Projektovanje elektro instalacija

da protresem temu posle 6 meseci :)))) za kolege početnike - dobili ste tačne odgovore ali ne skroz potpune. pričam samo o elektro instalacijama. tačno je to da se MRO-i u bg distribuciji dele po spratovima, npr u elektrovojvodini to ne daju (nema šanse). u EV sva brojila stavljaju na jedno mesto (pošto se priča o stambenim zgradama npr hodnik ili pasaž), ormar zovu GRO ili OMM (zavisi koliko brojila treba da sadrži). orman je uvek "iz komada" osim kad ima više od 50 brojila onda se cepa na 2 ili više. tipovi ormara koje se koriste su sa 9 (3x3), 6(3x2) i 3(3x1) brojila i njihovom kombinacijom se dolazi do željenog broja (npr treba ti 30 brojila to je 3 ormara od po 9 brojila i npr jedan od 6 da bi ostalo malo rezerve). rezerva je pre bila oko 30% ali su je smanjili na nekoliko brojila, onako odokativno :))))
radili smo malo i po RS i MNE i uglavnom nema puno razlike u odnosu na srbiju. to je jako slično, razlikuju se imena razvodnih ormara i tako to, uglavnom mogu da prođu projekti "odavde" :D

što se tiče panik rasvete ona se ne stavlja na agregat (u suštini zavisi na koju panik rasvetu se misli). panik svetiljka ima svoju bateriju i fluo 2x8W koje bi trebale da se uključe nestankom napona, ako se vezane na agregat kad će se onda upaliti :))) viđao sam po projektima (mi tako ne radimo odmah da kažem) da su vezivali obične plafonjere (svaku treću npr) na agregat i to koristili kao panik rasvetu. ne znam da li su projekti prolazili tako.

što se tiče protivpožaraca koji su počeli da zatežu od pre koju godinu. nije obavezna automatska dojava požara u stambenim objektima osim ako to oni izričito ne traže. za porodične kuće čak ne traže ni gromobran po krovu. sve zavisi koliki je objekat i koliko ljudi "prođe" kroz objekat.

kolege početnici (svi smo mi nekad bili početnici) ne možete pogrešiti, svakako ne možete potpisati projekat bez licence a za 3 godine ćete naučiti bez problema. odgovornost je na projektantu koji potpisuje projekat a on će svakako prekontrolisati vaš rad, tako da nema nerviranja :))))

Ja uporno pitam na osnovu kog propisa se postavljaju MRO ormari po spratovima (po kom propisu se u Bg to može, a u Eletrovojvodini nema šanse,sam si rekao)?U poslednjih nekoliko godina smo radili rasvjetu sa npr.svjetiljkom fluo 4x18W od kojih se jedna cijev 18W koristi i kao panik rasvjeta.Naravno za ovakvu svjetiljku treba posebno ožičenje i aku baterija sa elektronikom za opisanu funkciju.Panik rasvjetu ne bi trebalo priključivati na agregat, šta ako je agregat sa ručnim startom, dok nađu električara (koji obično nije tu kad treba), dok on dođe pa ustanovi da nema nafte,itd,itd,..., oduži se beznaponsko stanje.Prava panik rasvjeta je sa aku baterijom.
 
