Nenad Đorđević: Napravio sam Miru Marković

Swerdlow

Primećen član
Poruka
610
"Njoj se kao organizacioni model najviše dopadala - mafija. Nanela mi je mnogo zla i jedini sam njen prijatelj koga je izdala. Vlajko Stojiljković je planirao da joj pokloni moju glavu za rođendan, posle za godišnjicu JUL-a, pa za Slobodanov rođendan... Ipak, ne kajem se što sam stvorio JUL"
http://www.pressonline.rs/sr/vesti/...ć,+biznismen:+Napravio+sam+Miru+Marković.html

Ахахаха...... који лик... ево сада баш нешто претражујем и за ДРУГЕ ТАЈКУНЕ - ПА ЉУДИ МОЈИ 90% ТИХ ТАЈКУНА И БИЗмИСМЕНА СУ НЕКИ БИВШИ ПАНДУРИ, УДБАШИ, БЕЗБЕДЊАЦИ... а овај је посебан случај, прочитајте:


05.05.2008.


Vlasnik Fakulteta za menadžment malih i srednjih preduzeća i Akademije za diplomatiju i bezbednost za Biznis

Dr Nenad Đorđević: I levičar i kapitalista

Siniša Dedeić (BIZNIS)

Bogat čovek je human i pomaže drugima. Siromah to ne može, kaže dr Nenad Đorđević u intervjuu za Biznis. Članstvo u JUL-u mu nije pomoglo u poslovanju, tvrdi on

image.jpg


Obrazovanje nije profitabilna grana i ulaganje u privatne fakultete ne može da pokrije troškove. Onaj ko se odluči da se time bavi mora biti spreman da dotira rad svojih obrazovnih institucija. Meni je profesura velika ljubav i zato sam odlučio da otvorim fakultete, iako sam svestan da na njima neću moći da zaradim. Obrazovanjem se bavim isključivo iz zadovoljstva, kaže u razgovoru za Biznis dr Nenad Đorđević, vlasnik Fakulteta za menadžment malih i srednjih preduzeća i Akademije za diplomatiju i bezbednost, najavljujući da će do sledeće godine otvoriti još dva fakulteta - za novinarstvo i psihologiju. Đorđević naglašava da je 1989. postao vlasnik prve privatne firme u tadašnjoj SFRJ, ističući da je njegov BTC u jednom trenutku u svom posedu imao 50 samoposluga, 18 butika i zapošljavao 1.150 ljudi. Zbog hiperinflacije i sankcija onemogućen je uvoz robe i Đorđević je, ističe, bio prinuđen da smanji kapacitete kompanije. Kaže da to što u svojoj biografiji navodi da je bio osnivač i prvi predsednik JUL-a pominje „isključivo kao činjenicu", ali ne zaboravlja da naglasi da je kasnije zbog političkog neslaganja sa bivšim partijskim drugovima bio uhapšen, da je JUL pokušao da mu oduzme imovinu, ali da je „oslobođen svih optužbi i nakon svih provera je utvrđeno da ne postoji ništa što može da ga kompromituje". Negira da mu je članstvo u JUL-u pomoglo u biznisu. Đorđević dodaje da BTC još uvek postoji, ali je pasiviziran zbog sudskih sporova koji traju još od 1998. godine iz sukoba sa Slobodanom Miloševićem, tvrdeći da će tu firmu aktivirati „čim raščisti situaciju". Osim fakulteta, Đorđević je i vlasnik firme „Licej", koja se bavi turizmom, hotelijerstvom i nekretninama i zapošljava oko 200 ljudi. Ističe da je prodao hotele koje je posedovao u Crnoj Gori i da u svom posedu ima samo hotel „Admiral" u Beogradu.

U svim javnim istupima ističete da ste levičar. Da li je moguće istovremeno biti levičar i kapitalista?
- Naravno. To je vrlo jednostavno objasniti - jedino bogat čovek može da bude levičar. On je human i pomaže drugima. Siromah to ne može. Ja godišnje dajem 50 stipendija svojim studentima. To je moje levičarstvo. Takođe, svojim zaposlenim u BTC-u podelio sam petnaestak stanova kao nagradu za rezultate njihovog rada.

