Zimnica

Ja ispekla 3 kile blago ljutih papričica i stavila u teglice. Muž je prvo rekao da neće, kao mnogo su ljute, a sad vidim - ostale samo još dve teglice ;). Moraću još da dodam dok im je sezona.
 
ima ih i crvenih, nego da te pitam, jel može ovo u zimnicu, malo sam ih osušio pa da iu turim u friz, biće još mekše kad ih budem spremao??

- - - - - - - - - -

14502937_10209154624120571_4156048059788157568_n.jpg
 
Slatka zimnica: Vitaminski sok
V. N. | 29. septembar 2016. 09:05 |
Zimnica nije potpuna bez sokova od voća i povrća









- - - - - - - - - -

Zimnica nije potpuna bez sokova od voća i povrća. Većina namirnica sada je dostupna u svako doba godine, ali je velika nutritivna razlika između sezonskih, organskih plodova i onih iz uvoza kad im vreme nije. Jabuka sadrži minerale i vitamine A, B i C, deluje protiv bakterija i virusa. Šargarepa je bogata beta karotenom, a osim je za vid i detoksikaciju organizma.

- - - - - - - - - -

Potrebno je: 5 kg jabuka, 2,5 kg šargarepe, 2 kg šećera, 20 g limunske kiseline.
Jabuke očistite i isecite na veće komade, a šargarepu očistite i isecite na krupnije kolutove. Jabuke skuvajte u pet a šargarepu u 2,5 l vode. Kada se skuva, izvadiite da se ohladi, a vodu sačuvajte. Ispasirajte sve u blenderu, pa dodajte prvo vodu koju ste sačuvali i nalijte još 3 l sveže vode. Stavite da vri, kada proključa umešajte šećer i limunsku kiselinu, ostavite da vri još dva minuta na najjačoj temperaturi. Zatim smanjite na umerenu i ostavite da se kuva još 10 minuta. Vreo sok sipajte u zagrejane, čiste flaše, zatvorite dobro i umotajte u ćebe. Ostavite tako dok se ne ohladi.
 
Smučile su mi se jabuke od kad sam čula da su one i mandarine najprskanije voće.
A i proizvođači su mi rekli da nema roda bez 20-30- pa i 40 prskanja. O karenci, naravno, niko ne vodi računa...
Tako da.... daj neko drugo voće.
 
Smučile su mi se jabuke od kad sam čula da su one i mandarine najprskanije voće.
A i proizvođači su mi rekli da nema roda bez 20-30- pa i 40 prskanja. O karenci, naravno, niko ne vodi računa...
Tako da.... daj neko drugo voće.

pa to prskanje ostane na kori, oljustis jabuke i ides dalje
samo nikad ne bih kuvla sok, jer jabuka ima preko cele godine, kao i sargarepe
iscedis zimi jabuku, sargarepu, pomorandzu i cveklu, malo djumbira - vitaminska bomba
 
dobaar izbor :D

- - - - - - - - - -

ja gledam da stavim u zimnicu ili u zamrzivač ono povrće koje je zbog cene praktično nedostupno zimi, kao što su paprike čija cena ide i do 500 din/kg, pa plavi patlidžan, paradajz i sl

- - - - - - - - - -

recimo feferone su sad oko 30 - 45 din/kg a zimi su na komad 20 dinara

- - - - - - - - - -

FEFERONI U ULJU
POTREBNO JE
feferoni, ulje
PRIPREMA
Izaberite feferone približno iste dužine. Dobro ih obrišite i prepolovite im peteljke. Poslažite ih u čistu teglu da budu stisnuti što gušće. Zalijte hladnim uljem i ostavite na policu. Kad potrošite feferone, ulje koje ostane koristite kao ljuti začin.
 
