Truman
Elita
- Poruka
- 22.709
Prepisujem odlomak iz knjige koji me je neverovatno zaintrigirao.Interesuje me vase misljenje i da li neko ovo moze da obori.Knjiga se zove "Nevidljiva ruka",pisac je Ralf Eperskon, str. 404.
"Evolucionisti teoretisu kako su najprostiji oblici zivota nastali stvaranjem aminokiselina koje su se kasnije poredjale u lanac i tako obrazovale proteine (belancevine),i to-sve igrom slucaja.
Najjednostavniji protein sastoji se od lanca koji ima otprilike 100 aminokiselina.Medjutim,zivot nece nastati bilo kakvim redosledom tih aminokiselina.Jedan jedini redosled daje zivot-sve ostale kombinacije to nisu u stanju.Sansa da se 100 aminokiselina slucajno poredjaju u optimalni raspored koji daje zivot,iznosi 1: 100 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 ( broj ima 158 nula)
Astrofizicari pretpostavljaju da u Univerzumu ne postoji vise od 10 na 80 infinitezimalnih (beskrajno malih) "cestica" (broj 1 sa 80 nula) a da starost univerzuma iznosi 10 na 18 sekundi (30 milijardi godina).
Pod pretpostavkom da svaka cestica moze da ucestvuje u hiljadu milijardi (10 na 12) razlicitih dogadjaja svake sekunde (ovo je,naravno, nemoguce visoka brojka), onda je najveci moguci broj dogadjaja koji su se odigrali u celom univerzumu tokom celokupnog postojanja samo 10 na 80 x 10 na 18 x 10 na 12, odnosno 10 na 110 (broj 1 sa 110 nula).
Bilo koji dogadjaj sa verovatnocom manjom od 10 na 110, ne moze se odigrati.
"Njegova verovatnoca postaje nula,bar u nama poznatom Univerzumu."
Dakle, gore navedeni primer od 100 sastojaka (100 aminokiselina formiranih u lanac koji daje najprostiji oblik zivota) ima verovatnocu koja je jednaka 0.To se nikada nije moglo dogoditi slucajno"
ovaj navod autor citira iz knjige Henrija M. Morisa: "Verovatnoca i red protiv evolucije".
"Evolucionisti teoretisu kako su najprostiji oblici zivota nastali stvaranjem aminokiselina koje su se kasnije poredjale u lanac i tako obrazovale proteine (belancevine),i to-sve igrom slucaja.
Najjednostavniji protein sastoji se od lanca koji ima otprilike 100 aminokiselina.Medjutim,zivot nece nastati bilo kakvim redosledom tih aminokiselina.Jedan jedini redosled daje zivot-sve ostale kombinacije to nisu u stanju.Sansa da se 100 aminokiselina slucajno poredjaju u optimalni raspored koji daje zivot,iznosi 1: 100 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 ( broj ima 158 nula)
Astrofizicari pretpostavljaju da u Univerzumu ne postoji vise od 10 na 80 infinitezimalnih (beskrajno malih) "cestica" (broj 1 sa 80 nula) a da starost univerzuma iznosi 10 na 18 sekundi (30 milijardi godina).
Pod pretpostavkom da svaka cestica moze da ucestvuje u hiljadu milijardi (10 na 12) razlicitih dogadjaja svake sekunde (ovo je,naravno, nemoguce visoka brojka), onda je najveci moguci broj dogadjaja koji su se odigrali u celom univerzumu tokom celokupnog postojanja samo 10 na 80 x 10 na 18 x 10 na 12, odnosno 10 na 110 (broj 1 sa 110 nula).
Bilo koji dogadjaj sa verovatnocom manjom od 10 na 110, ne moze se odigrati.
"Njegova verovatnoca postaje nula,bar u nama poznatom Univerzumu."
Dakle, gore navedeni primer od 100 sastojaka (100 aminokiselina formiranih u lanac koji daje najprostiji oblik zivota) ima verovatnocu koja je jednaka 0.To se nikada nije moglo dogoditi slucajno"
ovaj navod autor citira iz knjige Henrija M. Morisa: "Verovatnoca i red protiv evolucije".