Tacno, gurmanci: kao sto gore mozesd a procitas, ono sto je za ljude sa dobrom tolerancijom na stres nista toje za one sa urodjeno niskom tolerancijom za stres - uzasan stres....ali, idemo dalje.....
Stali smo kod neurotransmitera, odnosno 'srecnih mesindzera':
TRI ‘SRECNA MESINDZERA’
Postoje tri ‘srecna mesindzera’: SEROTONIN, NORADRENALIN I DOPAMIN. Ovo su transmiteri mozga koji otkazuju kada nivo stresa postane veci nego sto osoba moze da podnese.
Serotonin
SEROTONIN VAM OMOGUCAVA DA SPAVATE
Transmiter (‘srecni mesindzer’) serotonin mora da funkcionise adekvatno da biste mogli dobro da spavate. Serotonin je odgovoran da obezbedi da se fizilogojia tela uskladi za spavanje. Ako serotonin svoj posao ne odradi kako treba, necete moci da se naspavate i probudite odmornim, bez obzira kako i koliko pokusavali.
SEROTONIN JE ODGOVORAN ZA VAS TELESNI SAT (BIOLOSKI CASOVNIK)
U nasem mozgu postoji veoma precizan ‘casovnik’. Ovaj poseban merac vremena ponasa se kao dirigent simfonijskog orkestra: kao sto dirigent drzi sve instrumente simfonijskog orkestra da sviraju u ritmu, tako i bioloski casovnik mozga odrzava razlicite funkcije organizma u koordinaciji i uskladjuje ih u isti ritam.
Bioloski casovnik lociran je duboko u nasem mozgu u maloj grupi celija poznatih kao PINEALNA zlezda. Unutar pinealne zlezde nalazi se skladiste serotonina, koji je glavna opruga bioloskog casovnika. Svakoga dana serotonin se hemijski konvertuje u srodnu supstancu, MELATONIN; a zatim se melatnin ponovo vraca u predjasnje stanje – u serotonin.. Ceo ciklus od serotonina do melatonina i od melatonina nazad u serotonin traje tacno 25 casova – i ovo odredjuje nas telesni sat.
Dvadeset pet casova? Da. Pod eksperimentalnim uslovima, u nepromenjljivoj sredini poput pecine, na konstantnom nivou osvetljenosti nedeljama, ovaj telesni sat zavrsi ciklus svakih 25 casova. Naravno, kada je osoba izlozena prirodnom spoljnjem ciklusu dana i noci, pinelana zlezda automatski ce sebe podesiti na duzinu jednog zemaljskog dana, odnosno podne ce za pinealnu zlezdu uvek biti podne zemaljskog dana. Ako se izlozi normalnom dnevnom osvetljenju, pinealna zlezda nece ni gubiti ni dobiti na vremenu vec ce uvek biti uritmljena sa kretanjem nase planete u svemiru! Ceo proces prilagodjavanja telesnog sata na zemaljsko vreme zahteva otprilike tri nedelje.
Dvadesetcetvorosatni ciklus telesnog sata je veoma vazan: on prilagodjava telesnu hemiju spavanju ili budjenju. Svako vece vas telesni sat podesi vasu fiziologiju tela za spavanje i osecate se pospano, i spavate dubokim snom. Posle nekog vremena, telesni sat prilagodjava fiziologiju vaseg tela za budjenje: onda se budite i osecate se naspavano i odmorno.
Pomenuli smo da je telesni sat u koordinaciji sa fizioloskim orkestrom. Tri glavna sviraca u tom orkestru su telesna temperatura, hormon borbe protiv stresa, i ciklus spavanja. Svaki od njih mora biti propisno nastimovan od strane telesnog sata da bi covek mogao da spava i da se probudi odmoran.
TELESNI SAT I TELESNA TEMPERATURA
Svaka 24 sata vasa temperatura ciklicno varira od vise do nize, sa razlikom od jednog stepena celzijusa. Kada je vreme za budjenje i aktivnosti, temperatura lagano poraste. Kada je vreme za spavanje, temperatura lagano opadne. Vecina nas zna kako je tesko zaspati u veoma toplim nocima kada se prevrcemo i okrecemo po krevetu zeleci da se rashladimo. Da bi se uspostavio najbolji san, telesni termostat trebalo bi da spusti blago temperaturu tela nocu, sto je koordinisano radom telesnog sata.
TELESNI SAT I HORMON BORBE PROTIV STRESA
Organizam poseduje sustinski vazan hormon koji se zove KORTIZOL, a koji pretstavlja glavni hormon borbe protiv stresa. Kada je sekrecia kortizola visoka, telo se prebacuje u stanje spremnosti na borbu: ono je spremno za stresna stanja kao sto su glad, trauma, krvarenje, borba ili beg. Uobicajeno je da nivo kortizola opada u vecernjim satima kada se covek opusta, smiruje i sprema za spavanje. Kao i kod temperature, nivo kortizola mora da raste i opada uredno u dvadesetcetvorosatnom ciklusu da biste mogli da se naspavate tokom noci i probudite odmorni. Svaki poremecaj u ciklusu kortizola ucinice nocni odmor nemogucim.