Navešću konkretan slučaj problema kod automatskog upravljanja pumpom za vodu (gradski vodovod), ali se problem tiče i projektovanja elektroinstalacija, pa ga ovdje navodim.Pumpna stanica (tačka A) je u podnožju brda, a rezervoar je na brdu (tačka B), odakle voda ide prirodnim padom.Od A do B je iskopan rov, položena cijev za vodu, ali u isti rov na rastojanju od 0,5 m položen je i kabl PP-Y 5y2,5 mm2 uvučen u okiten cijev.U rezervoaru postoji elektromehanički prekidač, na koji dolazi napon iz pumpne stanice, a on taj napon prekida, odnosno vraća nazad u zavisnosti od nivoa vode u rezervoaru.Za ovu funkciju se koriste dvije žile navedenog petožilnog kabla, a ostale 3 žile su slobodne.Zovnuli su me iz Vodovoda jer su imali problem, pumpa je stalno radila i imali su poplavu na rezervoaru.Ja sam dan potrošio, megerisao kabl (rezultati odlični 40-50 megaoma), ali nisam riješio slučaj.Drugi dan sam otkrio da na žili petožilnog kabla koja vraća napon u tačku A imam napon 230 V kada je plovak uključen (što je ispravno), ali kad plovak isključi kontakt, umjesto da imam 0 V na toj žili ja sam imao nekakvih divljih 185 V.Čak sam i na slobodnim žilama imao divlji napon reda 30-40 V.Problem sam treći dan praktično riješio tako što sam paralelno špuli kontaktera postavio sijalicu na žarnu nit (iz frižidera) koja "pojede" divlji napon 185 V i kontakter isključi pumpu, kad je plovak isključi.Kasnije sam paralelno navedenoj sijalici postavio još jednu zbog sigurnosti (ako "crkne"jedna, druga "radi posao") i to na opšte zadovoljvstvo radi gotovo dvije godine, ali me zanima otkud ovi divlji naponi i da li se prilikom projektovanja ovakvih sistema umjesto kabla tipa PP-Y trebaju koristiti širmovani kablovi (konačno pomenuh i naslov teme)?Pomenute tri slobodne žile sam uzemljio.Molim cijenjene kolege za mišljenje.
 
Navešću konkretan slučaj problema kod automatskog upravljanja pumpom za vodu (gradski vodovod), ali se problem tiče i projektovanja elektroinstalacija, pa ga ovdje navodim.Pumpna stanica (tačka A) je u podnožju brda, a rezervoar je na brdu (tačka B), odakle voda ide prirodnim padom.Od A do B je iskopan rov, položena cijev za vodu, ali u isti rov na rastojanju od 0,5 m položen je i kabl PP-Y 5y2,5 mm2 uvučen u okiten cijev.U rezervoaru postoji elektromehanički prekidač, na koji dolazi napon iz pumpne stanice, a on taj napon prekida, odnosno vraća nazad u zavisnosti od nivoa vode u rezervoaru.Za ovu funkciju se koriste dvije žile navedenog petožilnog kabla, a ostale 3 žile su slobodne.Zovnuli su me iz Vodovoda jer su imali problem, pumpa je stalno radila i imali su poplavu na rezervoaru.Ja sam dan potrošio, megerisao kabl (rezultati odlični 40-50 megaoma), ali nisam riješio slučaj.Drugi dan sam otkrio da na žili petožilnog kabla koja vraća napon u tačku A imam napon 230 V kada je plovak uključen (što je ispravno), ali kad plovak isključi kontakt, umjesto da imam 0 V na toj žili ja sam imao nekakvih divljih 185 V.Čak sam i na slobodnim žilama imao divlji napon reda 30-40 V.Problem sam treći dan praktično riješio tako što sam paralelno špuli kontaktera postavio sijalicu na žarnu nit (iz frižidera) koja "pojede" divlji napon 185 V i kontakter isključi pumpu, kad je plovak isključi.Kasnije sam paralelno navedenoj sijalici postavio još jednu zbog sigurnosti (ako "crkne"jedna, druga "radi posao") i to na opšte zadovoljvstvo radi gotovo dvije godine, ali me zanima otkud ovi divlji naponi i da li se prilikom projektovanja ovakvih sistema umjesto kabla tipa PP-Y trebaju koristiti širmovani kablovi (konačno pomenuh i naslov teme)?Pomenute tri slobodne žile sam uzemljio.Molim cijenjene kolege za mišljenje.

