Srbi ženu tuku, šutiraju, dave, vređaju i siluju
Žrtva porodičnog nasilja u Srbiji je prosečno obrazovana žena, srednjeg životnog doba, nasilje trpi između 15 i 20 godina. Najčešće je udarana pesnicom, šutirana, davljena, uz to vređana i psovana, a u 10 odsto slučajeva i silovana. Međutim, tendencija je da se sve više javljaju mlađe žene koje su već posle nekoliko godina lošeg braka shvatile da nikad neće biti bolje, rekla je Tanjugu koordinatorka Savetovališta protiv nasilja u porodici Vesna Stanojević.
Ona objašnjava da je najgora situacije kod žena srednjih godina koje su ponele određene modele ponašanja od kojih ne odustaju, a tako vaspitavaju i svoje ćerke.
''Žene od 50 godina će svojoj ćerki od 20 ili 30 reći 'ma nije to ništa strašno i mene je tvoj otac maltretirao, proći će to njega, godine idu, neće moći uvek tako''', navela je Stanojevićeva i dodala da to u opšte nije tačno, jer ''godine idu, ali sa godnima uvek ide i ludilo''.
Ona kao primer navodi slučaj čoveka koji ima 80 godina i zlostavlja svoju ženu od 75 godina. ''To traje i dalje, jer ju je on ceo život zlostavljao, zašto bi sada u 80. promenio neke stvari'', rekla je Stanojevićeva.
Prema njenim rečima u "sigurnim kućama" ima sve više mlađih žena i da je u ovogodišnjih sedam meseci u Savetovalištu primljeno 2.800 poziva.
''One imaju mnogo bolje šanse da nastave samostalan život, samo im je potrebno pružiti šansu pri izlasku iz kuće'', istakla je Stanojevićeva, napomenuvši da je neophodno da institucije, ukoliko se u zemlji želi smanjiti nasilje, podrže ženu kad izađe iz "Sigurne kuće".
''Već treću godinu za redom pričam da žene koje izlaze iz 'Sigurne kuće' treba da dobiju neku materijalni pomoć, otprilike na nivou koliko dobijaju žene hraniteljice u hraniteljskim porodicama'', ukazala je Stanojevićeva i dodala da to nije mnogo, ali je dovoljno da, pored plate, koja često ne iznosi više od dvadesetak hiljada, može sama da se izdržava.
Kaže da saradnja s policijom nije loša, ali i da se veoma često dešava da među pripadnicima policije i dalje postoje predrasude da je žena kriva kada je nasilje u porodici u pitanju.
Aktivistkinja mreže "Žene protiv nasilja" Aleksandra Nestorov je, govoreći o porastu nasilja nad ženama, navela da na nivou države ne postoji jedinstvena evidencija na osnovu koje se može proceniti da li postoji trend rasta. Prema njenim rečima, ipak se može izneti podatak da prosečno godišnje pomoć od Autonomnog ženskog centra zatraži oko 1.000 žena.
Nestorov je kazala da su žene (78 odsto) te koje najčešće prijavljuju nasilje u porodici - psihološko, fizičko, ekonomsko nasilje i uznemiravanje. Oko 9,3 odsto prijava dolazi zbog seksualnog nasilja, silovanja, pokušaja silovanja i seksualnog uznemiravanja, osam odsto prijava zbog trauma usled diskriminacije, seksizma, rasizma, homofobije i u sedam odsto slučajeva se radi o traumama usled loših porodičnih odnosa, alkoholizma i slično.