Zlocin u Blajburgu - hrvatski falsifikat istorije !

Arlington Road

Iskusan
Banovan
Poruka
6.496
Zlocin u Blajburgu – hrvatski falskifikat istorije !
Takozvani zlocin u Blajburgu, koji se desio u maju kada su navodno partizani ubili preko 1.000.000 hrvatskih civila i vojnika bez ikakvog sudjenja.
1945. poslednji dani ustaske ndh-a su odbrojani. Ustaska vojska koja je bila hrabra da kolje i ubija u logorima Srbe, Jevreje i Rome, panicno bezi iz Zagreba, nema namere da brani glavi grad. Jer ustase su hrabre da kolju decu, starce…ali kada je na drugoj strani vojska koja ima oruzje, e onda se bezi. Hteli su da se predaju Englezima i da se predstave kao vojska kako bi izbegli odgovrnost zbog genocida koji su pocinili.
Ko su bile ustase ? Ustase su bili dobrovoljci tj. dragovljci koji su se zakleli na kriz, bombu i samokres da ce sprovoditi ustaska nacela- klati Srbe, Jevreje i Rome. Zna se sta su radili ustase, sudili su im preki sudovi; dobili su smrtnu kaznu isto kao i clanovi nemackog SS-a.

Hrvatske procene broja žrtava
Srećko Pšeničnik, zet Ante Pavelića na komemoraciji blajburškim žrtvama 29. aprila 1990. godine govorio je o 10.000 žrtava Žerjavić smatra da je broj žrtva ukupno oko 50.000. Po njemu je na Blajburgu pobijeno 36.000 Hrvata, Slovenaca 8-10.000, Muslimana 5000, te četnika (srbijanskih i crnogorskih) 2.000. Ta procena je izvršena 1990. Godina procene je izuzetno bitna jer su se tokom devedesetih blajburške žrtve uvećavale neverovatnom brzinom. Već sredinom devedesetih govori se o 80.000 žrtava koje će se ubrzo zaokružiti na 100.000. Uskoro su i te brojke postale zastarele jer se prilikom godišnjica češće govorilo o 200.000 .
Saborska komisija Hrvatske daje cifru od 600.000 ljudi. Istovremeno sa množenjem blajburških žrtava, menjala se i struktura žrtava. Dok se u početku govorilo o ubijenim vojnicima, uskoro se čulo da je bilo i civila, a zatim i da su više od polovine žrtava zapravo bili civili. U isto vreme i istim intenzitetom se smanjivao broj jasenovačkih žrtava
Josip Jurcevic u knjizi Blajburg je dosao do cifre od 700.000 ubijenih Hrvata (500.000 civila i 200.000 vojnika). Gde navodi kako kod Maribora u sumi Tezno i kod Kovacevskog Roga se nalaze grobnike koje broje na stotine hiljade ubijenih.
Hrvatska stranka prava, daje podatak da je vise Hrvata ubijeno u Blajburgu, nego Srba u celom drugom svetskom ratu.
Mladen Svarc daje ’’dokaze’’ je 1.000.000 ubijen Hrvata u Blajburgu.
Slavko Goldštajn je u intervjuu Feralu dao svoju procenu. Njegova cifra je 20.000 i kaže da su stradali najviše pripadnici Crne legije koji su pokušali neki otpor, a egzekutori su pripadanici OZN-e. Goldštajn je međutim izričit da su civili pušteni kućama i da među stradalima nije bilo civila.
U intervjuu radiju „Slobodna Evropa“, savetnik predsednika Mesića priznao je da je njegov stric kao domobran bio zarobljen na Blajburgu, zatim pušten, te da se vratio u Zagreb. Ima 80 godina i živ je i danas. Više puta mu je rekao da je sva ta priča oko Blajburga laž i da se na Blajburgu desila samo predaja.
Predisenik Hrvatske Ivo Josipovic je posetio Blajburg da se pokloni i zapali svecu ’’nevinim zrtvama - ustasama’’.
Tvrtko Jakovina - Problem je što mi neprestano izgovaramo Blajburg da bismo opravdali Jasenovac. I tu se mi u osnovi razlikujemo. Ne može se staviti znak jedakosti između onoga tko je živio u svom zagrebačkom stanu i bio prvo preseljen, a onda odveden u Jasenovac samo zato što se prezivao drugačije i onoga koji je od straha bježao u Austriju. To jednostavno nije ista situacija. Ne mislim da je svaka žrtva ista. I ne može mi biti ista žrtva koja je zbog prezimena odvedena u logor i tamo ubijena, a da nije nikome ništa napravila, i ona koja se s oružjem borila, možda ubijala i onda pokušala naći negdje drugdje spas. Naravno da je zločin ako je ubijete bez suda, ali ta žrtva ne može biti ista onoj žrtvi koja je, uvjetno rečeno, bila na pozitivnoj strani.
 