TELESNI SAT I CIKLUS SPAVANJA
Nakon zaspivanja, covek obicno zapada u sve dublji san, konacno dostizuci fazu dubokog spavanja u kome se telo odmara a celije repariraju i obnavljaju. Nakon toga san postaje sve plici dok covek ne udje u stanje sanjanja. Onda se citav ciklus ponavlja. Svakih 90 minuta mi prolazimo ovaj ciklus tzv. NON-REM I REM spavanja. U prvom delu noci (ranom spavanju) faze dubokog spavanja (non-rem restorativne faze) bez snova su duze. Kako noc napreduje non-rem spavanje se skracuje a faze sanjanja (rem faze) postaju cesce i covek vise vremena provodi u sanjanju. Da bi se covek osecao odmornim po budjenju, ove faze sna moraju da se smenjuju u pravilnim ritmovima i ciklus spavanja mora da bude ocuvan. I naravno – ciklus spavanja regulise vas telesni sat!
STRES UNISTAVA SPAVANJE!!!
Telesni sat je neophodan za harmonicno funkcionisanje telesne temperature, kortizola i ciklusa spavanja. Da biste zaspali lako, spavali dobro i probudili se odmorni, vas telesni sat mora da funkcionise dobro. Ako stres prouzrokuje disfunkciju serotonina ili njegov nedeostatak, prestace da radi i vas telesni sat, a onda necete moci da se adekvatno naspavate koliko god uporno to pokusavali i koliko god vremena provodili u snu!
OBZIROM DA JE SEROTONIN OBICNO PRVI ‘SRECNI MESINDZER’ KOJI STRADA POD UDAROM STRESA, PRVI ZNAK PREKOMERNOG STRESA OBICNO CE BITI NESPOSOBNOST DA SE OBEZBEDI ADEKVATNO SPAVANJE I OSECAJ ODMORNOSTI I NASPAVANOSTI NAKON BUDJENJA.
Noradrenalin: podizac energije
Sigurno ste svi culi za ADRENALIN. Kada ste preplaseni adrenalin se luci iz nadbubreznih zlezda. Srce vam pumpa jace, krv se preusmerava prema misicima , pocinjete da se znojite – spemni ste za reakciju ‘bori se ili bezi’. Rodjak adrenalina, pod imenom NORADRENALIN, jedan je od tri ‘srecna mesindzera’ i ima mnoge vazne funkcije u organizmu, ali ona koja nas najvise zanima jeste funkcija u odredjivanju nivoa energije. Adekvatno funkcionisanje noradrenalina u mozgu od osnovne je vaznosti da biste se osecali puni energije. Bez dovoljno noradrenalina osecete se iscrpljeno, malaksalo, premoreno i bez energije. Jednostavno – nista vam se ne radi, samo zelite da sednete ili legnete. Osobe sa manjkom noradrenalina postaju progresivno sve vise i vise letargicni. Izgledaju da nemaju energije da urade bilo sta. Pokusaj mozga da funkcionise bez dovoljno noradrenalina slicno je kao paliti auto kome otkazuje akumulator: Pre ili kasnije necete moci da ga upalite!
Dopamin: vase zadovoljstvo i vas bol
Kao sto verovatno znate, morfin i heroin su najpotentnije supstance za uklanjanje bola i stvaranje ugodnosti koje covek poznaje. Nove tehnologije omogucile su nam neverovatno otkrice prirodnih molekula slicnih morfinu, koji se zaista stvaraju u nasem mozgu. Kolektivno ove se supstance nazivaju ENDORFINIMA, i odgovorne su za regulisanje dozivljaja bola i neugodnosti.
Moguce je da smo pronalaskom endorfina pronasli i prirodni telesni mehanizam za regulisanje bola: vrlo je verovatno da postoji u svakom trenutku neka bazicna sekrecija endorfina u telu. Pod odredjeni uslovima sekrecija endorfina moze da poraste, cineci osetljivost na bol jako smanjenom, pod drugim uslovima moze da opadne, cineci osetljivost na bol jacom nego obicno.
Individualne varijacije nivoa endorfina mogu da objasne zasto neke osobe reaguju sa vecom senzitivnoscu na isti bolni stimulus od drugih. Ranije se smatralo da su takve razlike u trpljenju bola dolaze ‘iz glave’ (na nervnoj bazi). Sada se zna da razlika jeste u glavi: u nivou endorfina koji se luci; osoba koja se zali na neuobicajenu neugodnost zbog necega sto deluje kao trivijalna povreda, verovatno nije razmazena vec zaista oseca veci bol: iz nekog razloga, mehanizam regulacije bola u organizmu smanjio je nivo endorfina.
Nas treci ‘srecni mesindzer’, DOPAMIN, izgleda da je koncentrisan u regijama mozga koje se direktno naslanjaju na delove mozga odgovorne za oslobadjanje endorfina. Kada opadne funkcija dopamina, opada i funkcija endorfina. Shodno tome, kada prekomerni stres izazove disfunkciju dopamina, on takodje izaziva gubitak vaseg telesnog prirodnog analgetika, endorfina. Dopamin je takodje odgovoran za funkcionisanje centara za zadovoljstvo u mozgu. Ovo je deo mozga koji vam omogucava da uzivate u zivotu. Kada stres utice na funkciju dopamina, centar za zadovoljstvo takodje postaje neoperabilan. Aktivnosti koje bi u normalnim okolnostima izazivale zadovoljstvo odjednom vise ne pretstavljaju zadovoljstvo. Sa teskom disfunkcijom sistema dopamin/endorfin, zivot postaje ispunjen bolom i lisen svakog zadovoljstva.