Život je boja

Lada

Legenda
Poruka
52.215
Ime koje dobijemo prilikom rođenja, sastavljeno je iz slova kojima odgovaraju određene boje. Svaka boja ima svoj smisao, energiju i snagu, koja utiče na našu ličnost.

Zapišite svoje ime, a zatim za svako slovo zapišite boju koja mu pripada. Boja koja se najšešće ponovi se smatra vašom ličnom bojom. U mešovit tip spadaju oni, kod čijih imena se dve ili više boja pojave isti broj puta. Pročitajte objašnjene za boje, odnosno za boju koja preovlađuje.
Okruženi smo bojama od rođenja, naš život je sadržan u njima. Spektar je svuda oko nas i u nama. Boje, iako nisu lepše od života - mogu nam ga obojiti i pomoći da se osećamo onako kako želimo. Uz njih svakako možemo biti i lepši i vedriji, a možda i - zdraviji.
Bolesti uglavnom proizilaze iz poremećaja ravnoteže. Emotivni haos je veoma jak uzrok velikog broja slabosti, zbog kojih neki delovi tela dobijaju ili gube boju, a to najbolje pokazuje naša aura. Savremena medicina takođe gleda u monitore i snimke organa, prateći poremećaje prikazane bojama.
Astronomija mnogo bolje poznaje Univerzum, opet zahvaljujući bojama...
A kako svaki znak da iskoristi bar ponešto od spektra – reći će vam astrologija.
Boje mnogo utiču na život: Boje snažno utiču na raspoloženje i vitalnost, a svaka od njih ima frekvenciju koja deluje na naš organzam, psihu, ali i okolinu. Bojama šaljemo poruku o sebi, ali njima možemo da pokrenemo energiju, ali i da delujemo na organizam, povećamo vitalnost, oslobodimo se nesanice i stresa.
 
Sve nijanse boja imaju psihološki uticaj na naš mozak, bilo da se radi o zelenoj koja nas veže za prirodu, ili žutoj koja u nama izaziva toplotu i radost.

Ali od svih boja možemo posebno izdvojiti dve, dve boje koje imaju neverovatno snažan uticaj na naš mozak, donošenje odluka i ponašanje: plava i crvena.


Plavo nebo znači lep, opuštajući dan. Čisto mirno plavo more znači smirenost i spokoj. Ustvari, sve što je plavo simbolizuje poverenje, odanost, mudrost, samopouzdanje, inteligenciju, veru, istinu i raj. Ali plava boja je još mnogo više od toga.

Nauka kaže da nije slučajnost da nas sve ove plave stvari čine da se osećamo tako dobro. Uostalom, plava je i jedina boja spektra koja može krajnje delotvorno sprečiti ljude da počine samoubistvo.

Naučno je dokazano da plava boja deluje smirujuće na ljude, i upravo zbog toga se iskorišćava na različite načine. 2000. godine, policija je u Glasgowu, Škotska, instalirala plavu rasvetu u područjima sa visokom stopom kriminala. Od tada, kriminal u tim zloglasnim kvartovima je pao za devet posto.

U Japanu, nekoliko velikih železničkih kompanija se prebacilo na isključivo plavo svetlo na svim železničkim prelazima. Dosad su ostvarili zapanjujući uspeh: U 2007. godini, godinu dana pre nego što su plava svetla instalirana, bilo je 640 samoubistava vozom. U 2008. godini, nakon što su svetla postavljena, blo je nula samoubistava - nula!

Ako vam je sve ovo čudno i ako ne verujete u neverovatnu delotvornost plave boje, čitajte dalje.

Jedna teorija kaže da sama boja ima opipljiv, biološki učinak na našu moždanu hemiju. Harold Wohlfarth, predsednik German Academy of Color Science, proveo je istraživanje u kojem je otkrio da rasveta u boji (sijalice u boji) zaista ima psihološki uticaj na decu i odrasle, a ono što je posebno bizarno u svemu jeste činjenica da ima jednak učinak čak i na slepe osobe.

Wohlfarth veruje da tragovi elektromagnetnih energija koje čine obojenu svetlost utiču na određene neurotransmitere u mozgu. Kada svetlost određene boje pada na oko, čak i ako je oko neispravno, ona pogađa žlezdu koja proizvodi melatonin, koji stvara lančanu reakciju koja podiže raspoloženje i smiruje emocije.