Zlocin u Blajburgu – hrvatski falskifikat istorije !
Takozvani zlocin u Blajburgu, koji se desio u maju kada su navodno partizani ubili preko 1.000.000 hrvatskih civila i vojnika bez ikakvog sudjenja.
1945. poslednji dani ustaske ndh-a su odbrojani. Ustaska vojska koja je bila hrabra da kolje i ubija u logorima Srbe, Jevreje i Rome, panicno bezi iz Zagreba, nema namere da brani glavi grad. Jer ustase su hrabre da kolju decu, starce…ali kada je na drugoj strani vojska koja ima oruzje, e onda se bezi. Hteli su da se predaju Englezima i da se predstave kao vojska kako bi izbegli odgovrnost zbog genocida koji su pocinili.
Ko su bile ustase ? Ustase su bili dobrovoljci tj. dragovljci koji su se zakleli na kriz, bombu i samokres da ce sprovoditi ustaska nacela- klati Srbe, Jevreje i Rome. Zna se sta su radili ustase, sudili su im preki sudovi; dobili su smrtnu kaznu isto kao i clanovi nemackog SS-a.

Hrvatske procene broja žrtava
Srećko Pšeničnik, zet Ante Pavelića na komemoraciji blajburškim žrtvama 29. aprila 1990. godine govorio je o 10.000 žrtava Žerjavić smatra da je broj žrtva ukupno oko 50.000. Po njemu je na Blajburgu pobijeno 36.000 Hrvata, Slovenaca 8-10.000, Muslimana 5000, te četnika (srbijanskih i crnogorskih) 2.000. Ta procena je izvršena 1990. Godina procene je izuzetno bitna jer su se tokom devedesetih blajburške žrtve uvećavale neverovatnom brzinom. Već sredinom devedesetih govori se o 80.000 žrtava koje će se ubrzo zaokružiti na 100.000. Uskoro su i te brojke postale zastarele jer se prilikom godišnjica češće govorilo o 200.000 .
Saborska komisija Hrvatske daje cifru od 600.000 ljudi. Istovremeno sa množenjem blajburških žrtava, menjala se i struktura žrtava. Dok se u početku govorilo o ubijenim vojnicima, uskoro se čulo da je bilo i civila, a zatim i da su više od polovine žrtava zapravo bili civili. U isto vreme i istim intenzitetom se smanjivao broj jasenovačkih žrtava
Josip Jurcevic u knjizi Blajburg je dosao do cifre od 700.000 ubijenih Hrvata (500.000 civila i 200.000 vojnika). Gde navodi kako kod Maribora u sumi Tezno i kod Kovacevskog Roga se nalaze grobnike koje broje na stotine hiljade ubijenih.
Hrvatska stranka prava, daje podatak da je vise Hrvata ubijeno u Blajburgu, nego Srba u celom drugom svetskom ratu.
Mladen Svarc daje ’’dokaze’’ je 1.000.000 ubijen Hrvata u Blajburgu.
Slavko Goldštajn je u intervjuu Feralu dao svoju procenu. Njegova cifra je 20.000 i kaže da su stradali najviše pripadnici Crne legije koji su pokušali neki otpor, a egzekutori su pripadanici OZN-e. Goldštajn je međutim izričit da su civili pušteni kućama i da među stradalima nije bilo civila.
U intervjuu radiju „Slobodna Evropa“, savetnik predsednika Mesića priznao je da je njegov stric kao domobran bio zarobljen na Blajburgu, zatim pušten, te da se vratio u Zagreb. Ima 80 godina i živ je i danas. Više puta mu je rekao da je sva ta priča oko Blajburga laž i da se na Blajburgu desila samo predaja.
Predisenik Hrvatske Ivo Josipovic je posetio Blajburg da se pokloni i zapali svecu ’’nevinim zrtvama - ustasama’’.
Tvrtko Jakovina - Problem je što mi neprestano izgovaramo Blajburg da bismo opravdali Jasenovac. I tu se mi u osnovi razlikujemo. Ne može se staviti znak jedakosti između onoga tko je živio u svom zagrebačkom stanu i bio prvo preseljen, a onda odveden u Jasenovac samo zato što se prezivao drugačije i onoga koji je od straha bježao u Austriju. To jednostavno nije ista situacija. Ne mislim da je svaka žrtva ista. I ne može mi biti ista žrtva koja je zbog prezimena odvedena u logor i tamo ubijena, a da nije nikome ništa napravila, i ona koja se s oružjem borila, možda ubijala i onda pokušala naći negdje drugdje spas. Naravno da je zločin ako je ubijete bez suda, ali ta žrtva ne može biti ista onoj žrtvi koja je, uvjetno rečeno, bila na pozitivnoj strani.