Ja koristim kabal PP00 ili PP00-Y sa odgovarajućim i potrebnim brojem zila (7x2,5, 14x2,5...) u zavisnosti od broja signala. Imao sam sličan problem sa kapacitivnim strujama, i to sam rešavao postavljanjem trafoa sa jedne strane kabla (npr. u Crpnoj stanici.) ili sam umesto pomoćnih relaja stavljao kontaktore sa snažnijim špulnama. Razdaljina je bila oko 3km.
Sirmovan kabal će ti pomoci ukoliko imas smetnje prouzrokovane usled blizine nekog drugog energetskog kabla
Danas sve cesce koristim GSM/GPRS/SMS modeme za prenos signala i podataka bezicnim putem ili radio signalom. Jeftinije je i jednostavnije i naravno nema problema sa indukovanim i kapacitivnim strujama.
Danas postoje modemi koji na sebi imaju integrisane digitalne ulaze i izlaze, kao i analogne ulaze za kontinualna merenja. Tako da Vam pored njega ne treba neki drugi uređaj poput PLC-a (za neke jednostavnije stvari poput ove iz Vaseg opisa) za komandovanje.
Za ovo sto ste rekli po pitanju tehnickih propisa, svaka dstribucija za svoju nadleznu teritoriju odredjuje propise u pogledu postavljanja i izgleda MRO. Zašto to nije univerzalno na teritoriji cele Srbije ne znam.
 
Ja koristim kabal PP00 ili PP00-Y sa odgovarajućim i potrebnim brojem zila (7x2,5, 14x2,5...) u zavisnosti od broja signala. Imao sam sličan problem sa kapacitivnim strujama, i to sam rešavao postavljanjem trafoa sa jedne strane kabla (npr. u Crpnoj stanici.) ili sam umesto pomoćnih relaja stavljao kontaktore sa snažnijim špulnama. Razdaljina je bila oko 3km.
Sirmovan kabal će ti pomoci ukoliko imas smetnje prouzrokovane usled blizine nekog drugog energetskog kabla
Danas sve cesce koristim GSM/GPRS/SMS modeme za prenos signala i podataka bezicnim putem ili radio signalom. Jeftinije je i jednostavnije i naravno nema problema sa indukovanim i kapacitivnim strujama.
Danas postoje modemi koji na sebi imaju integrisane digitalne ulaze i izlaze, kao i analogne ulaze za kontinualna merenja. Tako da Vam pored njega ne treba neki drugi uređaj poput PLC-a (za neke jednostavnije stvari poput ove iz Vaseg opisa) za komandovanje.
Za ovo sto ste rekli po pitanju tehnickih propisa, svaka dstribucija za svoju nadleznu teritoriju odredjuje propise u pogledu postavljanja i izgleda MRO. Zašto to nije univerzalno na teritoriji cele Srbije ne znam.
Hvala velika za nesebična i iscrpna pojašnjenja.Radim u firmi koja projektuje/izvodi radove i jake i slabe struje, i svaka razmjena informacija i iskustava sa ljudima od struke je dobro došla.U onoj priči za vodovod zaboravio sam naglasiti da su me zvali 6 mjeseci nakon puštanja u pogon.Za tih 6 mjeseci je sistem radio bez greške, zato razmišljam da nije neka indukcija koja se "gomilala" tokom tog perioda usled kretanja vode, pa sam zato naveo širmovani kabl.Ja sam praktično riješio slučaj, ali teoretski ne znam otkud onaj napon od 185 V?Ja sam taj napon imao i kada mi je svih 5 žila na strani rezervoara "visilo u zraku".Rastojanje od pumpne stanice do rezervoara je 800 m, s tim da su imali nastavljanje kabla na 400-tom metru, pa sam stoga i posumnjao na otpor kabla (megerisanje).:)
 
sstank: Pomenuli ste kabal PP-Y polozen u okiten crevo. To je instalacioni kabal i nije namenjen za prenos signala. Signalni kabal mora celom svojom dužinom da
bude upreden da bi ponistile kapacitivne struje. Problem moze da nastane kada se kabal nastavlja ili se na sgmentima ubacuji neki drugi tipovi kabla...
Ovaj slucaj sa prisutnim naponom na kraju kabla koji visi u vazduhu sam takodje imao, ali cim se tu postavi neko opterecenje on nestaje (to ste Vi uradili sa sijalicama).
Problem je sto pomocni kontraktori i releji koji se koriste za upravljanje imaju spulne male snage, pa ih taj napon pobudi. Meni konkretno desio slucaj da mi releji "trepere",
odnosno ukljucuju se i iskljucuju velikom brzinom. Moguce je i paralelno sa njihovim spulnama staviti i otpornike (procenite potrebnu snagu) i bicete mirni, jer nema bojazni od pregorevanja kao kod sijalice :-).
 
