Riječ krabat u nordijskim je jezicima poprimila razna značenja, od pokudnih do vrlo
pohvalnih. Iz povijesnih izvora vidljivo je da je riječ krabat imala pozitivno značenje
već u 17. stoljeću, u vrijeme trajanja Tridesetogodišnjeg rata. Danas se riječ krabat
na danskom, ferskom, islandskom, norveškom i švedskom rabi isključivo laskavo i
pohvalno. O toj temi najviše je pisao Borislav Arapović s Instituta za biblijski prijevod
iz Stockholma. Najšira uporaba riječi krabat, kao imenica i pridjev, jest u danskom jeziku, za koji su
dana tri objašnjenja: kroat (lagani konjanik), praler (hvalisavac) i røver (razbojnik).55
U spomenutom rječniku navodi se širok spektar atributa povezanih s riječi krabat,
npr: „Bio jedan divlji krabat“, zatim „Ti bezbožni krabate!“, „Pobožni krabat“ ili „Jedan
takav borben krabat“. S druge strane, kada se u danskom jeziku upotrebljava riječ
krabat kao pridjev, tada označava nešto prvorazredno npr: „Sablja mi je nabrušena.
Znam, krabatska je!“, „Kad budem vojnik, zaboravit neću, boriti se kao krabat!“, „Rakija
ti je bila krabatska“ ili „Pjesmu koju pjevah najkrabatnija je u komadu!“ i drugo.
U suvremenom danskom jeziku krabat se rabi isključivo kao kompliment, što se vidi
iz njezina prijevoda na engleski: chap (mališan) ili u pozitivnom smislu divlji, razuzdan
(pretty wild). Zanimljivo je da se riječ krabat ne spominje u ferskom jeziku, koji
se upotrebljava na Ferskom otočju. Zato se s danskog na ferski prevodi kao drug,
momak, nestaško ili zloćko. U islandskom jeziku krabat znači lakrdijaš ili tikvan. Isto
tako, riječ krabbat označava nedaću ili problem.
Norveški rječnik Norsk riksmảlsordbok navodi da je riječ krabat donjonjemačkoga
podrijetla u značenju Hrvat, a da se danas rabi za nestašnog mladića. Primjer koji
spomenuti rječnik navodi više je pohvala nego pokuda: „U mladosti je bio jedan divlji
krabat!“, misleći pritom na uzbudljivu mladost.
Od 1620. u švedskom jeziku krabat označava zastarjeli etnonim za Hrvata koji se
rabio i kao naziv za određeni rod vojske. Tijekom povijesti krabat je označavao klipana,
prostaka, varalicu, no danas se rabi u pozitivnom smislu – šaljivac, obješenjak
ili mangup. Neki primjeri porabe u švedskoj književnosti: „Zabavan si ti krabat“ ili
„Pij za svoju djevojku, ti stari krabate!“ Slično kao i iz drugih nordijskih jezika, krabat
se na engleski jezik prevodi kao fellow (prijatelj). Danas također označava i aktivno
muško dijete, možda hiperaktivno.
U švedskom jeziku, ista riječ rabljena u obliku kravatt (u jednini), kravatter (u množini)
označava kravatu.56 Premda je taj oblik nastao nešto kasnije, u švedskom jeziku pojavljuje
se oko 1716. i potekao je od francuskog Cravate. Te tvrdnje navodi i Petar Skok.
Semantički, njemačko i švedsko značenje wildes, unbändibes Kind (divlje, aktivno dijete),
nalazi paralelu i u sjevernotalijanskoj riječi croato ostinato – tvrdoglavo dijete.
U knjizi švedskog povjesničara A. Zetterstena Povijest švedske mornarice godina 1635.
– 1680., objavljenoj 1903., spominju se čak tri krabata: Andhers Nilsson Krabat, kapetan
od 1634., zatim Johan Nilsson Krabat, časnik na admiralskom brodu, te Sven
Andersson Krabat, potporučnik. Zbog vojnih zasluga Andhersa Nilssona Krabata
dio Stockholma, u kojem se nalazila njegova kuća, nazvan je Krabaten.
Od spomenutih primjera, ne ulazeći detaljnije u nastanak riječi, donosimo pregled
naziva kravata i u drugim europskim jezicima. Tako je u španjolskom Corbata, portuglaskom
Gravata, irskom Crabhat, finskom Kravatti, flamanskom Krawaat, poljskom
Krawat, ukrajinskom Kravatka i drugo.