REČ STRUČNJAKANe pravite greške u spremanju zimnice
Jovana Tomić, dipl.inž. Desing | 02. oktobar 2016. 18:19

- - - - - - - - - -

06%20Zimnica-2.jpg


- - - - - - - - - -

Pripremanje zimnice je jedan od najstarijih načina čuvanja hrane. Ovaj vid čuvanja uglavnom voća i povrća, u nedostatku svežih namirnica, omogućavao je ljudima da tokom cele godine konzumiraju nutritivno vredne namirnice. Pored toga, priprema i konzumiranje zimnice ne predstavlja samo način čuvanje hrane, već i dugu tradiciju i često lep vid druženja članova porodice i prijatelja

- - - - - - - - - -

Da li je i koliko zimnica zaista zdrava nije jednostavno pitanje. Pravilno pripremanje zimnice svakako predstavlja jedan od najboljnih načina očuvanja vrednih nutrijenata poput vitamina, minerala i vlakana. Tradicionalno kiseljenje kupusa ne samo da i u zimskim mesecima obezbeđuje vitamine, poput vitamina C, već je kiseli kupus u odnosu na sveži nutritivno superiorniji. Pored obilja vlakana i vitamina koje sadrže i kiseli i sveži kupus, pravilno ukiseljen kiseli kupus sadrži i korisne bakterije mlečno-kiselinskog vrenje, takozvane probiotike, koji obnavljaju crevnu floru i podižu imunitet boreći se protiv patogena. Pored toga, kiseli kupus sadrži i vitamin U, blagotvoran kod čira na želucu. Zbog toga i ne čudi da se kiseli kupus tradicionalno upotrebljava kao lek.


U drugim slučajevima, zimnica može biti ili nutritivno prazna namirnica ili potencijalno štetna. Na primer džem koji se priprema tako što se sveže voće kuva satima sa šećerom predstavlja nutritivno siromašnu namirnicu. Dugo kuvanje karakteristično kod pripreme džemova, sirupa, ajvara uništava vredne nutrijente, poput vitamina. Ukoliko se pak džem kuva kraće, podložan je kvarenju ukoliko se u njega ne doda neki konzervans. Kvarenje džema se najčešće manifestuje pojavom buđi. Ljudi često kašikom otklone nastalu buđ, međutim pored buđi koja je vidljiva golim okom, kod ovakvog džema se već obrazavao veliki broj mikotoksina - toksičnih materija koje imaju kumulativno dejstvo, odnosno materija koje se talože u našem organizmu i vremenom izazivaju zdravstvene tegobe.


Turšija, domaći voćni sokovi i sirupi, u koje se dodaje vinobran (kalijum metabisulfit) mogu izazvati glavobolje, jer se vinobran u kiseloj sredini razlaže na sumpor dioksid i kalijum sulfat. Zato je, ukoliko se pri pripremi zimnice koristi vinobran jako važno pravilno ga dozirati. Pravilno doziranje vinobrana je maksimalno 0,5g na 1kg gotovog proizvoda. Drugi konzervans koji se često koristi u domaćinstvu je sorbinska kiselina ili njena so - kalijum sorbat. Sorbinska kiselina se prirodno nalazi u bobičastom voću, ali i pri dodavanju ovog konzervansa, važno je pravilno doziranje – a to je maksimalno 1g na kilogram gotovog proizvoda.


Sve gorenavedene proizvode: turšiju, džem, sokove, sirupe moguće je konzervisati i bez upotrebe konzervansa – upotrebom toplote i/ili dodatkom soli, sirćeta, rena, belog luka, peršuna i sličnih začina koji prirodno sadrže antimikrobna svojstva.


Dakle, priprema zimnice može biti dobar način očuvanja nutritivne vrednosti voća i povrća, ali je važno - pripremati je od dobrog, svežeg voća i povrća, i naravno na pravilan način.

- - - - - - - - - -

http://www.novosti.rs/vesti/lifestyle.677.html:627019-Ne-pravite-greske-u-spremanju-zimnice
 
Zimnica u tegli: Peglana paprika



- - - - - - - - - -

Idealan recept za sve one koji za zimnicu mogu da odvoje vrlo malo vremena... Ova paprika se lako sprema i može da stoji celu zimu.

thumbnail.php


Sastojci:

  • 10 kg očišćene paprike
  • 400 g šećera
  • 250 g soli
  • 100 g esencije
  • 1 vinobran
  • 1 g konzervansa
Priprema:
Pomešajte so, šećer, vinobran, konzervans i esenciju. Paprike operite, obrišite i očistite od semenki. Pripremljenu papriku naređajte u dublji sud i pritisnite težim predmetom (kamenom) i ostavite do narednog dana da stoji. Sutradan izvadite paprike (tečnost sačuvajte) i unutrašnjost svake paprike premažite mešavinom očišćenog i iseckanog belog luka i celera. Paprike ređajte jednu preko druge u teglu, a preko svakog reda posipajte nekoliko zrna bibera i mešavinu belog luka sa celerom ili renom.
Snažno pritisnite paprike i punite tegle(ostavite do vrha jedan prst). Naređane paprike prelijte njihovim sokom tj. sokom koji su pustile preko noći. Napunjene tegle ostavite 24 h otvorene da stoje (dodajte još soka) a zatim hermetički zatvorite. Tegle sa paprikama ostavite da odstoje na hladnom mestu najmanje tri nedelje pre služenja.
Vreme pripreme: 60 minuta + 24 h da odstoje
 
