- Poruka
- 35
U nastojanju da izbori autokefalnost, Makedonska pravoslavna crkva kreće u diplomatsku ofenzivu: njeni izaslanici posjetit će do kraja mjeseca u Moskvi najutjecajnijeg pravoslavnog patrijarha Alekseja II., a u Istanbulu patrijarha carigradskog Bartolomeja, koji ima veliku simboličku, ali malu stvarnu vlast u ortodoksnom svijetu.
Kako se u većem dijelu pravoslavnog svijeta crkve poklapaju s nacijama (Srpska, Bugarska, Rumunjska, Grčka pravoslavna crkva...), srpsko opstruiranje makedonske autokefalnosti ima političku dimenziju i pokazuje eksplicitnu teritorijalnu pretenziju . Srpska pravoslavna crkva negira naime pravoslavnoj zajednici u susjednoj Republici Makedoniji čak i makedonsko ime. Crkveni vrh u Srbiji pokušava u Makedoniji organizirati Ohridsku arhiepiskopiju, koja bi bila dio Srpske pravoslavne crkve, a na njeno čelo patrijarh Pavle postavio je bivšeg episkopa Makedonske pravoslavne crkve Jovana Vraniškovskog.
Iako su o odnosima dviju crkvi nekoliko puta raspravljali i predstavnici makedonske i srpske vlade, službeni Beograd uvijek je tvrdio da je riječ o crkvenim pitanjima i da se u to ne treba uključivati.
Makedonska crkvena i politička elita, ali i mnogi Makedonci, smatraju priznanje autokefalnosti svoje crkve neophodnim za razvoj makedonske države, a negiranje makedonskog imena smatraju pokušajem poricanja postojanja tog naroda i države.
Ohridska arhiepiskopija utemeljena je 1019. godine, dvjesto godina prije nego što je Sveti Sava utemeljio Srpsku pravoslavnu crkvu. Nakon što su je Turci ukinuli krajem 18. stoljeća, obnovljena je krajem 19. stoljeća u okviru Bugarske pravoslavne crkve. Kako je Vardarska Makedonija nakon 1918. postala dijelom Kraljevine SHS (kasnije Jugoslavije) na taj se teritorij "naselila" Srpska pravoslavna crkva, smatrajući ga južnom Srbijom.
Kako se u većem dijelu pravoslavnog svijeta crkve poklapaju s nacijama (Srpska, Bugarska, Rumunjska, Grčka pravoslavna crkva...), srpsko opstruiranje makedonske autokefalnosti ima političku dimenziju i pokazuje eksplicitnu teritorijalnu pretenziju . Srpska pravoslavna crkva negira naime pravoslavnoj zajednici u susjednoj Republici Makedoniji čak i makedonsko ime. Crkveni vrh u Srbiji pokušava u Makedoniji organizirati Ohridsku arhiepiskopiju, koja bi bila dio Srpske pravoslavne crkve, a na njeno čelo patrijarh Pavle postavio je bivšeg episkopa Makedonske pravoslavne crkve Jovana Vraniškovskog.
Iako su o odnosima dviju crkvi nekoliko puta raspravljali i predstavnici makedonske i srpske vlade, službeni Beograd uvijek je tvrdio da je riječ o crkvenim pitanjima i da se u to ne treba uključivati.
Makedonska crkvena i politička elita, ali i mnogi Makedonci, smatraju priznanje autokefalnosti svoje crkve neophodnim za razvoj makedonske države, a negiranje makedonskog imena smatraju pokušajem poricanja postojanja tog naroda i države.
Ohridska arhiepiskopija utemeljena je 1019. godine, dvjesto godina prije nego što je Sveti Sava utemeljio Srpsku pravoslavnu crkvu. Nakon što su je Turci ukinuli krajem 18. stoljeća, obnovljena je krajem 19. stoljeća u okviru Bugarske pravoslavne crkve. Kako je Vardarska Makedonija nakon 1918. postala dijelom Kraljevine SHS (kasnije Jugoslavije) na taj se teritorij "naselila" Srpska pravoslavna crkva, smatrajući ga južnom Srbijom.