Clanak iz Blica
Kontroverzan tekst iz trećeg veka na analizi u Švajcarskoj
Otkriveno Jevanđelje po Judi
Oko 2.000 godina pošto je Juda izdao Isusa Hrista, što je unelo veliki razdor među ranim hrišćanima, švajcarska fondacija „Maecenas“ saopštila je da radi na prevođenju kontroverznog teksta koji je nazvan Jevanđelje po Judi.
Objavljivanje prevedenog teksta u celosti očekuje se za godinu dana. Jevanđelje po Judi moglo bi da dovede do novih saznanja o delovanju ranih hrišćana, što će imati veliki uticaj na brojne vernike koji do sada nisu dovodili u pitanje verodostojnost Novog zaveta. Moguće je čak i da kontroverzni spis dovede u pitanje neke principe hrišćanske vere. Ukoliko se utvrdi autentičnost teksta, to će biti najveće otkriće o ranom hrišćanstvu nakon što je prošle godine nedaleko od Jerusalima otkrivena pećina Jovana Krstitelja.
Reč je o tekstu koji je nastao nakon što je Juda, jedan od apostola, izdao Hrista. U saopštenju fondacije, čije se sedište nalazi u Bazelu, ističe se da je tekst na 62 strane ispisan na papirusu i da je otkriven 50-ih ili 60-ih godina prošlog veka u Egiptu. Njegovi vlasnici mu sve donedavno nisu pridavali veliku važnost.
Tekst jevanđelja pisan je na koptskom, jeziku egipatskih hrišćana, i za godinu dana trebalo bi da bude preveden na engleski, francuski i nemački jezik.
„Nedavno smo dobili rezultate analize ugljenika koji su pokazali da je tekst mnogo stariji nego što smo to ranije mislili. Utvrdili smo da je tekst iz trećeg ili sa početka četvrtog veka nove ere“, kaže Mario Žan Rober, direktor fondacije „Maecenas“.
Postojanje Jevanđelja po Judi koje je napisano na grčkom jeziku oštro je osudio kao jeretičko još u drugom veku naše ere prvi biskup Liona Sveti Irinej.
„To je jedini jasan izvor koji nas navodi da verujemo da ovakvo jevanđelje postoji. Naš cilj nije da prekrajamo istoriju“, dodaje Rober.
Direktor fondacije je odbio da kaže više detalja o tome šta je napisano u kontroverznom tekstu, napominjući da će prevod biti objavljen.
Prema hrišćanskoj tradiciji, Juda Iskariot je izdao Isusa Hrista za 30 srebrnih novčića pomogavši rimskim vojnicima da ga pronađu, nakon čega je on razapet.
Rober napominje da će biti jako teško definitivno utvrditi da je autor kontroverznog teksta zaista Juda:
„Niko u ovom trenutku ne može jasno da utvrdi da je Juda autor. Međutim, ni sva jevanđelja koja danas postoje i koja su priznata od crkve nisu napisali apostoli.“
Hrišćanska crkva danas priznaje četiri jevanđelja u Novom zavetu koja opisuju život, smrt i uskrsnuće Isusa Hrista. Ta jevanđelja su napisali apostoli, Isusovi sledbenici Mateja, Marko, Luka i Jovan. Priznanje četiri jevanđelja usledilo je na Vaseljenskom saboru crkve u Nikeji 325. godine nove ere, a po odluci cara Konstantina, rimskog imperatora.
„Postoji još najmanje 30 drugih tekstova, od kojih su mnogi pronađeni, a koje je crkva gurnula u stranu jer se nisu slagali sa doktrinom vere i politikom koju je vodio car Konstantin. Za sada samo mogu da kažem da tekst koji prevodimo dovodi u pitanje neke principe hrišćanske vere“, istakao je na kraju Rober.
Fondacija „Maecenas“, čiji je cilj pronalaženje i zaštita arheoloških relikvija u siromašnim zemljama, planira da organizuje izložbe Jevanđelja po Judi i snimi dokumentarni film o procesu restauracije teksta.
A. Petrović
Koje citao ovu knjigu mislim da ce mu ovo biti interesnatno :wink: