DeDa:
Betty:
Vojvodina se SVOJEVOLJNO prikljucila srbiji polse Prvog srpskog ustanka, ali ne bez DEBELOG razloga....
Posveti mo se istorijatu Vojvodine jer neki ovde o tome vrlo malo znaju.
Istina je da je Vojvodina pripadala Austougrarskoj monarhiji,ali nikako Vojvodjani nisu bili Austrougarski konjusri...doduse bilo je i Vojvodjana koji su radili na nadomacinstvima bogatih Nemaca.
1780 god. kada se Austrougarska nasla u opasnosti od Osmanlijskog carstva,kraljica Marija Terezija,naseljava danasnju Vojvodinu,tadasnju Vojnu krainu staovnistvom koji bi branili Monarhiju od upada Turaka iz Osmanlijskog carstva (Srbije).
Vojvodina je bila u sastavu Austrougarske kasnije Austrije sve do zavrsetka I svedskog rata,kada je pripojena Srbiji.
Netacno. Kao prvo, jos od srednjeg veka neki delovi danasnje Vojvodine bili su naseljeni srpskim stanovnistvom. U vreme Kralja Dragutina Srem je bio srpski, a juzni delovi Banata bili su naseljeni srpskim zivljem...
A posto se ti pozivas na nesto noviju istoriju, trebalo bi da znas da su se Srbi u vecem broju, u dve velike seobe naselili na obodima habsburskih teritorija mnogo pre 1780.godine.
Tacnije, na doseljavanje srpskog zivlja utice splet slozenih i nesrecnih istorijskih okolnosti sredinom XVII veka. Posle visedecenijskih ratova Austrije protiv osionog madjarskog plemstva i nadiruce turske sile, i konacnog sloma Kara Mustafine vojne sile pod zidinama Beca (1683), dalji rat za Leopolda Prvog Habsburskog bio je prevashodno osvajacki. Godine 1688. austrijske trupe zauzimaju Beograd... Ratni sukobi sa Turskom uplicu u celu pricu i Srbe, jer kao porobljeni narod ustaju protiv turskih zavojevaca potaknuti austrijskim obecanjima i povlasticama. Patrijarh Arsenije Treci Crnojevic (Carnojevic) okrenuo se Austriji posto je prethodno Rusija odbila da pruzi pomoc pobunjenim Srbima (svecani prijem za austrijskog glavnokomandujuceg generala Pikolominija u Prizrenu). Oslobodjeno je i Skoplje. Posto, usled tradicionalnog neprijateljstva Francuske i Habsburgovaca izbija novi rat, Austrija je bila primorana da glavninu svojih trupa sa Balkana povuce na Rajnu,
prethodno pozvavsi Srbe na veliki svenarodni ustanak koji je 1689. upalio citav Balkan. Buduci ostavljeni sami, Srbi se nisu mogli odupreti turskoj protivofanzivi koja otpocinje vec naredne 1690. sa unistavanjem svega sto je ustanicko: stotine gradova, sela, manastira i crkava prosto je sravnjeno sa zemljom... O zverstvima Turaka svedoce bezbrojni istorijski izvori i svedocanstva stranaca. Evropa se grozila, ukljucujuci i Francusku, turskog saveznika u ratu protiv Austrije. Upravo tada oko 70 000 ljudi predvodjenih Patrijarhom sa Kosova i iz Makedonije (Stare i Juzne Srbije) krece za Beograd. Odatle Caru Leopoldu salju izaslanstvo koje mu nudi kraljevsku vlast i trazi od njega crkvene povlastice. Iz Beograda se sele na prostore Madjarske i organizuju u pukove. Odgovor iz Beca bio je potvrdan i to utire put
srpskoj nacionalnoj autonomiji u okviru Austrije. Austrija otada ima u Srbima svoje saveznike, ali i granicare prema Turskoj (s kojom je 1699. zakljucen mir u Karlovcima). Povlastice Srbima potvrdjuju i naredni vladari - Josif Prvi (1705-1711) i Karlo Sesti (1711-1740).