sstank: Pomenuli ste kabal PP-Y polozen u okiten crevo. To je instalacioni kabal i nije namenjen za prenos signala. Signalni kabal mora celom svojom dužinom da
bude upreden da bi ponistile kapacitivne struje. Problem moze da nastane kada se kabal nastavlja ili se na sgmentima ubacuji neki drugi tipovi kabla...
Ovaj slucaj sa prisutnim naponom na kraju kabla koji visi u vazduhu sam takodje imao, ali cim se tu postavi neko opterecenje on nestaje (to ste Vi uradili sa sijalicama).
Problem je sto pomocni kontraktori i releji koji se koriste za upravljanje imaju spulne male snage, pa ih taj napon pobudi. Meni konkretno desio slucaj da mi releji "trepere",
odnosno ukljucuju se i iskljucuju velikom brzinom. Moguce je i paralelno sa njihovim spulnama staviti i otpornike (procenite potrebnu snagu) i bicete mirni, jer nema bojazni od pregorevanja kao kod sijalice :-).
Hvala još jednom na veoma korisnim informacijama i nesebičnosti da se stečeno znanje i iskustvo podijeli sa kolegama.Za pomenuti problem na vodovodu nisam učestvovao u projektovanju/izvođenju/nadzoru/tehničkom pregledu, došao sam na objekat kad su se na njemu "izredali" svi mogući i nemogući "stručnjaci" i zatekao sam stanje kakvo sam opisao.Ako mi zapadne projektovanje ovakvih sistema imam par pitanja za Vas:
1)Da li su višežilni signalni kablovi koje ste pomenuli upredeni po dužini?
2)Pošto se prilikom izvođenja radova kopa jedan rov u koji se postavlja i cijev za vodu i signalni kabl, koliko treba biti rastojanje između cijevi i kabla?Ne trebate "čeprkati" propise zbog ovog pitanja, ako znate podatak iz prakse/sa terena, pošto vidim da ste radili na ovim sistemima.:)
 
1. PPOO jesu i oni se mogu polagati direktno u zemlju. Ja sam kroz Kabal PP00 64x2,5mm2 propustio analogni signal 4-20mA, 24VDC, (merač protoka - PLC) na dužini od 1200m i to radi bez problema. Odmah uz njega je išao kabal PP00-Y 5x2,5mm2 za napajanje merača protoka(230VAC). U suštini strujni signali se bolje ponašaju, u takvim situacijama, od naponskih (0-10V ili -10 - 10VDC).
Pored PP00 možeš koristiti LiYCY 2x2x....mm, 2x4x... oni su upredeni po principu parica. Znači, po dve zile oko sebe i onda sa drugima u krug. Ovi kablovi se mogu koristiti za prenos raznih signala, digitalnih, analognih, čak su dobri i za Modbus mrežu. Postoje i LiYCY 3x1, 3x1,5mm...za napajanje transmitera i merne opreme u polju. Oni imaju zaštitni širm (metalni plašt), ali im je izolacija neotporna na mehaničke i druge uticaje pa se obavezno moraju postavljati i zaštitna fleksibilna creva (PVC ili metalizirana).
2. Minimalno rastojanje postoji ako polažete energetski kabal u rov sa cevovodom i ono iznosi oko 40cm horizontalno i oko 30cm vertikalno (nemojte me držati za reč pošto ovo pričam iz glave, treba proveriti). Za signalne, ne znam da li postoji propisano rastojanje od vodovodne cevi, ali izmedju energetiskih NN kablova i signalnih mora biti bar 30cm u rovu.
 
