Pronađen štit hrvatskih plaćenika po kojem su kravate dobile ime

Mrkalj

Buduća legenda
Poruka
32.670
Ustvari, nije pronađen. Sva je prilika da nikad nije ni postojao. :)

Many experts believe the French word for tie, cravate, is a corruption of "Croat." Other sources say cravat is derived from the Turkish word kyrabacs, or the Hungarian, korbacs, both meaning "whip" or "long, slender object." Researchers have also noted the word cravat appeared in French before the arrival of the Croatians. They suggest the term is a corruption of rabat, French for a hanging collar.

Mnogi stručnjaci veruju da je francuska reč za kravatu, cravate, iskvarenica od "Hrvat". Drugi izvori kažu da je kravata izvedeno iz turske reči kyrabacs ili mađarske korbacs (korbač), što znači "bič" ili "dugački tanki predmet". Istraživači su takođe napomenuli da se reč cravate pojavila u francuskom pre dolaska Hrvaćana. Oni ukazuju da je pojam iskvaren od rabat, što na francuskom znači viseća kragna.
 
nevjerovatno, u gluho doba noći ići tražiti po netu "provjerene informacije" o tome tko su i što su Hrvati, ili što po nekome nebi pak trebali biti.... to se zove volja!

... iako, ima i drugim naziva za ovakvo ponašanje, ali opet će me kazniti da se izjašnjavam o medicinskim stanjima korisnika foruma, a što nikako ne bih htio,... jelte...
 
Poslednja izmena od moderatora:
Najstariji materijalni dokaz o postojanju kravate: portret srpskog pesnika Đovanija-Điva Gundulića, 1622.

446px-De_Gondola.jpg
 
Razni izvori o hrvatskom podrijetlu kravate:

* Francuska monografija Le grande histoire de la cravate (autor Francois Chaille), naklada Flammarion, Paris 1994., obrazlaže i izričito potvrđuje hrvatsko podrijetlo kravate.
* Talijanska monografija Miss Cravatta, izdana 1996. u Comu, najpoznatijem europskom i svjetskom centru za proizvodnju kravata, pojavu kravate u Francuskoj nedvojbeno povezuje uz dolazak hrvatskih konjanika u vrijeme Louisa XIV.
* Enciclopedia Britannica uz imenicu cravat navodi da je nastala od Crabate, Cravate, Croatian i pojavu kravate datiraju sa 1656. godinom.


http://www.cravate-avenue.com/content/20-Histoire-de-la-cravate

U knjizi Louis XIV. i Hrvati
– neostvaren savez Luc Orešković donio je i prikaz tri zanimljive karte. Prva prikazuje
bitku kod Rocroya 1643. godine. Na uvećanom dijelu karte jasno se raspoznaju vojne
postrojbe s oznakom Croates. Druga karta prikazuje bitku kod De Beauilea 1654., a u
donjem desnom dijelu zabilježen je naziv konjaničke postrojbe u trku - Roal Croate.
Na trećoj, možda najzanimljivijoj karti, prikazana je bitka iz 1697. godine. Na četiri
mjesta jasno se vidi zabilježeno ime konjaničkih postrojbi – Cravattes
 
Poslednja izmena od moderatora:
i još:

Međutim, značenje riječi kravata, u svim do sada poznatim izvedenicama, nije uvijek
isto. U članku Što je „Crovata“ iz inventara i ostavština kod zadarskih bilježnika iz kraja
16. i iz 17. stoljeća, autorica Ivna Anzulović donosi arhivske podatke iz 16. i 17. stoljeća
o odjevnom predmetu koji je u dokumentima zabilježen kao crovata ili croata.34
Prema istraživanjima I. Anzulović do sada najranije zabilježena riječ crovata potječe
iz 1600., a navodi se u oporuci Šimuna Locatellija. Ovdje je crovata gornja odjeća u
obliku jakne, podstavljena najčešće lisičjim krznom, izrađena od raznih tkanina i u
raznim bojama.35 Dio odjeće koji se može povezati s crovatom najranije se spominje
1570. u inventaru Sladoja Milanovića, kapetana hrvatske konjice u Zadru: „(…) una
vesta di panno rosso fodrato di uolpe alla crouata.“36
Autorica zaključuje da svi gornji dijelovi odjeće podstavljeni krznom ne moraju biti
crovata. Zabilježeno je da su postojale razne vrste gornje odjeće, primjerice kazake ili
dolame, koje su mogle biti podstavljene krznom, a nisu se zvale crovate. Ipak, teško je
odrediti kako je crovata izgledala krojem, no zna se da su mogle biti s rukavima i bez
njih. Zanimljivo je da autorica spominje da se u inventarima nalaze predmeti napravljeni
na hrvatski način: rupci, štit, koplje, sedlo, ovratnik, naprsnik, odnosno da su se
osobe odijevale i rabile predmete izrađene na hrvatski način. To znači da su susjedni
narodi, ono što su na Hrvatima vidjeli kao drukčije, počeli nazivati krovatama ili jednostavnije
- izrađenim na hrvatski način
 
baš si navukao vraga... ti jedan krabat...