Odakle ti ovaj podatak??

Izvor??
 
Četverored je naziv za roman hrvatskog književnika Ivana Aralice posvećen blajburškom masakru, odnosno na njemu temeljenog igranog filma i TV-serije koju je 1999. godine režirao Jakov Sedlar.

Film se smatrao jednim od najskupljih u Hrvatskoj 1990-ih, ali je usprkos toga doživio porazne kritike i nije imao ama baš nikakav uspjeh u kinima.
U obliku dvodijelne TV-serije je emitiran na Hrvatskoj radioteleviziji krajem 1999. i početkom 2000. godine te je izazvao kontroverzu. Razlog je djelomično bio u eksplicitnim i uznemirujućim prizorima nasilja koje se nisu smatrali primjerenim za večernji termin, ali je najviše kritika izazvala namjera HRT-a da se drugi dio emitira 2.1. 2000. - odnosno dan prije parlamentarnih izbora. To je protumačeno kao kršenje izborne šutnje, odnosno pokušaj da se birači natjeraju dati glas za Hrvatsku demokratsku zajednicu umjesto Socijaldemokratske partije Hrvatske, koju se u državnim medijima opisivalo kao nasljednike jugoslavenskih komunista, u seriji eksplicitno optuženih za zvjerstva. HRT je na kraju popustila pred kritikama te drugi dio emitirala tek 9.1. 2000., odnosno šest dana poslije izbora na kojima je SDP izašla kao pobjednik
 
Pavelicev zet je krenuo sa 10.000, hrvatski sabor 600.000,Jospi Jurcevic 700.000, Mladen Svarc 1. milion. Koje sada tu ozbiljan ?

V. Žerjavić i Kočović u procjeni žrtava vezano uz pojam Bleiburga procijenili su da je ubijeno od 45.000 do 49.000 Hrvata.

Prema izvještaju III. armije za period od 9. do 23. 5. 1945., u završnim operacijama u proljeće 1945. godine poginulo je 25.000 neprijateljskih vojnika. Žerjavić pretpostavlja da je u tih 25.000 poginulih bilo 14.000 Nijemaca, te 11.000 ustaša i domobrana.

Žerjavić u svom prilogu za knjigu "Bleiburg" (Zagreb, 1990., str. 231) raščlanio je političku pripadnost ubijenih nakon zarobljavanja u svibnju 1945., pa navodi da je od 40.000 ustaša i domobrana vjerojatno ubijeno 30.000, od toga - od 17.000 civila ubijeno je 7.000, a od 4.000 ranjenika ubijeno je oko 1.500.

Međutim, među Hrvate ubrojeni su i Muslimani, kojih i nije bio mali broj u postrojbama tzv. NDH. Ne smije se zanemariti ni činjenica da je 3.000 civila poginulo u bombardiranjima ili su poginuli u borbama u naseljima, kako tvrdi ing. Žerjavić.
 
V. Žerjavić i Kočović u procjeni žrtava vezano uz pojam Bleiburga procijenili su da je ubijeno od 45.000 do 49.000 Hrvata.

