Problemi iz matematike, fizike, hemije ...

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
I ja bih rekao, nisam dosad radio sa funkcijama. Skinucu wolframov program, valjda cu se snaci u sintaksi, da napomenem meni samo treba nesto da brzo proverim resenje, bez puno ucenja o programima. (Posle cu preci na mathlab)

MATLAB - a ne mathlab. Jer je MATrix LABoratory. Inače ti strogo NE preporučujem da žuriš sa matlabom. To je dosta komplikovan program, više liči na programski jezik zapravo. Radi isključivo sa matricama.

U Mathematici ćeš se snaći lako, komande su relativno jednostavne, ima grafičko okruženje, i solidan help iz koga može da se skonta većina stvari.
 
MATLAB - a ne mathlab. Jer je MATrix LABoratory. Inače ti strogo NE preporučujem da žuriš sa matlabom. To je dosta komplikovan program, više liči na programski jezik zapravo. Radi isključivo sa matricama.

U Mathematici ćeš se snaći lako, komande su relativno jednostavne, ima grafičko okruženje, i solidan help iz koga može da se skonta većina stvari.

Sto ne? matlab se sada uci u gimnazijama.
 
Sto ne? matlab se sada uci u gimnazijama.

jel? pa lepo. Ali ne treba ti matlab. Niti treba gimnazijalcima koji se pate sa PASCALom ko niko moj. Ono što gimnazijalac može da nauči da uradi u MATLABu može da uradi i na digitronu. Da bi koristio dotični iole malo više, moraš znati matematiku papreno dobro. U suprotnom ko da erbasom prevoziš kutiju šibica.
 
pa već si pitao.... eto sad ga imam malo na gubljenje... al neću dugo bojim se.

I mislio sam da sam vec pitao, ali nisam nasao post, pa da postavim ponovo... ;)
Paganko, mozes li da mi objasnis zasto su tako znacajne trigonometrijske funkcije, sin cos tg ctg? Ja mislim posle prvog casa njihovog ucenja da su skroz bespotrebne... (mada, jeste bio 1. cas) :mrgreen: I jos nesto, mozda ce ti bude smesno, ali da se informisem: Da li postoji sin cos itd za neki pravi ugao alfa? (jer uvek vidim da se u trig. funkcijama pominje se naspramna kateta i nalegla kateta, a pravi ugao nema naspramnu katetu, a ima 2 nalegle. ) :confused:
 
Poslednja izmena:
I mislio sam da sam vec pitao, ali nisam nasao post, pa da postavim ponovo... ;)
Paganko, mozes li da mi objasnis zasto su tako znacajne trigonometrijske funkcije, sin cos tg ctg? Ja mislim posle prvog casa njihovog ucenja da su skroz bespotrebne... (mada, jeste bio 1. cas) :mrgreen: I jos nesto, mozda ce ti bude smesno, ali da se informisem: Da li postoji sin cos itd za neki pravi ugao alfa? (jer uvek vidim da recimo u definiciji za sinus, pominje se naspramna kateta i nalegla kateta, a pravi ugao nema naspramnu katetu, a ima 2 nalegle. ) :confused:

sin(90)=1
cos(90)=0

polako, videćeš već. U suštini, bez trigonometrijskih funkcija ne može matematičar ni da prdne. Videćeš već kako vreme bude odmicalo. Elektrotehniku čovek ne može ni da zamisli bez trigonometrije. Vrlooooo korisne...
 
sin(90)=1
cos(90)=0

polako, videćeš već. U suštini, bez trigonometrijskih funkcija ne može matematičar ni da prdne. Videćeš već kako vreme bude odmicalo. Elektrotehniku čovek ne može ni da zamisli bez trigonometrije. Vrlooooo korisne...

Sad si me zaintrigirao... ;) Ok, mada mi nije jasno kako je sin(90) = 1 ... Ali nemoj da objasnjavas, cim nam profesor nije rekao trig.funkcije za prav ugao, onda znaci da jos nisu potrebne.. ;) Hvala! :bye:
 
I mislio sam da sam vec pitao, ali nisam nasao post, pa da postavim ponovo... ;)
Paganko, mozes li da mi objasnis zasto su tako znacajne trigonometrijske funkcije, sin cos tg ctg? Ja mislim posle prvog casa njihovog ucenja da su skroz bespotrebne... (mada, jeste bio 1. cas) :mrgreen: I jos nesto, mozda ce ti bude smesno, ali da se informisem: Da li postoji sin cos itd za neki pravi ugao alfa? (jer uvek vidim da se u trig. funkcijama pominje se naspramna kateta i nalegla kateta, a pravi ugao nema naspramnu katetu, a ima 2 nalegle. ) :confused:

Matematika bez trigonometrije je kao .... :think: Znas poentu :hahaha:
Vrlo su bitne u fizici jer su mnogi zakoni definisani pomocu istih, i po mom misljenju vrlo korisne da se znaju . Mozes puno toga preko njih da dokazes . ;)
 
Vec dugo trazim odgovor na neko pitanje, niko ne zna da odgovori, pa se pitam da li biste mi vi pomogli?