Crvena boja

Crvena boja nas upozorava na opasnost. Crveni znak STOP nam jasno daje do znanja da iza čoška jure automobili i da se trebamo zaustaviti pre nego što nastavimo dalje. Crvena je boja vatre i krvi, povezana je sa energijom, ratom, opasnosću, snagom, moći, odlučnosti, kao i sa strasti, željom i ljubavi.

U 80-tim godinama, crvena boja je predstavljala misteriozne, samostalne žene, a ljudi su tada čak i bojili automobile u crveno u nadi da će zbog togai ći brže. Ljudi su verovali u mnoge smešne stvari vezane za crvenu boju... a današnja nauka tvrdi da i nisu bile baš toliko smešne...

Mnoge studije koje prate ponašanje ljudi su pokazale da crvena boja znatno utiče na respiratorne i kardiovaskularne organe u telu. To podstiče osećaj pojačane svesti, zbog čega ljudi više deluju impulsivno, pa čak i više agresivno.

Upravo je to i razlog zašto je crvena boja česta u barovima i restoranima, a ovo nam najbolje može objasniti pokus koji je provela grupa dizajnera i arhitekata, koji su posebno napravili modele soba u raznim bojama. Oni su otkrili da je crvena soba bila daleko najpopularnija za ljude, koji ne samo da su pohrlili u tu sobu u većem broju, već su je takođe i napustili znatno ranije. Idealna situacija za vlasnike barova i kafića.

Da li ste se ikada zapitali zašto je "red-light district" naziv lokacije sa mnogo bordela (a ime je dobio po snažnoj crvenoj rasveti koja dominira okolinom)? Upravo zbog crvene boje koja nas tera da donosimo odluke impulsivno, bez mnogo razmišljanja. Zbog ovakvih primera i psihičkih i fizičkih uticaja koje ima na nas, crvena boja bi se mogla proglasiti i internacionalnom bojom loših odluka.

Ali ako nas crvena čini još gorim u kontroli impulsa, zašto je koristimo za stop znakove? Brži rad srca i ubrzano disanje koje crvena izaziva pomaže ljudima da bolje obrate pažnju (kao što to čini i jaka kafa). U istraživanju sprovedenom na univerzitetu British Columbia dokazano je da nas crvena boja tera da se fokusiramo na objekat i pri tome povećava naše performanse u zadacima koji zahtevaju da obratimo pažnju na detalje.

Stimulans crvene boje se poredi sa efektima kokaina. Poput droge, crvena ubrzava puls i pojačava nivo svesti. Što znači da smo svakodnevno nadrogirani crvenom bojom, znali to mi ili ne.



 
Jesam-li-Indigo-kojoj-porodici-boja-pripadam-470x253[1].jpg


Boje, osim toga što ulepšavaju svet, imaju i svoje simboličko značenje koje se interpretira na razne načine. Tako, za narode Evrope, crna boja predstavlja boju žalosti, dok istočni narodi žale uz belu boju. Boje imaju moć da nas podsete, razvesele, uplaše ili rastuže. Evo nekih uopštenih informacija o paleti od 10 boja koje smo izabrali za vas.



Ljubičasta


Izvedena boja kao kombinacija mirnoće plavih tonova i strastvene crvene. Smatra se „kraljevskom“ bojom koja simbolizuje plemenitost, ambicije i izobilje. Ako je predstavljena tamnijim tonovima, psiholozi tvrde da izaziva frustraciju i tugu. Zanimljivi podaci su ti, da je Ričard Vagner komponovao isključivo u sobi ljubičastih zidova, a da su za manje od 100 grama ljubičaste boje, robovi egipatske kraljice Kleopatre u vodu potapali čak 20.000 purpurnih puževa koji bi posle deset dana pustili ovu boju. Podseća nas i na magiju.

Bež

Može se okarakterisati kao kombinacija svetle braon i bele. Osobine bež boje su mirnoća i neutralnost. Neke kulture ovu boju smatraju tradicionalnom, pa one koji nose bež odeću doživljavaju kao pobožne i jednostavne ljude. Na paleti, smatra se najčešćom bojom pozadine, a kao boja zidova može stvoriti umirujuću atmosferu.

Zelena

Boja koja neizostavno podseća na prirodu, zdravlje i smirenje. Dobijena je mešanjem sunčano žute i ustaljene plave. Zelena boja ima veliku moć isceljenja, a maslinasta nijansa je simbol mira. U saobraćaju označava sigurnost.

