Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Myriostoma coliforme - izuzetno retka gljiva! Nalazi se na spisku zaštićenih vrsta "Bernske konvencije"! U Evropi je zabeležena samo na 170 staništa, dok je u Srbiji pronađena na svega četiri lokacije! Jedno od tih staništa se nalazi gotovo u samom centru Beograda na Adi Ciganliji!
Zavodnica (Omphalotus olearius), otrovna gljiva, raste busenasto na panjevima bukve, hrasta i masline najčešće pokrivenih zemljom, leti i u jesen.
Šešir: prečnika 5-15 cm. smeđecrvenkaste boje, s uraslim vlakancima, najpre izbočen sa podvijenim rubom, zatim duboko udubljen s talasastim rubom,
Listići: bledožuti, zatim narandžasti, gusti, uski, s puno lamelula, dugo silaze niz dršku, u tami fosforesciraju.
Drška: 5-15 cm. duga, zakrivljena, malo ekscentričana, puna, vlaknasta, svetlija od šešira.
Meso: narandžastožuto, žilavo, vlaknasto, neprijatnog mirisa, blagog ukusa.
Spore: žućkastobele.
Zelena pupavka (Amanita phalloides), zelena muhara, zelena ovojnjača, otrovna pečurka, gomoljača. Nije uvek zelena kako kaže ime već postoje forme bele, smeđe i žute boje. Šešir (pileus) prečnika 6-15 sm, jajolik, zvonast na kraju otvoren, maslinastozelen, žutozelen ili sivozelen.
Listići beli,gusti.
Drška (stipes) bela, sa cik-cak zelenim šarama, ugornjem delu beli rukavac, pri dnu gomoljasto zadebljana, obavijena belim omotačem.
Meso belo.
Spore u masi bele.
Veoma rasprostranjena i česta mikorizna gljiva, raste najčešće u hrastovim i drugim belogoričnim šumama ali takođe i u crnogoričnim šumama u periodu od jula do oktobra.
Najotrovnija gljiva, smrtno otrovna, smrtonosna količina je oko 20 grama sirove gljive, sušenje i termička obrada ne utiču na otrovnost. Znaci trovanja su: povraćanje, jak proliv, slabost i javljaju se 7-8 sati posle uzimanja gljive a nekada i posle dva dana. Otrovanog treba hitno transportovati u bolnicu. Nema protivotrova. Smrtnost do 50% otrovanih.
Ludara (Boletus satanas), otrovna gljiva, raste u listopadnim šumama kao i na šumskim čistinama, u toku leta.
Šešir: prečnika 6-15 sm., čvrst, okruglast, potom otvoren (jastučast) sa valovitom ivicom, sivkastobele boje, kao lakiran.
Cevčice: zelenkastožute, duge, rupice malene i okrugle, površina cevčica (trusište) žuta, potom crvena, pri dodiru postaje plavozelena.
Drška: visoka 5-10 sm., debela, zdepasta, puna, na dnu zadebljana, ispod šešira žuta naniže sve crvenija zbog crvene mrežice.
Meso: žutosivo, debelo, tvrdo, na prelomu poplavi, neprijatnog mirisa.
Spore: u masi maslinastosmeđe.
Šumska bljuvara (Russula emetica var. silvestris) je vrsta otrovne pečurke. Raste od juna do oktobra u mešovitim šumama gde je veoma česta. Šešir je krvavocrvene boje, na sredini ispupčen.
Listići su beli i čvrsto pričvršćeni za dršku.
Drška je bela, kratka i krta.
Meso je belo, izrazito ljuto, ali bez obzira što je u pitanju otrovna pečurka, prijatnog je mirisa.
Ovu vrstu je moguće zameniti sa njoj srodnim jestivim pečurkama.
Evo nesto iz okoline Leskovca