- Zasto ima vise metala nego nemetala?-

Na dnu sledece slike predstavljen je redosled atomskih orbitala u vidu kojih se elektroni nalaze oko atomskog jezgra hemijskih elemenata. Svaka vrsta orbitale moze sadrzati tacno odredjeni broj elektrona. Na primer, kod orbitale 2p gornji mali broj 6 iza slova oznacava koliko se elektrona moze naci u okviru bilo koje p orbitale.

420px-Electron_orbitals.svg.png


Kad pogledas listu hemijskih elemenata poredjanih po atomskom broju (link) gde pojedine boje oznacavaju grupu kojima pripadaju, uocices da kako raste atomski broj, na listi se periodicno pojavljuju elementi sa izrazito metalnim svojstvima, da bi potom to svojstvo opadalo, a onda na red dosao neki od plemenitih gasova.

Kad ovu listu uporedis sa prethodno prikazanim redosledom orbitala primetices da "popunjenost" elektronima pojedinih vrsta orbitala ( s, p d, f... ) kod odredjenog elementa dominantno odredjuje meru u kojoj se javljaju metalna svojstva. U tom smislu, tip elektronske konfiguracije koji se javlja kod alkalnih metala iziskuje malu energiju kako bi atom "otpustio" elektron i time postao katjon, dok kod plemenitih gasova elektroni formiraju stabilnu elektronsku konfiguraciju zbog cega je u slucaju tih elemenata potrebna najveca energija da bi neki elektron napustio ostatak atoma. Zato su plemeniti gasovi slabo reaktivni, i otud im naziv, dok su alkalni metali izrazito reaktivni i u prirodi se ne mogu pronaci u elementarnoj formi.

Dakle, elektronska konfiguracija atoma nekog hemijskog elemnta je ono sto uslovljava prisustvo metalnih osobina, a samim tim posredno utice na relativni broj metala medju hemijskim elementima.

Nadam se da ce moderator pronaci adekvatnu temu za smestanje moje i prethodne poruke. Hvala. :hvala:
 
Poslednja izmena:
Ja sam dobio

-(x[SUP]4[/SUP]+2)/x[SUP]3[/SUP]
:lol:

:ok: Ti Mathematica7 se slažete po pianju rezultata.


Ivaaannnaaa:
Pa sta ja imam od toga? :P
Aj napisi postupak...

A ti mlada damo, olovku u šake i delji. Ako ti je za utehu, i ja sam imao strašnih problema sa ovakvim zadacima, skraćivanje algebarskih izraza, pa to je bila noćna mora. Pogotovo, što nema neke pameti tu. Poštuješ par pravila i radiš.
Ali celu zabavu kvari prost nedostatak koncentracije i neuvežbanost. Zato uzmi, uradi, 50-100 takvih zadataka. Skuvaj čaja. zatvori se u sobu i radi. Koristiće ti. Pola matematike je čista koncentracija nad poslom.

Inače, evo ti i rešenje u prilogu:
 
Koliko litara vode je potrebno da bi se razblažio 1 litar 96 % alkohola, da bi se dobio 70 % alkohol?
Prvo.Tvoja nastavnica(profesorka) bi trebala da zna da se babe i žabe ne mešaju:dash:Ne možeš vršiti proračun sa procentnim koncentracijama supstanci koristeći podatke o zapremini.Znači treba nam gustina 96% EtOH(nađeš na netu da je ρ=0.8051 g/cm3).Tek sad možemo da radimo tačan proračun:
1L=1000ml; m(jednog litra)=V*ρ;m=805,1g 96% EtOH.
Tebi je masa etanola ista pri razblaživanju, menja se samo masa rastvarača-vode u ovom slučaju tako da važi:
m1=m2; W=mEtOh/mrastvora, tj. mEtOh=W*mrastvora.Odatle sledi:
W1*mrast.1=W2*mrast.x; mr.x=0,96*805,1g/0,7 tj.
mrast.x=1104,14g.Sada od te mase treba oduzeti masu polaznog 96% rastvora i na taj nači ćeš dobiti masu(i zapreminu dest. vode):
m(H[SUB]2[/SUB]O)=299,04g što je ujedno i 299,04mlH[SUB]2[/SUB]O.
Ovakvi zadaci su čist šablon.Pozdrav
 
:ok: Ti Mathematica7 se slažete po pianju rezultata.




A ti mlada damo, olovku u šake i delji. Ako ti je za utehu, i ja sam imao strašnih problema sa ovakvim zadacima, skraćivanje algebarskih izraza, pa to je bila noćna mora. Pogotovo, što nema neke pameti tu. Poštuješ par pravila i radiš.
Ali celu zabavu kvari prost nedostatak koncentracije i neuvežbanost. Zato uzmi, uradi, 50-100 takvih zadataka. Skuvaj čaja. zatvori se u sobu i radi. Koristiće ti. Pola matematike je čista koncentracija nad poslom.

Inače, evo ti i rešenje u prilogu:

Pih kolko sam dobar :cool: I naravno uz uslove da je x razlicito od {+1,-1,0} :manikir:
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top