Crna

Ovo je „ne-boja“ (nedostatak bilo kakvog svetla ili boje, mada se ipak ubraja u spektar), koja izaziva najrazličitije emocije jer je vezujemo kako za eleganciju, tako i za tugu, formalnost i moć. Za ljude koji vole crnu boju kaže se da odluke ne donose srcem već glavom. Crna u kombinaciji sa nekom od osnovnih boja kao što su žuta ili crvena ostavlja prilično upečatljiv i agresivan utisak.

Plava

Na paleti se definiše kao osnovna i hladna boja. Prva asocijacija na sve njene nijanse su nam more i nebo. Postoji studija koja kaže da plava boja smanjuje apetit, a povezuje se i sa inteligencijom i smirenošću. Ima mnogo nijansi, a možda najpoznatija je tzv. „royal blue“, na našim prostorima znana i kao „šerpa plava“.

Crvena

Ovu osnovnu boju možemo okarakterisati kao najtemperamentniju sa palete. Ona podstiče na akciju, podseća na strast i vatru i dokazano ubrzava rad srca i disanje. Za stare Rimljane ova boja je bila obeležje za početak ratnog sukoba, dok je u Južnoj Africi crvena boja žalosti. U saobraćaju crvena obavezuje na opreznost.

Žuta

Osnovna i prirodna, boja izvora života, sunca. U Francuskoj je simbol ljubomore, a inače je boja koja podiže raspoloženje, označava prolaznost i spontanost. Smatra se i bojom pustolova i kreativnosti.

Siva

Izvedena od crne i bele, javlja se u nepreglednim nijansama koje su potpuno komplementarne sa svim osnovnim i sa većinom izvedenih boja. Asocira na tehnologiju, sofisticiranost, srebro i olujne oblake. Može se reći i da je boja kompromisa i monotonije.

Roze

Izvedenica crvene u kombinaciji sa belom. Moderne kulture je smatraju bojom devojčica, ili ublaženom crvenom, bez konotacije ratovanja. Ime je dobila po laticama cveta ruže. Po nekima, simbol je za sentimentalnost i „sladunjavost.“ Približna je boji kože, pa je karakteriše neupadljivost.

Bela

Kombinacija svih boja vidljivog dela spektra. Opozitna je crnoj u svemu, pa simbolizuje mir, nevinost, svetlost, sneg, mleko, nebo i veru. Takođe, jedna od asocijacija su i bolnice, generalno sterilna okruženja. Smatra se bojom savršenstva.
 
Boje imaju direktan i snažan uticaj na ljude. U velikoj meri od njih zavise naše akcije i reakcije. Svetlije boje npr. proizvode više emocionalni odziv. Kada je Blekfrejers (Blackfriar) most u Londonu ofarban u zeleno za 34% smanjili su se samoubilački skokovi sa tog mosta.

Ljudsko oko može da vidi oko 7 miliona boja. Kada se naše oči kreću od jedne boje do druge, one se adaptiraju prema promeni boja. U zavisnosti od te adaptacije registrujemo tzv. vizualni efekat. Svetlije boje reflektuju više svetlosti koje na naše oči deluju stimulativno. Ljudsko oko prvo primeti svetlu boju. U osnovi žuta boja se prva primeti. Veliki kontrast između boja zaslepljuje ljudsko oko pa je velike kontraste teško gledati.

Jezik boja je važna pojava vezana uz boje na koju treba paziti prilikom upotrebe boja. Pojedinci odrastanjem razvijaju vlastiti jezik boja baziran na vlastitom iskustvu i uticaju okoline. Zbog toga, postojeću simboliku i njenu upoterbu u pojedinim kulturama treba uzeti u obzir prilikom vizuelnog komuniciranja putem medija. Na primer, služba pošte u SAD-u koristi plavu boju za poštanske sandučiće za odlaganje pisma, dok je u Velikoj Britaniji njihova boja crvena, a u Srbiji žuta. Pri razvijanju sistema za elektronsku poštu u tim zemljama, gore navedene boje bi se efikasno mogle iskoristiti za ikonice elektronske pošte.

U našem okruženju crvena boja se veže za opasnosti i pogodna je za zabrane. Žutu boju vežemo za oprez i ona se može iskoristiti za upozorenja i npr. označavanje podataka koji se nisu promenili. Zelena simbolizira normalne uslove i može se upotriebiti za npr. nepromenjene podatke. Bela je boja s neutralnom povezanošću i može se iskoristiti za prikaz osnovnih, uobičajenih informacija.

