Evo malo podrške za one koji nisu upoznati!
Obavezno zapošljavanje invalida
Dok država nudi subvencije za opremanje i otvaranje radnih mesta osoba sa invaliditetom, srednja i velika preduzeća su nezadovoljna, jer smatraju da država socijalnu funkciju prebacuje na njih.
Za manje od dve nedelje stupa na snagu Zakon o obaveznom zapošljavanju invalida, koji obavezuje poslodavce da na svakih 50 radnika zaposle jednog sa invaliditetom.
Izjave Nikole Mandića, Dragoljuba Rajića i Mikice Budimirovića
Kompanija koja se bavi dostavom, "Direkt grup", odlučila je da među više od 600 zaposlenih obezbedi posao i za sedam osoba sa invaliditetom koje imaju srednje obrazovanje. Smatraju to, pre svega, moralnom obavezom, a zaposliće ih na administrativnim poslovima u centrali kompanije.
"Radi se o radnim mestima administratora podrške prodaji ili o radnim mestima održavanja ugovora sa korisnicima mobilne telefonije. To su kancelarijska radna mesta koja ne zahtevaju previše kretanja", rekao je Nikola Mandić iz "Direkt grupe".
Država stimuliše poslodavce, šestomesečnim bespovratnim sredstvima, da zapošljavaju osobe sa invaliditetom.
Za one sa osnovnim i srednjim obrazovanjem, poslodavac dobija 25.000 dinara mesečno, a 32.000 za one sa diplomom više škole ili fakulteta. Tu je i 80.000 dinara za otvaranje radnog mesta i još 80.000 za opremanje radnog mesta, ali pod određenim uslovima.
"Poslodavac mora da dokaže da je redovno izmirio doprinose za obavezno socijalno osiguranje, a naknadno, kad odradi prijavu invalidnog lica, u obavezi je da dostavi ugovor o radu", rekla je Snežana Kraguj iz Nacionalne službe zapošljavanja.
Zakon nalaže i da svaka firma sa 20 do 50 zaposlenih, mora da uposli i osobu sa invaliditetom. Zbog toga, mnogi poslodavci tvrde da će to biti još jedan namet za privredu u uslovima krize, jer se od njih traži da otvaraju radna mesta čak i ako im ne trebaju.
"Na tržištu rada ima 23.000 osoba sa invaliditetom. Računica pokazuje da će biti potrebno da se zaposli 38.000. Za 15.000 nepostojećih radnih mesta za osobe sa invaliditetom, poslodavci će morati da plaćaju penale, što će republičkom budžetu doneti dve do tri milijarde dinara", rekao je Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca.
Ipak, firme koje ne žele ili ne mogu da zaposle osobu sa invaliditetom, mogu da plate mesečno tri minimalne zarade za svakog pojedinca, a time će se finansirati njihovo zapošljavanje u specijalizovanim preduzećima.
Suština zakona, kažu nadležni, ne bi trebalo da bude izmišljanje radnih mesta da bi se ispunile kvote, već da građani sa invaliditetom obavljaju poslove prema svojim sposobnostima i tako zarade za život.
"Iskreno se nadam da će se ti programi stvarno koristiti u prave svrhe odnosno da će njihova namena biti praktična", kaže Mikica Budimirović iz Foruma mladih sa invaliditetom.
Očekuje se da u prvoj godini primene zakona posao dobije oko osam hiljada osoba sa invaliditetom.