Riječ krabat u nordijskim je jezicima poprimila razna značenja, od pokudnih do vrlo
pohvalnih. Iz povijesnih izvora vidljivo je da je riječ krabat imala pozitivno značenje
već u 17. stoljeću, u vrijeme trajanja Tridesetogodišnjeg rata. Danas se riječ krabat
na danskom, ferskom, islandskom, norveškom i švedskom rabi isključivo laskavo i
pohvalno. O toj temi najviše je pisao Borislav Arapović s Instituta za biblijski prijevod
iz Stockholma. Najšira uporaba riječi krabat, kao imenica i pridjev, jest u danskom jeziku, za koji su
dana tri objašnjenja: kroat (lagani konjanik), praler (hvalisavac) i røver (razbojnik).55
U spomenutom rječniku navodi se širok spektar atributa povezanih s riječi krabat,
npr: „Bio jedan divlji krabat“, zatim „Ti bezbožni krabate!“, „Pobožni krabat“ ili „Jedan
takav borben krabat“. S druge strane, kada se u danskom jeziku upotrebljava riječ
krabat kao pridjev, tada označava nešto prvorazredno npr: „Sablja mi je nabrušena.
Znam, krabatska je!“, „Kad budem vojnik, zaboravit neću, boriti se kao krabat!“, „Rakija
ti je bila krabatska“ ili „Pjesmu koju pjevah najkrabatnija je u komadu!“ i drugo.
U suvremenom danskom jeziku krabat se rabi isključivo kao kompliment, što se vidi
iz njezina prijevoda na engleski: chap (mališan) ili u pozitivnom smislu divlji, razuzdan
(pretty wild). Zanimljivo je da se riječ krabat ne spominje u ferskom jeziku, koji
se upotrebljava na Ferskom otočju. Zato se s danskog na ferski prevodi kao drug,
momak, nestaško ili zloćko. U islandskom jeziku krabat znači lakrdijaš ili tikvan. Isto
tako, riječ krabbat označava nedaću ili problem.
Norveški rječnik Norsk riksmảlsordbok navodi da je riječ krabat donjonjemačkoga
podrijetla u značenju Hrvat, a da se danas rabi za nestašnog mladića. Primjer koji
spomenuti rječnik navodi više je pohvala nego pokuda: „U mladosti je bio jedan divlji
krabat!“, misleći pritom na uzbudljivu mladost.
Od 1620. u švedskom jeziku krabat označava zastarjeli etnonim za Hrvata koji se
rabio i kao naziv za određeni rod vojske. Tijekom povijesti krabat je označavao klipana,
prostaka, varalicu, no danas se rabi u pozitivnom smislu – šaljivac, obješenjak
ili mangup. Neki primjeri porabe u švedskoj književnosti: „Zabavan si ti krabat“ ili
„Pij za svoju djevojku, ti stari krabate!“ Slično kao i iz drugih nordijskih jezika, krabat
se na engleski jezik prevodi kao fellow (prijatelj). Danas također označava i aktivno
muško dijete, možda hiperaktivno.
U švedskom jeziku, ista riječ rabljena u obliku kravatt (u jednini), kravatter (u množini)
označava kravatu.56 Premda je taj oblik nastao nešto kasnije, u švedskom jeziku pojavljuje
se oko 1716. i potekao je od francuskog Cravate. Te tvrdnje navodi i Petar Skok.
Semantički, njemačko i švedsko značenje wildes, unbändibes Kind (divlje, aktivno dijete),
nalazi paralelu i u sjevernotalijanskoj riječi croato ostinato – tvrdoglavo dijete.
U knjizi švedskog povjesničara A. Zetterstena Povijest švedske mornarice godina 1635.
– 1680., objavljenoj 1903., spominju se čak tri krabata: Andhers Nilsson Krabat, kapetan
od 1634., zatim Johan Nilsson Krabat, časnik na admiralskom brodu, te Sven
Andersson Krabat, potporučnik. Zbog vojnih zasluga Andhersa Nilssona Krabata
dio Stockholma, u kojem se nalazila njegova kuća, nazvan je Krabaten.
Od spomenutih primjera, ne ulazeći detaljnije u nastanak riječi, donosimo pregled
naziva kravata i u drugim europskim jezicima. Tako je u španjolskom Corbata, portuglaskom
Gravata, irskom Crabhat, finskom Kravatti, flamanskom Krawaat, poljskom
Krawat, ukrajinskom Kravatka i drugo.
 
Poslednja izmena:
Po Srpskom, Kravat, ima znachechenje za nekog koji nesrec'no ima osobine stoke ili rogove koje nemozze da sakrije.
Sada da li je to i koliko fizichki moguc'e da postoji kao osobina? To ostavljam struchnjacima. Mislim da je retko neko kravat.
Vishe bi verovatno voleo da je Bik ili Volina, koliko to da pogrdno mozzda zvuchi.