Takođe, značenje zavisi od naše starosti i pola. Npr. žene najviše vole boje od crvene do plave, dok muškarci više suprotno od plave do crvene. Stariji ljudi preferiraju tamnije boje.
 
Svet bez boja bio bi tužan,siv i hladan.Ali,odakle dolaze boje?Kako one nastaju?

Sunce i svetlost koju nam ono daje,o kojoj najčešće i ne razmišljamo,otkriva nam tajnu boja.Svako od vas je nekada video dugu!Ona nastaje prelamanjem sunčevih zraka kroz sitne čestice vodene pare u atmosferi.Tada se bela(sunčeva) svetlost razlaže na svoje sastavne delove-boje od kojih je načinjena.Taj niz boja nazivamo spektar.

Duga



Naučni dokaz o sastavu sunčeve svetlosti i postojanju spektra dao je Isak Njutn.On je u svojoj laboratoriji dobio veštačku dugu propuštajući zrak svetlosti kroz prizmu i otkrio spektar od sedam boja-crvenu,narandžastu,žutu,zelenu,plavu,modru i ljubičastu boju.

Boja je (za veliku većinu ljudi) pre svega culna percepcija, i samim tim deo skoro svacijeg iskustva. Sa tog aspekta i crna i bela su boje, bez obzira sto ne postoje kao deo spektra.. Razlicite ce biti definicije pojma boja u astronomiji, medicini, slikarstvu, muzici, proizvodnji gradjevinskog ili kozmetickog materijala.
 
kad se već baviš vezom boja i imena ima onaj tip što se zove Spasoje Vlajić. On gura svetlosnu formulu po kojoj se nečija boja izračunava preko te formule na osnovu slova u imenu. Razvio je celu filozofiju oko značenja boja i napisao više knjiga o tome.
 
“Boje, baš kao i crte lica, prate emocionalne promene.”
Pablo Pikaso (1881 – 1973)


Da li se u žutoj prostoriji osećate napeto? Da li vas plava boja smiruje i opušta? Umetnici i dizajneri enterijera vrlo dobro znaju kako boje mogu imati ogroman uticaj na raspoloženje i osećanja. Reč je o moćnom komunikacionom oruđu koje se može koristiti da stimuliše na akciju, utiče na raspoloženje i izazove psihološke reakcije. Neke boje mogu podići krvni pritisak, poboljšati metabolizam ili izazvati naprezanje očiju.

Naravno, uticaj koji će boje imati na nas može biti veoma individualan, a često je ukorenjen u našem sopstvenom iskustvu sa bojama ili kulturološkim uticajima. Tako bela boja u zapadnoj kulturi simboliše čistoću i nevinost, dok u nekim istočnim zemljama predstavlja znak žalosti.
 
Psihološki efekti boja
Dok opažanje boja može biti pod uticajem subjektivnih faktora, postoje neki efekti boja za koje se smatra da imaju univerzalno značenje. Boje u crvenom spektru poznate su kao tople boje, a one uključuju crvenu, narandžastu i žutu. Ove tople boje pobuđuju širok spektar emocija – od topline i udobnosti do besa i agresivnosti.

Boje na plavoj strani spektra poznate su kao hladne boje, a to su plava, ljubičasta i zelena. One se često opisuju kao umirujuće, ali mogu da isprovociraju osećanja tuge ili ravnodušnosti.
 
Vezano za boje ,
Psihološki efekti boja
Dok opažanje boja može biti pod uticajem subjektivnih faktora, postoje neki efekti boja za koje se smatra da imaju univerzalno značenje. Boje u crvenom spektru poznate su kao tople boje, a one uključuju crvenu, narandžastu i žutu. Ove tople boje pobuđuju širok spektar emocija – od topline i udobnosti do besa i agresivnosti.

Boje na plavoj strani spektra poznate su kao hladne boje, a to su plava, ljubičasta i zelena. One se često opisuju kao umirujuće, ali mogu da isprovociraju osećanja tuge ili ravnodušnosti.
Roza i pink boja na mene deluju ispijajuće , izvlače mi svu energiju .Stoga ne volim da budu oko mene , ne prijaju mi.
Zelena je za spoljašnje okruženje boja broj 1 .
Bež , sve nijanse smeđe i sive su moj izbor .I sviđaju mi se i prijaju mi.
Belo ne....Sterilno previše....Hladno...Dolazi do nekog sudaranja ....
 

Back
Top