Vodič za pripremu zimnice
07.09.2017

Spremanje zimnice nas obično asocira na veoma dugotrajan proces, koji uključuje celodnevno kuvanje, spremanje, a zatim i sređivanje kuće. Zbog toga mlade domaćice retko i pomišljaju na upuštanje u ovu avanturu.
Ali uz nekoliko trikova spremanje zimnice ne mora da bude toliko komplikovano, a možete da je pripremite i ako nemate idealne uslove.
Komplikovano zamenite lakim
za-pocetnike-vodic-za-pripremu-zimnice-1.jpg

Verovatno je najukusniji ajvar koji ste ikada probali onaj iz kuhinje vaših baka, a znate da je priprema ovog namaza trajala satima, a nekada i danima. Ukoliko se odlučite za spremanje ajvara, najjednostavnije rešenje za početnike je da umesto pečenih paprika za čije spremanje je potrebno dosta vremena pripremite barene paprike. Lakše ćete očistiti povrće i nećete gubiti vreme tražeći idealno mesto za pečenje.
Kada napunite tegle ne zaboravite na pasterizaciju, postupak kojim se zadržava prirodni ukus, neophodan za uništavanje mikroorganizama koji mogu izazvati kvarenje.
Pasterizaciju je najlakše odraditi tako što u veću šerpu stavite sloj krpa ili novine, zatim u šerpu stavite zatvorene napunjene tegle obavijene novinom da se ne bi razbile.
U lonac natočite toplu vodu, malo iznad ivice tegli, a zatim zagrejte sve zajedno. Zagrevajte do nivoa vrenja, a potom isključite ringlu i ostavite da se ohladi.
Turšija za tren
za-pocetnike-vodic-za-pripremu-zimnice-2.jpg

Možda i najmanje vremena će vam oduzeti spremanje turšije. Izaberite nekoliko vrsta svežeg povrća koje najviše volite, dobro ga operite i složite u staklene tegle. Sve to prelijte vodom koju ste prethodno prokuvali i dodali joj so, sirće, konzervans, a po želji možete dodati i luk, peršun ili neki drugi začin. Tegle dobro zatvorite i vaša zdrava zimnica je spremna za nepunih pola sata.
Spremite poslastice za zimu
za-pocetnike-vodic-za-pripremu-zimnice-3.jpg

Zimnica nije uvek rezervisana samo za povrće, pa tako možete spremati i mnoge poslastice. Voćne marmelade od kajsija, dunja, jabuka ili krušaka su odličnan izbor da se zasladite u zimskim danima.
Ako volite malo drugačije ukuse, možete spremiti i marmeladu od đumbira, smokava i cimeta, bresaka i meda, grožđa i drugog voća.
 
saveti i recepti




jam-276805_640.jpg

- - - - - - - - - -

Iako se bez zamrzivača više ne može zamisliti nijedan dom, neretko se ipak greši pri zamrzavanju, odmrzavanju ili držanju namirnica u zamrzivaču.
U zamrzivaču se izvrsno održavaju grašak, mahunasto povrće, paprika, spanać, blitva, voćni sokovi, borovnice, ribizle, maline, jagode i sl.
Malo lošije se održavaju tikve, pečurke, kukuruz, patlidžan, paradajz, peršun, celer, kupine, višnje i trešnje, šljive, marelice, jabuke, kruške, dunje, dinje i sl, dok tikvice, krastavce i žute šljive treba zamrzavati samo ako je to baš neophodno.
Bobičasto, jagodičasto i drugo voće ili papriku možete zamrzavati sirovo, sa šećerom ili bez šećera, dok pečurke, grašak, kukuruz, mahunasto povrće, spanać, blitvu i korenasto povrće za supu morate najpre blanširati.
Podrazumeva se da pre zamrzavanja voće i povrće – zrelo, zdravo i sveže – treba očistiti i dobro oprati, podeliti na količine dovoljne za jednu upotrebu, a na pakovanjima, tj. kesicama za zamrzavanje, napisati sadržaj i datum zamrzavanja.
Jednom odmrznute namirnice nemojte zamrzavati ponovo a, ako imate vremena, neka jela skuvajte dopola, jer će vam skratiti vreme kuvanja kasnije. No, time će se osetno skratiti i trajnost namirnica.
O trajnosti uvek treba voditi računa. Na primer, na temperaturi od -18 stepeni tikvice mogu izdržati 4-6 meseci; jabuke, kruške, dunje, dinje, pečurke, krastavci, paprika, patlidžan i povrće za supu 6-8 meseci; peršunovo i celerovo lišće, mahune, kukuruz, kelj, voćni sokovi, višnje, trešnje, jagode, maline, kupine, ribizle i borovnice 8-12 meseci; spanać, blitva i paradajz 10-12 meseci…
Nudimo vam nekoliko recepata za zimnicu.
Džem od kupina i jabuka