1. PPOO jesu i oni se mogu polagati direktno u zemlju. Ja sam kroz Kabal PP00 64x2,5mm2 propustio analogni signal 4-20mA, 24VDC, (merač protoka - PLC) na dužini od 1200m i to radi bez problema. Odmah uz njega je išao kabal PP00-Y 5x2,5mm2 za napajanje merača protoka(230VAC). U suštini strujni signali se bolje ponašaju, u takvim situacijama, od naponskih (0-10V ili -10 - 10VDC).
Pored PP00 možeš koristiti LiYCY 2x2x....mm, 2x4x... oni su upredeni po principu parica. Znači, po dve zile oko sebe i onda sa drugima u krug. Ovi kablovi se mogu koristiti za prenos raznih signala, digitalnih, analognih, čak su dobri i za Modbus mrežu. Postoje i LiYCY 3x1, 3x1,5mm...za napajanje transmitera i merne opreme u polju. Oni imaju zaštitni širm (metalni plašt), ali im je izolacija neotporna na mehaničke i druge uticaje pa se obavezno moraju postavljati i zaštitna fleksibilna creva (PVC ili metalizirana).
2. Minimalno rastojanje postoji ako polažete energetski kabal u rov sa cevovodom i ono iznosi oko 40cm horizontalno i oko 30cm vertikalno (nemojte me držati za reč pošto ovo pričam iz glave, treba proveriti). Za signalne, ne znam da li postoji propisano rastojanje od vodovodne cevi, ali izmedju energetiskih NN kablova i signalnih mora biti bar 30cm u rovu.
Bio sam na terenu, pa se javljam sa izvjesnim zakašnjenjem.Hvala na navedenim pojašnjenjima, ako vi u svom radu naiđete na neki problem, obratite se za pomoć, ako ga ja ne znam riješiti, možda znam nekog ko zna.Pozdrav.
 
Radio sam projekat elektroinstalacija u Bosni i u spisku korištenih propisa naveo sam Službeni list SRJ 11/96 (gromobranska zaštita).Projekat je otišao na reviziju i revident mi je kao primjedbe naveo da ne treba koristi propise drugih zemalja, i u izvještaju svjetlosnotehničkog proračuna (Dialux) tekst izvještaja je na engleskom, a revident mi je napisao da projekat pišem na srpskom jeziku.Molim vas za komentar ovog slučaja, da li u Bosni imaju neke druge standarde, a da se ne "naslanjaju" na JUS.Pa Hrvatska koristi JUS, samo nije JUS nego NN (Narodne novine).Revident je doktor nauka. dipl. ing. rudastva, i sad ja doktoru nauka moram prevoditi 5 redova engleskog, a pored ima i sliku svjetiljke.Zbog drugih obaveza nemam vremena da se prepirem sa njim, pokušaću da ispravim njegove primjedbe, ali me zanimaju iskustva drugih ljudi, jeste li imali sličnih slučajeva i da li je revident u pravu?
 
Npr. ako zgrada ima 30 spratova, kojim propisom je definisan raspored spratnih ormara i koliko spratova "pokriva " jedan ormar ?
Nije regulisano propisima!
Dok sam radio uvek su i investitori i izvođači i EPS najviše problema imali sa objektima čiji je projekat rađen bez ili sa prekasno izvađenim elektroenergetskim uslovima koje izdaje mesna elektrodistribucija.
Zato preporučujem svima da pre nego što uopšte počnu bilo šta pribave pomenute ee uslove. Ne znam tačne sadašnje nazive ali se prvo dobija načelna saglasnost, zatim detaljna saglasnost (ma kako se sve to inače zvanično zvalo!) i na kraju saglasnost na projekat.
Ko ima ova tri koraka neće imati nikakve probleme prilikom priključenja objekta!
U boljim distribucijama ovi su dokumenti dovoljni i sadrže sva neophodna objašnjenja.
Sve što nije precizirano ee saglasnostima ostavljeno je na volju projektantu.
 
Jel ima neko predstavu gde bi mogli da se nadju projekti nekih zanimljivih objekata po Beogradu .
Mozda u arhivi grada Beograda ili sl ???
Ako to pitaš, bolje da ne projektuješ, jer ćeš napraviti štetu.
Stari projekti nisu više važeći, jer se sada radi drugačije, po najnovijim standardima.
Recimo samo način uzemljenja je drugačiji da ne govorimo dalje, da moraš tačno znati, šta će biti unutra (KW) i ostalo.
 