Prema izvještaju III. armije za period od 9. do 23. 5. 1945., u završnim operacijama u proljeće 1945. godine poginulo je 25.000 neprijateljskih vojnika. Žerjavić pretpostavlja da je u tih 25.000 poginulih bilo 14.000 Nijemaca, te 11.000 ustaša i domobrana.

Žerjavić u svom prilogu za knjigu "Bleiburg" (Zagreb, 1990., str. 231) raščlanio je političku pripadnost ubijenih nakon zarobljavanja u svibnju 1945., pa navodi da je od 40.000 ustaša i domobrana vjerojatno ubijeno 30.000, od toga - od 17.000 civila ubijeno je 7.000, a od 4.000 ranjenika ubijeno je oko 1.500.

Međutim, među Hrvate ubrojeni su i Muslimani, kojih i nije bio mali broj u postrojbama tzv. NDH. Ne smije se zanemariti ni činjenica da je 3.000 civila poginulo u bombardiranjima ili su poginuli u borbama u naseljima, kako tvrdi ing. Žerjavić.



Simo Dubaić je svojevremeno govorio da je njegova jedinica pobila oko 30.000 ustaša..
 
ZAGREB - Simo Dubajić (86), bivši partizanski major optužen za pokolj 30.000 osoba umro je u srijedu u Beogradu. Već duže vrijeme se pisalo kako je teško bolestan i na umoru.

U ožujku je protiv njega hrvatsko Državno odvjetništvo pokrenulo istragu i raspisalo međunarodnu tjeralicu.

Teretilo ga se da je od 26. svibnja do 5. lipnja 1945. na području Kočevja u Sloveniji kao zapovjednik mehaniziranog odreda 4. armije Jugoslavenske armije, iz njemu podređenih jedinica sastavio posebnu grupu vojnika te organizirao i zapovijedao prijevozom ratnih zarobljenika iz Kočevja do mjesta pogubljenja na Kočevskome rogu, gdje je, po njegovoj zapovijedi, ubijeno najmanje 13.000 ratnih zarobljenika. Trupla pobijenih pobacana su u prirodne jame.

Protiv njega u Hrvatskoj je još 1993. podignuta optužnica za terorizam. Optužen je da je 1990. okupio grupu koja je postavila barikade na cesti Obrovac-Gračac i organizirala oružane straže koje su pucale po civilima.

Dubajić je u intervjuu za srbijanski tjednik Svet 1990. priznao da je sudjelovao u likvidacijama 30.000 ratnih zarobljenika 1945. godine.

Javno se pokajao za zlodjela koja je počinio.


http://www.jutarnji.hr/u-beogradu-umro-simo-dubajic/302656/
 
Sva ta revizionistička sra.nja počela su od ovog događaja


11chb21.jpg




24v1z6w.jpg








23idwjq.jpg

 
Suđenja su bila potrebna zbog žrtava. Svaki zločinac ima svoje ime i prezime.


Vršene su masovne likvidacije u kojima je stradalo i dosta nevinih ljudi.

Ustase su od 1941-5 vrsile genocid prema Srbima, ubijali su ih samo zato sto su Srbi. Ustase koji su klali, sada su hteli posteno i fer sudjenje. SS-ovci su poubijani na osnovu prekih sudova od strane saveznika.
Kazes '' kazes vrsene su masovne likvidacije u kojima je stradalo i dosta nevinih ljudi'', zasto bi neko bezao sa ustasama i napustao Hrvatsku, ako i sam nije ustasa ? Onaj ko se za vreme rata nije podrzavao ustase, zasto bi on bezao ?
 
Ustase su od 1941-5 vrsile genocid prema Srbima, ubijali su ih samo zato sto su Srbi. Ustase koji su klali, sada su hteli posteno i fer sudjenje. SS-ovci su poubijani na osnovu prekih sudova od strane saveznika.
Kazes '' kazes vrsene su masovne likvidacije u kojima je stradalo i dosta nevinih ljudi'', zasto bi neko bezao sa ustasama i napustao Hrvatsku, ako i sam nije ustasa ? Onaj ko se za vreme rata nije podrzavao ustase, zasto bi on bezao ?

Krasna ti je logika...
 

Back
Top