VALERIJA MESALINA
-RIMSKA LOLITA-
Kada se jedan ne naročito pametan i privlačan muškarac zaljubi u veoma privlačnu i inteligentnu petnaestogodišnju devojku, onda je obično “gotov”
Iz knjige “Ja, Kaludije”, Robert Grevs
Rimsko carstvo je stvorilo neke od politički najlukavijih i najambicioznijih žena u istoriji čovečanstva. Među njih spadaju i takve ličnosti kao šta su Livija Avgusta, zlobnica, žena velikog Cezara Avgusta; Popeja, izdajnica, druga žena cara Nerona; i naravno, krvoločna vučica, Agripina Mlađa. Ali, smonim za sve zlo i grešnost ženskog roda, već vekovima predstavlja ime Valerije Mesaline. Ona je pravi fenomen i zbog toga što je tako lošu reputaciju stekla za veoma kratko vreme, jer je kada se upoznala s carem Klaudijem i udala se za njega, imala tek petnaest godina, a samo dvadeset dve kada je umrla.
Valerija Mesalina je bila treća žena Tiberija Klaudija Cezara, koji je postao car nakon što je njegov nećak Kaligula ubijen 41 g. n.e. Pre nego što je Klaudije došao na tron, niko ga nije smatrao značajnom ličnošću, pre svega zbog fizičkih mana koje je imao od rođenja. Neki današnji istoričari smatranju da je bolovao od cerebralne paralize, ali su ga njegovi savremenici jednostavno smatrali glupakom i bogaljem, što ga je verovatno i spasilo kada su, nakon Kaligulinog smaknuća, vojnici krenuli u ,,čišćenje” carske palate od svih njegovih saradnika i rođaka. Ali, budući da je Klaudije bio plemenitog porekla, uživao je podršku nekih grupa Pretorijanske garde i zahvaljujući tome uspeo je nekako da sa svojom ženom, Mesalinom, preživi taj pokolj.
I Mesalina je bila plemenitog perekla i imala slavne pretke. Njena majka je bila Domita Lepida (unuka Marka Antonija), a otac slavni rimski konzul, Valerije Mesala Barbat. Budući da je imala takve roditelje, Mesalina je imala puno privilegija, a naročito onu da je bila Kaligulina dvoranka. Zato je i razumljivo što je rastući u takvom okruženju postala potpuno svesna intriga koje su se dagađale na carskom dvoru i nesigurnosti života, naročito pripadnika vladajuće klase, u vreme Kaliguline tiranije. Tokom svoje vladavine, Kaligula je uživao u tome da gleda krvave gladijatorske borbe koje su se održavsle u rimskim amfiteatrima. I u carskoj palati je bilo puno krvoprolića, kao i različitih surovasti i zlikovačkog ponašanja. Mesalinin budući suprug, Tiberije Klaudije, je u to vreme bio samo jedna neprimetna senka koja se kretala u pozadini – neko ko je uživao u jelu i posmatranju političkih spletki koje su se neprekidno događale na dvoru. Nikome nije bilo ni na kraj pameti da bi on mogao postati važna ličnost, a kamoli da će doći na presto, pa se Mesalina za njega najverovatnije udala zbog toga što je želela da postaae član moćne porodice, a ne zato što se nadala će on postati car.
Ona Klaudiju nije bila prva žena. Klaudije je, kao mladić, bio čak dva puta veren. Prva verenica mu je bila Emilija Lepida, praunuka cara Avgusta, a druga, Livija Medulina. Prva Klaudijeva veridba je, međutim, propala zbog toga što je porodica Emilije Lepide uvredila cara, a ni njegova druga verenica nije uspela da mu postane žena, jer je mlada na dan venčanja umrla od neke misteriozne bolesti. Klaudije se na kraju ipak oženio, Plautijom Urgulanilom, ali se ubzo razveo zbog njenog skandaloznog ponašanja i sumnje da je pokušala da ga ubije. Ubrzo nakon toga, stupio je u drugi brak, ovog puta sa Aelijom Paetinom, ali ni ona nije prošla bolje ad svoje predhodnice i oni su se razveli zbog njenog nemoralnog ponašanja. Valerija Mesalina je, dakle, bila Klaudijeva treća žena.Njih dvoje su se upoznali kada je on imao pedeset godina, a ona petnaest. Malo je verovatno da je za Mesalinu to bila idealna prilika, ali je Robert Grevs, u prvom tomu Klaudijeve izmišljene autobiografije, tu devojku ovako opisao:" Mesalina je bila izuzetno lepa devojka – mršava i žustra, s crnim očima s gustom, kovrdžavom kosom. Skoro uopšte nije pričala, već se samo zagonetno smeškala zbog čega sam, naprosto, poludeo za njom."