Hrvati nemaju na grbu nijednu zzivotinju. Shahovnicu sam video na oklopima Pruski vitezova.
Mozzda su oni bili doshljaci na zagorskim terenima davne 1700 i neke?
:think:
(koli c'e ga znati, a chujem danas ti potomci bi c'eli Vukovar, imaju imanja te porodice preseljenje od Tita u te predele zbog nekog razloga...)
 
el dosta, il treba još argumenata?

Čoveče, što se ložiš? U pitanju je hipoteza - "veruje se", "smatra se" - ali postoje i druga mišljenja koja su u uvodnom postu navedena. To što ste vi uveli praznik kravate, nekoliko impozantnih internet portala kao što je ovaj http://academia-cravatica.hr/cravat/ - pazi "academia-cravatica", to uopšte ne znači da je u pitanju izvesna stvar. Štaviše, ne zna se ni šta od ovog jeste "priča":

a) kravata je dobila ime po Hrvatima
b) kravatu su izmislili Hrvati (podatak na engleskoj Wiki)
c) kravata je nastala po uzoru na štit koji su Hrvati plaćenici nosili vezan oko vrata
d) kravata je nastala po uzoru na svilenu mašnu koju su Hrvati plaćenici nosili vezanu oko vrata

Čak i da je sve tačno, što je nemoguće, u pitanju je jedan prototip toliko udaljen od onoga što danas nazivamo kravatom, da je uvođenje "praznika kravate" u Hrvatskoj upravo odličan primer nacionalne nezrelosti i tragikomedije u duhu Danke Deutschland folklora.

Danom kravate Sabor proglašava - 18. listopada!

Dugo su u Akademiji razmišljali o tome koji datum odrediti kao praznik kravate i zaključili su da je spektakularna instalacija “Kravata oko Arene u Puli”...
kravata_1.jpg

No comment
 
Да ли су Хрвати који су измислили кравату они стари који су говорили
неки други свој језик и побегли од Турака,
или Хрвати који су говорили српски, православци и римокатолици,
који су се у војним крајинама борили против Турака?
Или оба?
Или су то само православни Хрвати?
 
Да ли су Хрвати који су измислили кравату они стари који су говорили неки други свој језик и побегли од Турака,

evo jednog od tih Hrvata(gradiscanski Hrvat) koji su se povukli dolazkom turaka u dan.austriju..

++++

Kardinal Bozanić na svečanosti proglašenja mons. Živkovića austrijskim biskupom.Ustoličenje gradišćanskog Hrvata 25. rujna u katedrali u Željeznom..



++++

zivkovicu,tvoj Hrvatski rod i tvoja pradomovina,Hrvatska zupa,bosna srebrena,se ponosi s tobom..
 
Urvan Hroboatos je na ovom forumu u tri navrata isticao da su učesnici 30-togodišnjeg rata ustvari Srbi iz Hrvatske. Dakle, kravate su, ako je verovati Hroboatosovom uvaženom mnenju, originalno nosili Srbi, što se vidi i po Gundulićevom portretu iz 1622.

Što se pak Walterovog mentalnog rolokostera tiče, jasno je da su u Gradištu/Burgerlandu bili zbegovi - i hrvatski i srpski - i da ti doseljenici s najamničkom vojskom i kravatama veze nemaju. Takođe, ne bih se kladio da su gradištanski Živkovići hrvatskog porekla jer tamo je postojalo devet srpskih sela, u oblasti zvanoj Vlahija. U spisima stoji da su žitelji Vlahije doseljeni sa Dvora na Uni, gde Hrvata nikada nije bilo - pa ni danas. (Videti u uratku Ines Rittig-Beljak.)

PS. Walter-Anti na volju, izgleda da je škof Živković ipak srpskog porekla:

Prezime Živković

Nenad Menićanin, "Prezimena Banijskog Pounja"

PORIJEKLO I ZNAČENJE PREZIMENA

371-3-4_GZirovackotoranizivkovicired-custom-size-630-350.JPG


Na Baniji je Živković uglavnom Srpsko krajiško prezime sa epicentrom u selima Kotorani kod Dvora na Uni i Veliki Gradac kod Gline, a za pretpostaviti je da su nosioci prezimena doselili iz srpskih krajeva za vrijeme Otomanske imperije kao i velika većina stanovništva tog kraja.


http://sites.google.com/site/menicanin/živković

Ali to je za onu drugu temu... :kafa:
 
Poslednja izmena:
hahahahahaha...eh,mrki znao sam da ces bas ti reagirati.zivkovic nije naravno samo i izkljucivo Hrvatsko prezime.imas ga u svih slavenskih naroda,samo im je sufiks nesto drugaciji.ali,da su ga Hrvati prvi nosili to je fakt.jer su Hrvati prvi medju slavenima koji uvode trajna prezimena.i kakvi te serbalji te spopali u gradiscu,leba ti.a ja cilo vrime mislio da su Hrvati begali od turaka a serbaljski junaci stali na uni da obrane (h)riscansku evropu.kad ono,milokliz.a moga sam si i mislit,bezanija vam je karakterna mana.uvik ste begali.zaharije od bugara,pa od turaka ili ova zadnja bezanija,ovaj put,rikverc,zurik..
 

Back
Top