Željko Komšić: Srbija i Hrvatska ne mogu da podele BiH

комшија

Stara legenda
Poruka
90.987
1605277267188.png







Član Predsedništva Bosne i Hercegovine za Danas

Željko Komšić: Srbija i Hrvatska ne mogu da podele BiH

Očekujem da građani u nedelju na lokalnim izborima glasaju za političke opcije koje vjeruju u jedinstvenu, građansku Bosnu i Hercegovinu koja ide prema NATO.

2102foto-EPA-ETIENNE-LAURENT-678x381[1].jpg


Piše: Ivana Šundić Mihovilović 13. novembra 2020. 10.51 Izmenjeno: 10.52

A da kazne one koji dogovaraju podjele sa Draganom Čovićem (predsednik HDZ BiH), i biraju lagodan život u opoziciji dok se drugi bore za državu. Obišao sam desetine gradova u ovoj kampanji, vidim da i ljudi na terenu vrlo dobro razumiju kome su namjere čiste i ko čuva državu, kaže za Danas Željko Komšić, član Predsedništva Bosne i Hercegovine.

Komentarišući podatke da se za lokalne izbore prijavilo više od 30.000 kandidata, kao i više od 100.000 birača iz inostranstva, Komšić je rekao da je za „državu poput BiH, koja ima veliki broj građana koji žive širom svijeta, vrlo važno da zaštiti mogućnost glasanja iz inostranstva, naravno uz jedan vrlo kontrolisan proces“. Kako kaže, vrlo je optimističan da će ovaj domen u BiH biti uređen, „jer nakon dugo vremena imamo nezavisnu Centralnu izbornu komisiju, u kojoj ne mogu odlučivati Milorad Dodik i Dragan Čović“.

* Stranke koje se zalažu za građansku BiH uputile su poziv OEBS i Centralnoj izbornoj komisiji da spreče, kako kažu, „izborni inžinjering srpskih stranaka uoči lokalnih novembarskih izbora u toj opštini“. Kako to komentarišete?

– Mnogo je dokaza koji su se pojavili u javnosti kako postoji organizovan pokušaj da se ukradu izbori u nekim sredinama, pa tako i u Srebrenici, ali moramo pustiti institucijama da rade svoj posao, ovdje prvenstveno mislim na CIK BiH i policiju i tužilaštva. Vrijeme kada se moglo na izborima krasti se bliži svom kraju, a dolazi vrijeme kada će ljudi za takvo urušavanje demokratije i države ići u zatvor.

* Rekli ste da zvanični Zagreb i Beograd kontinuirano rade protiv BiH. U kakvim ste odnosima sa zvaničnim Zagrebom – predsednikom Milanovićem i premijerom Plenkovićem?

– Nema više niko, ni u BiH, ni u Srbiji i Hrvatskoj, kome nije vrlo jasna politika zvaničnog Zagreba i Beograda prema BiH. Bio je jedan period kada sam ja bio jedan od rijetkih ljudi koji je to govorio, sada to govore svi, otvoreno. Cilj je uspostavljanje trećeg entiteta, koji bi HDZ-u osigurao da nikada ne može izgubiti izbore, koji bi glas nekog Hrvata iz Hercegovine učinio pet puta vrednijim nego glas Bošnjaka ili Hrvata iz srednje Bosne, i koji bi za sva vremena podijelio i uništio BiH. Zvaničnom Zagrebu to odgovara kako bi zadržali kontrolu koju imaju u BiH putem HDZ-a, i kreirali jednu etnički čistu koloniju u južnoj BiH. A Dodiku i zvaničnom Beogradu to odgovara jer bi dodatno urušilo ideju BiH kao države, što njih primiče njihovom konačnom cilju. Ali to su sve samo njihove želje i fantazije. Nije ovo Bosna i Hercegovina koju su komadali devedesetih godina. Što se tiče Zokija i premijera Plenkovića, moji odnosi sa svim stranim državnicima ovise samo o jednoj stvari, njihovom odnosu prema BiH. Ako poštuju nezavisnu BiH, poštujem i ja njih. Ako ne…

* Nije vam se dopalo to što je Milanović primio Milorada Dodika u Zagrebu?

– Nema to veze sa dopadanjem, ja se ne bavim ličnim odnosima i drugarstvom. Ja to posmatram samo kao politički potez, a taj potez nam poručuje slijedeće: mi u Hrvatskoj mislimo da ste vi u BiH tri plemena, mi ne poštujemo vaš Ustav i vašu nezavisnost, i plan nam je da vas teritorijalno podijelimo. Neka se oni i dalje sastaju, i dalje planiraju podjelu BiH, to je njihov izbor. Ali nemojte da se pretvaramo da se radi o prijateljima građana BiH.

* Da li sebe više smatrate predstavnikom svih građana ili u prvom redu predstavnikom Hrvata?