Kažete da iz zadovoljstva i ljubavi ulažete u obrazovanje. Priznaćete da je teško poverovati da neko filantropski uđe u takav posao. Očekujete li i profit?
- Kada sam preuzeo Akademiju za diplomatiju i bezbednost, ona je bila u dugovima. Sve sam to izmirio. U prednosti sam što su objekti u kojima su smešteni fakulteti u mom vlasništvu, pa ne moram da plaćam izuzetno skupe zakupe. Nije tajna da je cena školarine 4.600 evra godišnje, ali troškovi fakulteta teško da mogu da se pokriju od te sume ako hoćete da napravite zaista savremen obrazovni centar u koji morate stalno da ulažete. Postoje i fakulteti koji imaju niske školarine, ali to je neozbiljno. Ukoliko je cena studija do 1.000 evra, vi ste devalvirali i rad nastavnika i kvalitet nastave. Ne možete da dobijete vrhunske stručnjake i kvalitet nastave u manjim grupama po toj ceni. Na mojim fakultetima predaju najeminentniji stručnjaci. Direktor Akademije za diplomatiju i bezbednost je Andreja Savić, bivši direktor BIA-e, zamenik mu je Branko Krga, bivši načelnik Generalštaba VSCG, među profesorima su i Darko Tanasković, bivši ambasador u Turskoj i Vatikanu, Dušan Vasić, bivši ambasador u Meksiku i mnogi drugi. Studentima želimo da pružimo najkvalitetnije uslove. Primera radi, predstavljamo im najsavremenije uređaje za prisluškivanje, koji koštaju najmanje 300.000 - 400.000 evra. Kada jednoga dana budemo imali više od 1.000 studenata, tada ćemo moći i da zaradimo. Danas, sa 60-70 studenata godišnje, ne uspevamo čak ni da pokrijemo troškove.

Lična karta

Prof. dr Nenad Đorđević rođen je 1949. godine. Završio je Pravni fakultet i Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Na Pravnom fakultetu je odbranio doktorsku disertaciju pod naslovom „Međunarodni terorizam i svetska bezbednost". Radio je u Službi državne bezbednosti i kao profesor na Kriminalističko-policijskoj akademiji u Beogradu. Od 1988. bavi se privatnim poslom. Osnivač je i prvi predsednik JUL-a.

Bavite se i turizmom. Isplati li se ulagati u tu granu u Srbiji?
- Ukoliko država stvori infrastrukturu, dobre puteve, onda će se svakako isplatiti. Mi imamo izuzetno lepe predele. Takođe, ukoliko Beograd izađe na svoje dve reke, biće unosno ulagati u turizam u glavnom gradu. Da bi do toga došlo, država mora da pruži stimulanse i da ukoliko gradite uz Dunav, budete oslobođeni poreza na investicije u nerednih pet godina. Neka iste uslove poslovanja daju domaćim kao i stranim investitorima i turizam će procvetati. Stranci su u prvih pet godina oslobođeni plaćanja poreza na dobit.

Kako ocenjujete poslovnu klimu u Srbiji?
- Zadovoljavajuća je. Ko hoće da radi može i da zaradi. Stvar je samo profesionalnog odnosa prema poslu. Uslovi su isti kao i u drugim zemljama u okruženju. Ovo govorim za oblasti u kojima radim, za druge grane ne znam. Srbija je pogodno tle za investicije i politička klima ne smeta nikome ko profesionalno radi svoj posao. Srbija ima dobre radnike i oni, ukoliko su stimulisani, postižu fantastične poslovne rezultate.

Takođe, bavite se gradnjom i adaptacijom poslovnih i stambenih objekata. Planirate li da proširite krug svojih delatnosti?
- Mislim da je ovo dovoljno za jednog čoveka. Čak i previše. Ne želim da pravim velike sisteme, nego jedan koji mogu da kontrolišem. Postojeći biznis ću razvijati, ali sve zavisi od uslova. Da biste napravili hotel, potrebna vam je dobra lokacija, kojih nema puno. Nekretninama se bavim isključivo u Beogradu. Kupujem stare objekte i renoviram ih. To su ekskluzivne zgrade, jer volim takvu vrstu objekata. Razlika između ekskluzivnih i klasičnih je 20 odsto u ceni gradnje, a dobit je dva do tri puta veća. Onaj ko ima novac kupuje ekskluzivne objekte, a onaj ko nema - ne može ništa ni da kupi.

