Alekasandar3
Buduća legenda
- Poruka
- 35.716
Tijekom Drugoga svjetskog rata partizani su ubili 314
katoličkih svećenika, a poslije rata po nalogu vrha
Komunističke partije Jugoslavije ubijeno je 118 crkvenih
osoba. Na "križnom putu stradale su 64 crkvene osobe, a na
odsluženju redovnog vojnog roka u JNA ubijeno je 15
katoličkih bogoslova. Partija je, dakle, odgovorna za smrt
511 osoba iz struktura Katoličke crkve. Najbrojnija stradanja
svećenika bila su u Bosni i Hercegovini. U BiH je ubijeno
136 svećenika, 39 bogoslova i sjemeništaraca, 4 redovnika
laika, a 5 svećenika umrlo je u zatvoru.7 U Zagrebačkoj
nadbiskupiji ubijeno je 60 svećenika i 4 bogoslova, 6
svećenika umrlo je u zatvoru, a trojica su umrla od
posljedica zatvorske torture. Ukupno je stradalo oko 18 %
svećenstva Zagrebačke nadbiskupije. U Banjalučkoj biskupiji
ubijeno je 11 svećenika i 5 bogoslova, 2 svećenika umrla su
u zatvoru, što je bilo oko 73 % svećenstva. U Mostarskoduvanjskoj
i Trebinjsko-mrkanjskoj biskupiji ubijeno je 12
svećenika i 2 bogoslova, a 1 svećenik umro je u zatvoru,
stradalo je oko 70 % svećenstva. U franjevačkoj provinciji
Bosna Srebrena ubijeno je 37 svećenika, 9 bogoslova, 6
sjemeništaraca i 1 laik, 1 svećenik umro je u zatvoru,
stradalo je oko 37 % redovnika. U Hercegovačkoj provinciji
ubijeno je 55 svećenika, 7 bogoslova i tri laika. Stradalo je
oko 43 % svećenstva. U Hrvatskoj franjevačkoj provinciji Sv.
Ćirila i Metoda u Zagrebu pobijeno je 12 svećenika i 2 laika,
što je bilo oko 12 % redovnika.8 Stradanja svećenika nipošto
nisu bila slučajna, sporadična, ona su planirana i obično
praćena žestokom propagandom.
http://hrcak.srce.hr/file/48568
katoličkih svećenika, a poslije rata po nalogu vrha
Komunističke partije Jugoslavije ubijeno je 118 crkvenih
osoba. Na "križnom putu stradale su 64 crkvene osobe, a na
odsluženju redovnog vojnog roka u JNA ubijeno je 15
katoličkih bogoslova. Partija je, dakle, odgovorna za smrt
511 osoba iz struktura Katoličke crkve. Najbrojnija stradanja
svećenika bila su u Bosni i Hercegovini. U BiH je ubijeno
136 svećenika, 39 bogoslova i sjemeništaraca, 4 redovnika
laika, a 5 svećenika umrlo je u zatvoru.7 U Zagrebačkoj
nadbiskupiji ubijeno je 60 svećenika i 4 bogoslova, 6
svećenika umrlo je u zatvoru, a trojica su umrla od
posljedica zatvorske torture. Ukupno je stradalo oko 18 %
svećenstva Zagrebačke nadbiskupije. U Banjalučkoj biskupiji
ubijeno je 11 svećenika i 5 bogoslova, 2 svećenika umrla su
u zatvoru, što je bilo oko 73 % svećenstva. U Mostarskoduvanjskoj
i Trebinjsko-mrkanjskoj biskupiji ubijeno je 12
svećenika i 2 bogoslova, a 1 svećenik umro je u zatvoru,
stradalo je oko 70 % svećenstva. U franjevačkoj provinciji
Bosna Srebrena ubijeno je 37 svećenika, 9 bogoslova, 6
sjemeništaraca i 1 laik, 1 svećenik umro je u zatvoru,
stradalo je oko 37 % redovnika. U Hercegovačkoj provinciji
ubijeno je 55 svećenika, 7 bogoslova i tri laika. Stradalo je
oko 43 % svećenstva. U Hrvatskoj franjevačkoj provinciji Sv.
Ćirila i Metoda u Zagrebu pobijeno je 12 svećenika i 2 laika,
što je bilo oko 12 % redovnika.8 Stradanja svećenika nipošto
nisu bila slučajna, sporadična, ona su planirana i obično
praćena žestokom propagandom.
http://hrcak.srce.hr/file/48568