Radio sam šeme ormara za jedan veliki administrativni centar i po naređenju nadzora sam u GRO ormarima na svakom odvodu u seriju sa AS prekidačem sa odgovarajućim termičkim članom predvidio i FID sklopku.Na razvodnim ormarima imam mrežno i agregatsko napajanje.Sa agregatskog napajanja imam odvod na UPS, a na povratnom kablu sa UPS-a imam dodatnu FID sklopku.Predviđeni su klasični prekidači na ulazu mrežnog i agregatskog napajanja.Sada nadzor insistira da se FID sklopke iz GRO ormara premjeste u razvodne ormare umjesto ulaznih prekidača.Molim kolege za komentar.Interesuje me i serijska veza dvije FID sklopke (na ulazu agregatskog napajanja i povrat sa UPS-a)-kako će se to ponašati u praksi?Hvala unaprijed na odgovorima.
 
Radio sam šeme ormara za jedan veliki administrativni centar i po naređenju nadzora sam u GRO ormarima na svakom odvodu u seriju sa AS prekidačem sa odgovarajućim termičkim članom predvidio i FID sklopku.Na razvodnim ormarima imam mrežno i agregatsko napajanje.Sa agregatskog napajanja imam odvod na UPS, a na povratnom kablu sa UPS-a imam dodatnu FID sklopku.Predviđeni su klasični prekidači na ulazu mrežnog i agregatskog napajanja.Sada nadzor insistira da se FID sklopke iz GRO ormara premjeste u razvodne ormare umjesto ulaznih prekidača.Molim kolege za komentar.Interesuje me i serijska veza dvije FID sklopke (na ulazu agregatskog napajanja i povrat sa UPS-a)-kako će se to ponašati u praksi?Hvala unaprijed na odgovorima.

Da probam da odgovorim sa godinu dana zakašnjenja. Naime, moj slučaj je sledeći, radio sam jedan objekat gde je bila projektovana instalacija sa glavnim kompakt prekidačima i FID sklopkama u GRO i spratnim RO-ima. Sve FID sklopke su bile 0,03mA, tako da šta god dase desi u bilo kom spratnom RO (mislim na zemljospoj), iskače glavni prekidač u GRo I ceo objekat ostaje bez napajanja. Jednostavno nema selektivnosti.
Još nešto, u GRO je predviđen izvod za električni lift, sa zaštitom takođe kompakt prekidač sa FID sklopkom. FID je non stop izbacivala, te smo je otkačili, I lift je proradio normalno.
 
sstanko: Prvo, službeni list ne spada u propise. Propisi su - Zakoni, pravilnici, standardi, tehničke preporuke,... i u spisku korišćenih propisa navodiš listu svih zakona, pravilnika, standarda i tehničkih preporuka koje si koristio pri izradi projektne dokumentacije. Službeni list ili glasnik je list gde se objavljuju navedeni propisi a sa datumom objavljivanja počinje njihova primena. Ako radiš projekat za objekat u Srbiji koristiš srpske propise, u RS koristiš propise rep. Srpske, u Rumuniji rumunske i to je logično i jedino ispravno.
Softveri za proračun: tu je situacija malo zatutuljena, jer prema propisima projektna dokumentacija u Srbiji se izrađuje na srpskom jeziku (u rumuniji na rumunskom), ali pojavom softvera za razne proračune projektanti sve vise koriste gotove rezultate tih softvera i ubacuju ih u projekte. Sad, neki revidenti to prihvataju a neki ne, verovatno pripadnici starije garde i stare škole, dok mlađi imaju razumevanja jer i sami koriste iste. Pa sve zavisi kolko imaš sreće...
Standradi JUS: Standardi sa oznakom JUS se koriste jedino kod nas, u Srbiji, ali polako iščezavaju jer je velika većina njih objavljena (u Službenom glasniku) pod oznakom SRPS. Za elektro instalacije mislim da su svi reizdati sa SRPS oznakom.
U republici Srpskoj važe standardi sa oznakom BAS (Bosna I Hercegovina), i u tamošnje projekte se navode BAS. U Hrvatskoj su to HRN (hrvatske norme) a ne NN, to ne znam šta je.
Moja preporuka, ako već se baviš izradom projekata, nabavi knjigu Elektroenrgetika kroz standarde, zakone,... autor je G. Dotlić, to je biblija za nas električare, tu su prepričani svi propisi (pravilnici i standardi).