Pre nekoliko godina tvrdili ste da je vrednost vašeg imetka 120 miliona dolara. Kolika je ona sada?
- Otprilike je na istom nivou. Nemam precizne pokazatelje, jer je teško utvrditi vrednost kompanije i fakulteta u smislu profitne stope. Važno je reći da su obe firme i BTC i „Licej" u rangu srednjih preduzeća.
image.jpg


Bili ste i vlasnik ostrva Sveti Nikola kod Budve. Zašto ste ga prodali? Spekulisalo se da ga je od vas kupio Stanko Subotić.
- Mislim da je to bio dobar poslovni potez. Sva sredstva koja sam tada dobio, 24 miliona evra, prebacio sam u Beograd i uložio u biznis u glavnom gradu. Ostrvo je kupila jedna firma iz Podgorice, a ja zaista ne znam ko stoji iza nje.

Zbog vile u Venizelosovoj ulici u Beogradu, u kojoj se nalazi vaš hotel „Admiral", tužili su vas i naslednici starih vlasnika i JUL...

- Ja sam tu kuću pošteno platio „Geneksu" još 1994. godine 5,2 miliona maraka. JUL me je tužio, tačnije jedna grupa prevaranata u toj partiji koja pokušava da mi preotme imovinu bez ijednog dokaza. Stari vlasnici me nisu tužili. Oni vode spor sa državom.
 
А ево са сајта тог "факултета" - ОН ЈЕ БИО ПРОФЕСОР ИСТОГ........z:lol:

Prof. dr Nenad Đorđević - Predsednik Saveta
prof.dr%20nenad%20djordjevic.jpg







Име и презиме
Ненад Н. Ђорђевиђ
Звање
Редовни професор
Назив институције у којој наставник ради са пуним радним временом и од када
Факултет за менаџмент малих и средњих предузећа, 2008
Ужа научна односно уметничка област
Право
Академска каријера

Година
Институција
Област
Избор у звање
2003
Европски универзитет, Факултет за менаџмент малих и средњих предузећа
Право
Докторат
1978
Правни факултет, УН у Београду
Право
Специјализација



Магистратура
1974
Правни факултет, УН у Београду
Право
Диплома
1971

1974
Факултету Политичких наука Универзитета у Београду
Правни факултет у Осијеку
Политичке науке

Право
Списак предмета које наставник држи у текућој школској години

назив предмета
врста студија
1.
Међународно пословно право
Основне академске студије
Репрезентативне референце (минимално 5 не више од 10)

Ђорђевиђ, H.: Oснови међународног јавног права, 1989, Београд, Космос

Ђорђевиђ, H.:Безбедност и Југославија, 1985, Загреб, Југоарт

Ђорђевиђ, H.:Практикум за међународно јавно право, 1979, Београд, ВШУП

Ђорђевиђ, H.:Међународни тероризам, 1980, Београд, Југоштампа

Ђорђевиђ, H.:Теорија друштва и политикe, 1986, Београд, Југоштампа

Ђорђевиђ, H.:Мегa трендови развоја у друштву, бизнису и економији, 2003, Београд, ФММП
Збирни подаци научне, односно уметничке и стручне активности наставника
Укупан број цитата
преко 100
Укупан број радова са SCI (SSCI) листе

Тренутно учешће на пројектима
Домаћи
Међународни
Усавршавања
Стипендије:
Други подаци које сматрате релевантним:
 
Sukob Srbije i Crne Gore zbog JUL-a



- U sukob sa Crnom Gorom Srbija je došla 1996. zbog jednog člana JUL-a - Nebojše Maljkovića. On je oteo ASI banku, sada Univerzal, koja je bila u vlasništvu Auto-moto saveza, koji je vodio Vukašin Maraš, a čiji je predsednik bio Milo Đukanović. Maraš je predložio da Maljković bude predsednik Upravnog odbora, zbog pozicija koje je imao sa Mirom i Slobom. Maljković postavlja nekoliko malih firmi i njima deli akcije, kasnije kupuje te firme i postaje njihov većinski vlasnik. U Crnoj Gori počinju da se bune zbog toga, a Maljković to predstavlja Miri kao napad na njega zato što je član JUL-a, a ne zato što je opljačkao ljude. Mira tada počinje da piše prvi tekst protiv Đukanovića u „Dugi" i tada počinje sukob. Jedna delegacija odlazi kod Đukanovića i kaže mu da ne bi trebalo da zbog toga dođe do razdora između Srbije i Crne Gore, što on prihvata, uz uslov da sledeće pismo protiv njega u „Dugi" ne prenese nijedan drugi list. Međutim, ujutro Hadži-Antićeva „Politika" objavljuje to pismo. Tada jaz između Srbije i Crne Gore počinje da se produbljuje i to je možda ključni razlog definitivnog odvajanja dve republike - kaže Đorđević.
 

Back
Top