisu predstavljali nikakvu snagu, koja bi se mogla oduprijeti eventualnim prepadima neprijatelja. Zato se u većini kotara uskoro
stvaraju logori, u kojima se okupljaju svi komunisti ilegalci.
Prvi takvi logori postoje u predjelu zvanom Krši kra j Zatona,
u spilji Krljava poviše Makarske, u Radoviću kra j Vrgorca, u
brdu Striževu poviše Bačine, u šumi Brajinac, u predjelu Sresera
na Pelješcu, u predjelu Duboka na Pelješkoj prevlaci i niz drugih.
Logori ilegalaca već po svom formiranju imaju vojničko obilježje.
U njima se vrši dežurstvo, čuva straža, a ilegalci i van logora nose
sobom oružje.
1
Prva šestorica uhapšenih komunista bili su Toni Andrijaševlć, Ivo Rubeša,
Ante Tavra, Karmelo Derviš, Miljenko Sutić i Stipe Milosevic. Okružni komitet
KP Makarska bio je obaviješten, da ustaše uhapšene komuniste namjeravaju strijeljati. Partijska organizacija Makarske organizirala je tada njihov Dijeg na način,
da je čuvar žandar bio opijen, a zatvorenicima doturena pila, kojom su na zatvorskom prozoru prepilili željezne šipke i pobjegli. Oni odmah odlaze u planinu
Biokovo i formiraju prvi partizanski logor u spilji Krljava iznad Makarske. To je
bilo 13. jula.
Sutradan u noći iz Omiša su u nekoliko autobusa došli ustaše, upadali u
kuće i digli iz kreveta 34 stanovnika Makarske, koje odvode u zatvor. Makarske
žene odlaze pred zatvor i demonstrativno zahtijevaju, da se uhapšeni odmah puste
na slobodu.
i šta su radili,koju su vojnu akciju izveli????
Hvala za historijsku potvrduPriznaj da si iz Krapine. Onaj u muzeju nekako baš liči na tebe.
koliko sam ja skontao,nekoliko diverzantskih akcija u kojima je najviše nastradao voz(ili ti vlak ako ti je lepše)i svinjska mast u njemu.........impozantno.....
koliko sam ja skontao,nekoliko diverzantskih akcija u kojima je najviše nastradao voz(ili ti vlak ako ti je lepše)i svinjska mast u njemu.........impozantno.....
Inače je ratna 1941. godine poznata po velikim bitkama.
Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ
Prva dalmatinska proleterska udarna brigada formirana je 6. rujna 1942. u selu Dobrom, blizu Livna. U njen sastav ušli su: 1. bataljun "Ante Jonić", 2 bataljun "Bude Borjan", 3. bataljun "Josip Jurčević" i 4. bataljun "Tadija Anušić". Brigada je prilikom osnivanja imala ukupno 1217 boraca, od toga 83 žene. Iz Dalmacije je bilo 1184 boraca, i to: iz Splita 204, Šibenika 182, Knina 143, Sinja 138, Makarske 129, Trogira 119, Vrgorca 62, Omiša 32, Korčule 22, Ploča 60, Zadra 15, Benkovca 4, Biograda 9, Drniša 16, Brača 3, Hvara 15, Imotskog 4, Visa 20, Metkovića 7, a 33 su izvan Dalmacije.
U sastavu je 4. operativne zone Hrvatske do 9. studenog 1942., 3. divizije do 8. rujna 1943, 9. divizije do siječnja 1944. i 26. divizije do kraja rata. Krajem kolovoza 1944. imala je 1650 boraca, 20. siječnja 1945. bilo je 2372 boraca.
Sudjelovala je u mnogobrojnim borbama. U borbama za ponovno oslobođenje Jajca krajem studenoga i početkom prosinca 1942. godine poginuo je njen drugi zapovjednik, narodni heroj Božo Bilić Marjan, a brigadu je pohvalio stožer Treće divizije. U sljedećim izuzetno teškim borbama potvrdila se kao jedna od elitnih postrojba NOVJ.
Tijekom Bitke na Neretvi pokazala je izuzetno požrtvovanje u napadu na Prozor i tijekom dramatične obrane Prozora od napada njemačko-ustaške grupacije Vogel. U bitci na Sutjesci istakla se u obrani u oblasti Šavnika. Pretrpjevši velike gubitke, uspjela se je probiti iz okruženja po dijelovima. 3. bataljun i dio 2. bataljuna probio se u Hercegovinu, gdje su ušli u Desetu hercegovačku brigadu.