Od mene tolko na brzaka :) pozdrav
 
Da probam da odgovorim sa godinu dana zakašnjenja. Naime, moj slučaj je sledeći, radio sam jedan objekat gde je bila projektovana instalacija sa glavnim kompakt prekidačima i FID sklopkama u GRO i spratnim RO-ima. Sve FID sklopke su bile 0,03mA, tako da šta god dase desi u bilo kom spratnom RO (mislim na zemljospoj), iskače glavni prekidač u GRo I ceo objekat ostaje bez napajanja. Jednostavno nema selektivnosti.
Još nešto, u GRO je predviđen izvod za električni lift, sa zaštitom takođe kompakt prekidač sa FID sklopkom. FID je non stop izbacivala, te smo je otkačili, I lift je proradio normalno.

Hvala na odgovoru.Pitao sam za iskustva kolega kada se za zaštitu odvoda u ormarima koriste FID sklopke (po meni je to višak), i sami ste naveli slučaj odvoda lifta.Pošto, čini mi se,nema jedinstvenog pravila u praksi se događa svašta, pa sam imao slučaj "mudrog nadzora", koji je dvije fid sklopke stavio u seriju (katastrofa).Pozdrav
 
Dobar dan, zavrsavam 3 godinu gradjevinske skole, yanmanje elektroinstalater i treba da uradim zavrsni ispit na temu izrada instalacije panik oevetljenja. Kad god ukucam na internetu nesto o ovoj temi izbacuje mi firme koje ugradjuju ovu instalaciju i ima vrlo malo objasnjeno o njoj, a kad ukucam izrada zavrsnok ispita pise da treba da se sastoji od uvoda razrade i zakljucka kao u pismenom zadatku. Dali moze neko blize da mi objasni sta je na ovu temu treba sve da navedem i da opisem. Hvala u napred.
 
Hvala na odgovoru.Pitao sam za iskustva kolega kada se za zaštitu odvoda u ormarima koriste FID sklopke (po meni je to višak), i sami ste naveli slučaj odvoda lifta.Pošto, čini mi se,nema jedinstvenog pravila u praksi se događa svašta, pa sam imao slučaj "mudrog nadzora", koji je dvije fid sklopke stavio u seriju (katastrofa).Pozdrav

FID nije nikako višak već odlična zaštita.
Znači da imaš zaštićene sve 3 žice posebno.
Ako izbaci, nešto si naopako napravio.

Zaštita sa nultovanjem je mnogo slabija ali zato manje izbacuje osigurač a i trese ponekad.
 
Zamolio bih kolege za sugestiju/pomoc u vezi sa projektovanjem gromobranske instalacije balon sale za mali nogomet.Dimenzije su 21x42m, ima 10 zeljezno-resetjastih lukova, preko kojih je postavljena cerada.Na duzim stranama se cerada moze povlaciti u stranu (kao zavesa) visine 2-3 m.Hvala unapred.
 
Zamolio bih kolege za sugestiju/pomoc u vezi sa projektovanjem gromobranske instalacije balon sale za mali nogomet.Dimenzije su 21x42m, ima 10 zeljezno-resetjastih lukova, preko kojih je postavljena cerada.Na duzim stranama se cerada moze povlaciti u stranu (kao zavesa) visine 2-3 m.Hvala unapred.

Teško je tu savjetovati jer treba napraviti mjerenja (OMI) i napraviti analizu zemlje ( mokra, pješčena, kamen, glina, humus......).

Onako na grubo:
Poveži na vrhu sve metalne djelove sa pocinkanom valjanom trakom (tvrdi spoj sa vijkom na varenje), i sprovedi sve to u zemlju na sva 4 ćoška u dubinu čim više do vlažne zemlje.
I oko šatora tako napraviš krug u zemlji.
Poveži uzemljenje elektro instalacije (žuto-zeleni kabal) na gromobransku traku tvrdim spojem sa pločicama na vijačenje.
Izmjeri odpor i drži se propisa iz tabele za Ome (kuća, škola, bolnica, sportska igrališta. skladište municije, štala itd).

To mora biti napravljeno vrlo stručno, inače je bolje da gromobrana nemaš nego da ga napraviš naopako.
Zato gromobran nikad ne smiješ sam raditi bez stručnog znanja jer je to vrlo opasno.
 

Back
Top