ORHIDEJE
Orhideje su oduvek fascinirale ljude. Vekovima su bile simbol ljubavi, raskoši i lepote. Početkom 18. veka, zbog atraktivnog izgleda cveta i opojnog mirisa, orhideje su počeli da kolekcioniraju ljubitelji iz svih delova sveta.
Danas, gajenje orhideja ima široku rasprostranjenost i jedan je od najpopularnijih i najorganizovanijih biljnih “hobija”.
To je najveća i najbogatija familija biljaka na svetu. Ima preko 1.000 rodova i od 25.000 do 27.000 vrsta, koje su se povećavale od otkrića do danas. U nekim izvorima pominje se preko 30.000 vrsta i preko 100.000 hibrida proizvedenih u hortikulturi. Ukrštanjem godišnje nastane oko 800 novih vrsta. Postoje u svim nijansama boja koje čovek može da zamisli.
Nega
Gajenje orhideja ne predstavlja nikakav problem. Može se gajiti kao baštansko i kao sobno cveće. Uz malo pažnje po pogledu svetlosti i temperature mnoge vrste mogu biti omiljene uzgajivačima. Kao i mnoge druge biljke zahtevaju neophodne uslove za gajenje, ali su generalno veoma izdržljive i elasticne. Većina vrsta može da raste u prostorijama sa manjkom svetlosti, a neke su otporne na blage mrazeve.
Najbolje uspevaju u staklenicima, ali se uspešno gaje i u stanovima, na prozorima koji se nalaze na zapadnoj i istočnoj strani. Dobro uspevaju i u suturenima. Minijaturne vrste mogu da se gaje u posudama sličnim akvarijumu, gde se dobro održava vlažnost vazduha. Vazdušno korenje ne treba odstranjivati, treba ga povremeno prskati mlakom vodom. Prostoriju u kojoj se nalaze orhideje treba stalno provetravati, jer im odgovara svež vazduh.
Pogoduje im velika vlažnost vazduha i umerena temperatura. Najlepšim hibridima odgovara temperatura do 35°C i noćna koja se ne spusta ispod 25°C. Orhideje koje se gaje kod nas dobro podnose sobnu temperaturu, ali ne previsoku. Relativno niska sobna temperatura spasiće ih od dehidratacije. Treba ih kloniti radijatora i drugih izvora toplote. Biljkama pogoduje orošavanje, najbolje u ranim jutarnim časovima. Vlažnost vazduha se može povećati ako se u njihovoj blizini drži čaša sa vodom. Pogoduje im svetlost, uglavnom ne direktna, svež vazduh bez promaje. Razmnožavaju se deobom i semenkama. Presadjivanje se vrši svake godine. Većina orhideja voli male saksije. Pri presadjivanju koristiti zemlju specijanu za orhideje (kupuje se kao gotova smeša). Pored specijalne zemlje postoje i mineralna djubriva namenjena za prihranu orhideja. Zalivanje treba da bude često i obilno. U zimskom periodu zalivati jednom nedeljno, a u letnjem češće, tako da zemlja nikada ne bude suva. Kad se listovi potpuno razviju, biljka pada u period mirovanja koji traje oko 2 meseca i tada treba smanjiti polivanje.
Glavni tipovi orhideja sa osnovnim karaktristikama:
Phalaenopsis
Potiče sa Malajskih ostrva i Filipina. Ime je dobila od grčkih reči phalaina, što znači leptir, i opsis, što znači isti, jer joj cvetovi liče na leptira.
Nega je jednostavna, pogoduje joj senovito mesto. Voli toplotu i zato joj odgovaraju prostorije koje se zimi greju. Iz ove vrste nastalo je oko 60 novih čudnovatih sorti. Cveta 2-3 puta godišnje.
Miltonia
Cvetovi podsećaju na Dan i noć. Dobro podnose sobne uslove, osvetljena mesta bez direktog sunca. Umesto zalivanja biljku treba jednom nedeljno potopiti u toplu vodu. U periodu rasta treba je prihranjivati jednom mesečno djubrivom za orhideje. Dugo cvetaju.
Cymbidium
U letnjim mesecima može se čuvati napolju, ali ne na suncu. Potrebna joj je česta prihrana. Spoljašnji uslovi joj pogoduju do kasno u jesen, jer niska temperatura pospešuje cvetanje. Koren brzo napreduje i odgovara joj zemlja sa dobrom drenažom. Ove orhideje imaju mnogo cvetova voštanog sjaja i uske listove. Većina cveta zimi i u proleće. Zimi je treba držati na nižoj temperaturi, od 12-15°C i malo zalivati.
Phragmipedium
Još jedna vrsta koja je pogodna za čuvanje u sobnim uslovima. Slična je Pafiopedilumu, samo što se na jednoj cvetnoj drški, dugoj oko 80 cm, naizmenično pojavljuju 2-3 cveta. Treba ih zalivati češće, na 2-3 dana. Presadjivati svake godine.
Paphiopedilum
Odgovaraju im sobni uslovi, najbolje pored prozora sa puno svetlosti. Cvetovi su karakterističnog oblika i traju nekoliko nedelja. Cveta na jednu do dve godine. Svaki novi izdanak ima novu lisnu dršku i listove.
U Evropu su orhideje donete krajem 16. veka, kada su stigle i u naše krajeve. Kod nas ih najviše ima na Fruškoj Gori. U Evropi raste oko 200 vrsta, a u Srbiji postoje 64 vrste od kojih je zaštićeno 28 vrsta orhideja. To i nije veliki broj, kako se čini, jer samo na jednom drvetu u Venecueli raste 47 vrsta. Orhideje na Fruškoj Gori rastu na svim visinama i u svim okruženjima. Ipak, najviše vrsta raste na livadama, neke niču uz rubove šuma, a manji broj u samoj šumi. Postoje vrste kojima klima na Fruškoj Gori odgovara, pa se šire. U ovom području orhideje ne traže posebne uslove, ni polivanje, ni okopavanje, već samo mir.
Najčešće vrste na našem tržištu su: katleja (Cattleya spp), cimbidijum (Cymbidium spp), dendrobijum (Dendrobium spp), epidendrim (Epidendrum spp), falenopsis (Phalaenopsis) i vanda (Vanda spp).