U kolovozu 1943. godine Prva dalmatinska brigada vratila se u Dalmaciju i u području Vrlike popunjava se s tri nova bataljuna. Angažirala se u borbama protiv njemačke 7. SS divizije "Prinz Eugen" u obrani Splita. U listopadu se je borila na Pelješcu, a zatim na Hvaru. Pomagala je izvlačenje Prve prekomorske i Trinaeste dalmatinske brigade s Korčule tijekom operacije "Herbstgewitter II".
U siječnju 1944. godine ušla je u 26. diviziju i sudjelovala u obrani Visa. S Visa je izvela nekoliko uspješnih pomorsko-desantnih prepada na Hvar, Mljet, Korčulu i Šoltu. Sudjelovala je sa Jedanaestom dalmatinskom brigadom u uništenju borbene skupine 369. "Vražje" legionarske divizije na Vukovom klancu. Oslobodila je Šibenik i sudjelovala u razbijanju njemačke Borbene skupine "Alermann" i četnika. Istakla se u Kninskoj i Mostarskoj operaciji. Sudjelovala je u oslobođenju Bihaća, Like, Hrvatskog primorja, Krka, zatim Klane i Ilirske Bistrice. Završila je ratni put na Soči 8. svibnja 1945. godine.
Ukazom vrhovnog zapovjednika NOV i POJ Josipa Broza Tita 19. rujna 1944., Prva dalmatinska brigada proglašena je proleterskom. Odlikovana je Ordenom narodnog heroja, Ordenom narodnog oslobođenja i Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem.
Kroz brigadu je prošlo oko 5500 boraca. U završnim operacijama popunjena je s oko 500 boraca - Albanaca s Kosova. Tijekom rata poginulo je 2229 boraca Prve dalmatinske brigade.
Narodni heroji Prve dalmatinske brigade [uredi]
Ante Kronja
Božo Bilić Marjan
Vladimir Rolović
Petar Pero Ćetković
http://hr.wikipedia.org/wiki/Prva_dalmatinska_proleterska_udarna_brigada_NOVJ
ovi boldirani su Hrvati?????
jeste...u toku 1941-ve djeneral Dra+a je ucenjen na 100.000 dojč maraka.....samo što se to nigde ne piše......ili se briše....napadi na Šabac,Loznucu,Užice.....pola Srbije je bilo u plamenu...zašto su strelajni djaci u Kragujevcu????
Ti znaš da nisu. Imao sam profesora iz sudske medicine koji se je zvao Dušan Zečević,a svi njegovi do 10.koljena su bili Hrvati
Onaj kokošar što je pjevao cijeli rat:Sprem te se spremte.
Đaci su u Kragujevcu streljani 1941.tad je još bilo nešto partizana u Srbiji. Nqakon sloma Užičke republike partizani se pojavljuju u Srbiji 1944.
tačno tako....nije bilo partizana dok nisu Rusi došli,tek tad su smeli da promole nos.....
Kordunaski prvoborac, Srbin, Stanko Opacic Canica u svojim sjecanjima u knjizi "Srbin u Hrvatskoj" iznosi da su krajiski delegati na partijskoj konferenciji u sumi Abez kod Vrginmosta trazili da se pocetak akcije odredi realno kako bi se akcije mogle izvesti svuda u isto vrijeme, jer su poznavali prilike u narodu i bilo im je jasno da ce pocetak akcije ustase uzeti kao povod za odmazdu.Tako bi se i ustaske represalije razvodnile na siri prostor. Cinilo mu se da su tada Koncar i Kras bili pod utjecajem diverzantskih akcija.
Iznosi podatak da su oni na Kordunu postupili po odlukama konferencije i da su nakon njihovih desetak diverzantskih akcija u kojima su rusili telefonske veze i mostove ustase odmah odgovorile i vec "su 29. jula kupili ljude od Vrginmosta, preko Bojnica, pa do Krnjaka i istu noc u Ivanovic Jarku pobili preko 300 ljudi".
Ne umanjujuci nimalo doprinos pripadnika hrvatskog naroda antifasistickom pokretu, navodi da su oni na Kordunu u jesen 1941. godine imali "medju partizanima samo trojicu Hrvata clanova Partije".