Dalji sled dogadjaja nije bio nista manje dramatican. Turska objava rata Rusiji i Veneciji ponovo uvlaci u rat Austriju (1716). Ruski Car Petar Veliki prethodno poziva Srbe na novi svenarodni ustanak koji je planuo u Crnoj Gori i Hercegovini (1712. Turci pale Cetinje). Hriscanska koalicija trijumfuje (1717. Knez Evgenije od Savoje zauzima Beograd). Mirovni ugovor iz Pozarevca (1718) je Austriju prosirio sve do Zapadne Morave, ali samo privremeno, jer u ratu 1737-39 Austrija gubi sve posede prethodno dobijene (s izuzetkom Temisvara). To dovodi do novog egzodusa Srba, tzv. Druge seobe. Carica (a ne Kraljica, kako je tituliras) Marija Tereza (ili Terezija, ako ces po nemacki) je davala povlastice Srbima u sklopu opstih reformi kojima se trudila da reorganizuje izmoreno i tromo Carstvo koje joj je "pragmaticnom sankcijom" u amanet ostavio otac. Tekovine njenih reformi su vrlo diskutabilne, ako se u obzir uzme da je Carica bila priglupa, a uz to vrlo tvrdoglava... Polozaj Srba dodatno ce se popraviti ukazima Josifa Drugog (1780-90) i Leopolda Drugog (1790-92), buduci da se zvanicno afirmise verska i nacionalna trpeljivost... Naravno, sva ta stecena "prava" bila su pracena i snaznom germanizacijom, otvorenom teznjom ka unijacenju kao i gasenjem brojnih manastira pod izgovorom da "monastvo koje nije od koristi svojim bliznjima ne moze biti ni Bogu po volji"... Devetnaesti vek, Meternihov sistem, revolucija iz 1848.godine... posebna su prica i samo dodatno doprinose daljoj afirmaciji
srpske nacionalne autonomije u okviru jedne visenacionalne drzave kakva je bila tadasnja Austrija.
Toliko o tome da je prostore danasnje Vojvodine tek
"1780. kraljica Marija Terezija naselila" Srbima. Autonomija Vojvodine u okviru visenacionalne habsburske Monarhije nije bila nista drugo do tekovina srpske borbe za
nacionalnu autonomiju. Vojvodina, tj. Vojvodstvo Srpsko bice i centar iz kog ce se siriti srpska prosvetiteljska i napredna misao, i dobrim delom upravo njoj treba zahvaliti i na stvaranju slobodne Knezevine Srbije u XIX veku. Samo totalni analfabet za istoriju, samo onaj kome ona zapravo pocinje 1945.godine, moze govoriti o nekakvoj srpskoj "okupaciji" Vojvodine. Rusenjem Austro-Ugarske Carevine 1918.godina ostvario se vekovni san srpskog naroda s obe strane reka o konacnom ujedinjenju.
Nisam protivnik vojvodjanske autonomije. Naprotiv, Vojvodina na nju ima sva prava. Kao i bilo koja druga buduca pokrajina u Srbiji. Ali medju stavovima ovde iznetim ima vise budalastina i gluposti, negoli argumenata koji bi odgovorili na zadatu temu.
P.S. Netacno je reci
"Austrougarska kasnije Austrija", vec je Carevina Austrija nagodbom iz 1867. preimenovana u Austro-Ugarsku, tj. dvojnu monarhiju - drzavu iz dve jedinice: Austrije i Madjarske, sa slozenim sistemom pokrajina (Vojvodina je jedna od njih), sa bezbroj skupstina i vladarom koji je Car i Kralj u isto vreme (austrijski Car bio je istovremeno madjarski Kralj). Na primer, Franja Josif Prvi Habsbursko - Lotarinski je tituliran kao "Njegovo Carsko i Kraljevsko Velicanstvo"...