– Predstavljanje jednog naroda je ideja koja je meni strana, a strana je i većini građana, pa i Ustavu. Mi biramo članove Predsjedništva iz reda nekog naroda, ali oni nisu tu da predstavljaju jedan narod, već sve građane BiH. Ja kada sam položio zakletvu sam preuzeo na sebe da vodim računa o svim građanima BiH, mene u tom kontekstu ne zanima ko je Hrvat, Srbin, Bošnjak ili Ostali, to su za mene moji sugrađani o kojima se moram brinuti. U ovom i leži suština mog sukoba sa političkim snagama aparthejda u BiH. Ja vjerujem da svi imamo ista prava, da nam etnička pripadnost ili vjersko opredjeljenje ne može davati više ili manje prava, i da svi moramo imati jednake šanse u ovom društvu. Ljudi protiv kojih se borim, a koji su uspjeli uvjeriti i neke u Sarajevu u svoju ideju, vjeruju kako neki ljudi vrijede manje zbog svoje vjeroispovijesti, kako se trebamo dijeliti i dizati granice, kako njima treba biti zagarantovana vlast poslije svakih izbora. Njihove ideje pripadaju stoljećima koja su prošla, zato i neće uspjeti u svojim namjerama.

* Verujete li da će BiH pristupiti NATO?

– Znam da ćemo ući.

* Nedavno ste vi i Šefik Džaferović, predsedavajući predsedništva BiH, na vanrednoj sednici u Sarajevu, glasali su za priznanje Kosova. Predlog nije usvojen jer je Dodik bio protiv. Šta očekujete dalje?

– U narednom periodu ne očekujem ništa, ali dugoročno su stvari čiste i jasne. Kosovo je već država, bez obzira da li Milorad Dodik mora da blokira priznanje ili ne. To je završena priča, to je budućnost koja se ne može promijeniti, sad samo treba vremena da to neki prihvate.

* Da li je „mini Šengen“ prihvatljiv za BiH?

– Usvajanjem deklaracija na nedavnom Samitu u Sofiji, kojim se stvara Zajedničko regionalno tržište (CRM), unutar sporazuma CEFTA i Transportne zajednice, što je dio Berlinskog procesa evropskih integracija, smatram kako je priča o „mini“ ili „malom Šengenu“ prevaziđena. Bosna i Hercegovina kao druga po snazi ekonomija u okviru regije Zapadni Balkan 6 (Western Balkan 6) ima sada otvoren prostor da uđe u zajedničko tržište sa svojim komparativnim prednostima, u kojima očekujemo određene rezultate unutar ekonomskog aspekta. To svakako podrazumijeva slobodno kretanje ljudi, roba, kapitala i usluga, u okviru CEFTA, ali ovoga puta pod nadzorom RCC-a (Savet za regionalnu saradnju) i sekretarijata CEFTA, što znači jedan niz aktivnosti u svakoj zemlji iz regije koje trebaju biti usmjerene na ispunjenju obaveza iz pomenutih sporazuma. To je mnogo šira priča od „mini Šengena“, tako da smo potpisivanjem deklaracija na Samitu u Sofiji, ušli u mnogo širu, ozbiljniju i za Bosnu i Hercegovinu kvalitetniju priču od „mini Šengena“. Imamo šta ponuditi i sa čime ući u zajedničko tržište, što znači da će naši privrednici imati otvoren prostor za plasman svojih proizvoda, kapitala i usluga, sa veoma važnim elementom slobode kretanja ljudi, u čemu Bosna i Hercegovina, kao suverena država vidi i svoj vlastiti ekonomski benefit.

Čestitka Bajdenu

– Džo Bajden je veliki, dokazani prijatelj države BiH i njenih građana. Većina građana BiH raduje se njegovoj pobjedi, jer ga pamtimo kao nekoga ko se snažno zalagao za odbranu suvereniteta države BiH, tokom agresije na našu državu. Ovom prilikom čestitam mu na pobjedi i želim uspješan mandat. Sa Bajdenom sam više puta imao priliku da se susrećem, i zvanično u institucijama države BiH i nezvanično u Sjedinjenim Američkim Državama. Svaki put sam se uvjerio u neupitnost njegove iskrene podrške našoj državi. Također, moram reći da je BiH imala i snažnu podršku administracije predsjednika Donalda Trampa, potpredsjednika Majka Pensa, i državnog sekretara Majka Pompea, koji su dali snažnu i odlučnu podršku u dostavljanju Godišnjeg nacionalnog programa u sjedište u NATO-a u Briselu, i to im nikada nećemo zaboraviti, jer smo time zakoračili na posljednje stepenice puta BiH u NATO. BiH nezaustavljivo i suvereno ide ka članstvu u NATO. Potpuno sam uvjeren da će novoizabrani predsjednik SAD u tom smislu biti još veća podrška, a da će otpori putu BiH ka NATO biti sve slabiji. Osim toga, lično sam obradovan pobjedom Bajdena koji je predstavnik jedne liberalne građanske demokratije, čija uvjerenja i sam dijelim, jer se time izrazito umanjuju šanse onih u BiH koji zagovaraju antiliberalne etničke politike koje su u sukobu sa zapadno-evropskim i američkim vrijednostima.

link



Доказани антифашиста, левичар и један од ретких политичара за кога се не везује ниједна афера, Жељко Комшић је изванредна личност. Није му народ безвезе дао надимак Босански Тито. Пред овим политичарем је блистава будућност.
 
