Kriterijumi koje Codex nameće:
>
> 1. Genetski modifikovana hrana:
>
> Uvođenje genetski modifikovanih proizvoda na globalnm nivou.
> GMO kampanja se vodi od strane SAD-a i Kanade, a Evropa će morati da popusti pod
> njihovim pritiskom.
>
> Prodaja semena "Terminator" će biti dozvoljena na međunarodnom nivou.
>
> Uvode se novi GMO životinjski proizvodi. GMO proizvodi više ne moraju da
> nose oznaku GMO na etiketi.
>
> 2. Ekološka poljoprivreda:
>
> Smanjenje standarda eko-poljoprivrede. Podrška na državnom nivou ogromnim
> poljoprivrednim korporacijama sa "isplativijom" proizvodnjom.
> Uvođenje različitih sintetičkih aditiva i metoda procesiranja u eko-proizvodnju.
> Prema ovom zakonu, eko-proizvođačima je od sada dozvoljeno da
> svoje proizvode podvrgnu zračenju.
> Na etiketi eko-proizvoda ne moraju da budu navedeni sastojci ne-organskog porekla.
>
> 3. Aditivi:
>
> Više od 300 različitih aditiva (većinom sintetičkih) su odobreni kao
> "sigurni". Među njima su aspartam, BHA, BHT, potassium bromat, tartrazine itd.
> Ne uzima se u obzir potencijalan rizik dugoročnog korišćenja namirnica sa tim aditivima
>
> 4. Procenat pesticida u hrani:
>
> Dozvoljene su povišene koncentracije više od 3,275 vrsta pesticida
> u hrani, uključujući i one za koje se zna da su kancerogene ili remete rad
> endokrinog sistema, na primer, 2,4-D, atrazine, methyl-bromide
> Ne uzima se u obzir rizik po zdravlje koje nosi dugoročno korišćenje
> namirnica sa pesticidima.
>
> 5. Hrana i dodaci:
>
> Minimalna dnevna doza vitamina i minerala je spuštena za 75%.
> Postavljena je oštra granica između hrane i lekova. Hranljive materije će od sada spadati u kategoriju
> lekova.
> Dodaci ishrani će morati da se podvrgnu kliničkim ispitivanjima,
> što je preskupo za većinu malih i srednjih proizvođača. Ovo daje zeleno
> svetlo velikim korporacijama i uništava ostale.
> Spuštanje zvanične minimalne dnevne doze hranljivih materija će imati ozbiljan negativan uticaj na
> zdravlje čovečanstva.
>
> 6. Činjenice:
>
> Britanija je prihvatila Codex Alimentarius bez obzira na protest više od milion
> stanovnika.
> Češka je jedina članica Evropske Unije koja se još uvijek odupire Codexu.
>
> Sve države članice Svetske Trgovinske Organizacije, na kraju će biti
> prisiljene da pristanu na smernice Codex Alimentarius.
>
> Neki upozoravaju, da je krajnji cilj Codexa:
>
> Tretiranje svih životinja sa antibioticima i hormonima.
> 100% genetski modifikovani usevi.
> Proizvodi biljnog i životinjskog porekla podvrgnuti zračenju.
> Izbacivanje sa tržišta eko-proizvoda i prirodnih lekova.
>
> Da li moramo da prihvatimo pravila koja nameće Codex?
>
> WTO određuje smernice svetske trgovine, a države-članice
> moraju da poštuju ta pravila.
>
> Države-članice WTO-a praktično ne mogu da odbiju
> smernice Codexa, jer u protivnom bivaju podvrgnute teškim
> sankcijama i ogromnim kaznama.
>
> Primer jednog takvog konflikta je Evropska Unija, koja je
> zabranila uvoz mesa iz SAD-a i Kanade, od krava odgajenih
> uz pomoć hormona rasta
> .
> Zbog nepoštovanja pravila WTO-a Evropska Unija sada mora
> godišnje da isplati 116 miliona dolara SAD-u i 11 miliona dolara
> Kanadi. Takva situacija se nastavlja već duže od 10 godina, bez ikakve naznake za
> rešenje.
>
> Dakle države koje nemaju dubok džep će morati da se slože sa
> pravilima koje nameću WTO i Codex.
>
>