Grevs je, bez dileme, njen opis bazirao na pisanim svedočanstvima iz tog vremena, ali i da to nije bilo tako, lako je shvatiti zašto bi jednom pedesetogodišnjaku živahno devojče od petnaest godina moglo da izgleda prelepo. lako u istorijskim kajigama ne piše ništta o tome kako je jednoj petnaestogodišnjoj devojci mogao da izgleda jedan matori bogalj, nije teško shvatiti zašto je Mesalinina reputacija bila takva kakva je bila. Koliko god bila nezrela, ona je sigurna zazirala, a možda se čak i plašila toga da se uda i spava s Klaudijem. Uprkos tome, oni su oko 38. g. stupili u brak, povodom čega je napravljeno jedno skromno venčanje. Ubrzo nakon toga, 39. g. Mesalina je rodila ćerku, Oktaviju. Posle Kaligulinog ubistva, 41.g. Klaudije je postavljen za cara i ona je postala carica. Mesalina se s puna žara i samopouzdanja prihvatila te funkcije i uživala je u njoj, učvrstivši svoje pozicije time što je 4l. g. Klaudiju rodila sina Britanika. Kao majka naslednika prestola, imala je još veći uticaj i na muža i na njegov dvor. Mesalina je verovatno bila zanosna, jer je čak i na početku braka s Klaudijem bila okružena pažnjom više Ijubavnika. Njen uticaj na muža bio je toliki da se on godinama pravio da ne primećuje njenu razvratnost i gramzivost. Čak i kada je posumnjao da ona vodi takav život, pošto je bio jako plašljiv čovek, nije ništa preduzimao, i ispunjavao joj je svaki hir.
Interesantao je to što je prvi znak njene zmijske prirode isprovocirala ljubomora. Stupivši na presto, blagi i razboriti Klaudije dao je do znanja da bi želeo da se njegove dve nećake, Agripina Mlađa i Julija Livila, vrate iz izgnanstva u Pontiji, gde ih je poslao car Tiberije, nakon što ih je njihov brat, Kaligula, silovao. Agripina i Julija su bile ćerke Klaudijevog brata Germanika, a Klaudije je ovome obećao da će se starati o njima. Za Mesalinu je njihov povratak u Rim predstavljao pretnju. Kada je Klaudije ovim dvema ženama vratio njihove posede, bogatstvo i ranije titule, Mesalinina Ijubomora je izgledala više nego opravdana. Njoj se naročito nije sviđala Julija, koja je očigledno želela da se dopadne Klaudiju. Julija je bila lepa žena i veoma vična zavođenju, i Mesalina je, bez sumnje, primetila kako njen uticaj na muža slabi. Stoga je istog trenutka skrenula pažnju Klaudiju da je to što radi incest i on je, pošto mu nije ostalo ništa drugo, Juliju ubrzo ponovo poslao u izgnanstvo, pozivajući se na ekon Lex Audlteris, nakon čega je nesrećna devojka bila
ubrzo likvidirana, verovatno po Mesalininom nalogu.
Mesalinu je ohrabrilo to što se njena prva zavera završila uspešno. Posle tega svako ko bi joj se našan na putu postao je trenutna žrtva njene surovosti. Po njenom nalogu ubijeno je nekoliko dvorana, a pared, izmislila je i mnoge optužbe za izdaju, preljubu i proneveru. Mesalina reč je postala zakon i uskoro nije bilo nikoga ko bi se usudio joj protivreči.
Ali, odakle je dolazio poriv za svu tu żju i sumvost? Dok je bila dete na Kaligulinom dvoru, Mesalina je bila svedok brojnih zakulisnih radnji, uz to je imala priliku da vidi mnoge primere korupcije, a o svoj pompeznosti i situacijama karakterističnim za Kaligulinu vladavinu, koje su bile sušta suprotnost Avgustovoj moralnosti i poštovanju parodičnih vrednosti, da i ne govorimo. Dok je žena cara Avgusta, Livija Avgusta – Mater Patriae rimskog carstva pored svog muža Patera Patriae – pokušavala da živi u sklada s načelima rimskog konzervatizma, Mesalina se opredelila za potpuno drugačiji životni stil.
Jedan od prvih koji su to osetili na svojoj koži bio je Apije Silan. On se oženio Mesalininom majkom, Domicijom Lepidom, uz to je bio I prilatelj cara Klaudija. Silan je, zapravo, bio izuzetno omiljen čovek, koji je trebao da bude na nekoj visokoj funkciji, ali ga je, kada mu je mlada Mesalina dala do znanja da joj se sviđa, zadesila katastrofa.