Potrebno je 1 kg kupina, 1 kg jabuka, 1,5 kg šećera, 2 dl vode i limunov sok. Očišćene i oprane kupine pospite polovinom šećera i nakapajte limunovim sokom, pa ih ostavite da odstoje na hladnom 2-3 sata. Oljuštene jabuke narežite na kriške i kuvajte u vodi. Kad omekšaju, odlijte vodu, a jabuke zgnječite, pa im dodajte kupine i drugu polovinu šećera i kuvajte oko 15 minuta. Vrućim džemom napunite tegle i zatvorite ih. Ovako pripremljen džem može stajati do 12 meseci.
Džem od bresaka

Na isti način možete napraviti i džem od marelica, ribizli, borovnica i drugog voća. Potrebno je 1 kg bresaka, 1 kg šećera, limunov sok i voćna rakija. Breskve operite, ocedite ih, prepolovite, izvadite im koštice, pa stavite u lonac s pola šećera. Izmešajte i ostavite poklopljeno da odstoji preko noći ili dok ne pusti sok. Zakuvajte brzo na jakoj vatri, pa mešajući kuvajte oko 15 minuta. Kad pena nestane, pustite da džem još jednom prokuva. Dodajte limunov sok po ukusu a, ako volite, možete dodati i nekoliko kašika voćne rakije, pa još vruć džem sipajte u zagrejane suve tegle i odmah ih zatvorite celofanom namočenim u alkohol. Ovaj džem može stajati do 12 meseci.
Kompot od šljiva

Potrebno je 1 kg šljiva i 150 grama šećera. Zrele i probrane šljive operite, ocedite i prepolovite. Složite ih u tegle, pa svaki sloj pospite šećerom. Zatvorite i pasterizujte na 80 stepeni 30 minuta. Ovako pripremljen kompot može stajati do 12 meseci. Upotrebite ga kao kompot, džem ili voćni krem.
Mešani pekmez

Ovaj pekmez možete pripremiti i od drugih vrsta voća. Potrebno je 1 kg krušaka, 1 kg jabuka, 1 kg šljiva, 1 kg paradajza i 2 kg šećera. Kruške, jabuke i šljive operite i očistite, pa sameljite. Paradajz prokuvajte i propasirajte. Sve zajedno kuvajte oko 20 minuta, pa dodajte šećer i kuvajte sve dok se pekmez dovoljno ne zgusne. Dok je još vruć, sipajte ga u tegle. Može stajati do 12 meseci.
Slatko od kestena

Potrebno je 1 kg kestena, 1 kg šećera i 5 dl vode. Ako nemate oguljene kestene, sirove zarežite, stavite ih u hladnu vodu i skuvajte; kad voda proključa, kuvajte ih 2-3 minuta. Potom ih oljuštite i kuvajte u vrućoj vodi još 10 minuta. Skuvajte sirup od 3 dl vode i 1 kg šećera i spustite u njega kestene, kuvajte ih još 15 minuta, pa ostavite da se ohlade. Ponovo ih kuvajte u istom sirupu još 15 minuta. Ostavite ih da odstoje do sutradan, pa opet kuvajte još 15 minuta. Kestene izvadite iz sirupa i složite u tegle, a sirup kuvajte sve dok se ne zgusne i njime zalijte kestene. Ovako pripremljeno slatko od kestena može stajati do 24 meseca.
 

Back
Top