Па и не могу да деле, цела БиХ иде Србији.
И ја читам не могу да вјерујем. :fdlan:
Хрватски члан Предсједништва би да дјели плус да се Хрватска огребе за територију (и то чак пола БиХ - између редова) :lol:
 
13. novembar 2020. 18.22 | Izvor: Tanjug
Stranke Izetbegovića i Komšića o hidroelektranama na Drni: Srbija krši suverenitet BiH


SARAJEVO - Stranka demokratske akcije Bakira Izetbegovića i Demokratska fronta Željka Komšića tvrde da, danas potpisanom izjavom o izgradnji tri hidrocentrale u gornjem slivu Drine, Srbija krši suverenitet BiH.

SDA je saopštila da je reč o "grubom napadu na suverenitet Bosne i Hercegovine", a sa tim se slaže i Demokratska fronta.
Iz DF još dodaju tvrdnje da Srbija od ranije duguje državi Bosni i Hercegovini milijarde maraka po osnovu bespravnog iskorištavanja hidropotencijala reke Drine.
"Nastavak pljačke javnih dobara BiH putem nelegalnih i protivpravnih entitetskih rešenja neće biti moguć", poručuju iz DF-a.

izetbegovic


Izjava o HES "Gornja Drina" temelji se, inače, na odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS, kojima su sve reke u RS, uključujući Drinu, proglašene "unutrašnjim vodama RS".

Iz SDA tvrde da je to nevažeći akt:

"Reč je o nevažećim zakonskim odredbama, budući da ih je Ustavni sud Bosne i Hercegovine svojom odlukom U-9-19 proglasio neustavnim i poništio, pojasnivši da reke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država", stoji u saopštenju SDA.

Tvrde da premijerka Srbije, uprkos navedenom, potpisuje protivpravnu izjavu o raspolaganju državnom imovinom Bosne i Hercegovine s entitetskim premijerom kao neovlašćenim organom, što, kako kažu, predstavlja "grubo nepoštovanje unutrašnjih ustavnih nadležnosti Bosne i Hercegovine".

Navode da Vlada Srbije može pregovarati i zaključiti sporazum o projektima na Drini isključivo s državnim vlastima Bosne i Hercegovine.

"Svaki pokušaj da to učini s nižim nivoima, koji nemaju ovlašćenja za to, predstavlja vrlo opasno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je Srbija obavezana da poštuje suverenitet i unutrašnje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine", rekli su iz ove stranke, prene je sarajevski portal Klix.

SDA će, preko svojih izabranih predstavnika, upotrebiti sve raspoložive pravne instrumente unutar BiH institucija, a ako bude potrebno i instrumente preko međunarodnopravnih institucija, da zaštiti imovinu, prava i suverenitet Bosne i Hercegovine, stoji u saopštenju.

Iz Demokratske fronte su takođe rekli da je pokušaj realizacije projekta "Gornja Drina" u potpunosti protivpravan čin kojim vlasti Srbije pokazuju da ne poštuju suverenitet BiH.
------------------------------------------------------------------
Šta čini ova predizborna kampanja :D
 
Pogledajte prilog 797770






Član Predsedništva Bosne i Hercegovine za Danas

Željko Komšić: Srbija i Hrvatska ne mogu da podele BiH

Očekujem da građani u nedelju na lokalnim izborima glasaju za političke opcije koje vjeruju u jedinstvenu, građansku Bosnu i Hercegovinu koja ide prema NATO.

Pogledajte prilog 797771


Piše: Ivana Šundić Mihovilović 13. novembra 2020. 10.51 Izmenjeno: 10.52

A da kazne one koji dogovaraju podjele sa Draganom Čovićem (predsednik HDZ BiH), i biraju lagodan život u opoziciji dok se drugi bore za državu. Obišao sam desetine gradova u ovoj kampanji, vidim da i ljudi na terenu vrlo dobro razumiju kome su namjere čiste i ko čuva državu, kaže za Danas Željko Komšić, član Predsedništva Bosne i Hercegovine.

Komentarišući podatke da se za lokalne izbore prijavilo više od 30.000 kandidata, kao i više od 100.000 birača iz inostranstva, Komšić je rekao da je za „državu poput BiH, koja ima veliki broj građana koji žive širom svijeta, vrlo važno da zaštiti mogućnost glasanja iz inostranstva, naravno uz jedan vrlo kontrolisan proces“. Kako kaže, vrlo je optimističan da će ovaj domen u BiH biti uređen, „jer nakon dugo vremena imamo nezavisnu Centralnu izbornu komisiju, u kojoj ne mogu odlučivati Milorad Dodik i Dragan Čović“.

* Stranke koje se zalažu za građansku BiH uputile su poziv OEBS i Centralnoj izbornoj komisiji da spreče, kako kažu, „izborni inžinjering srpskih stranaka uoči lokalnih novembarskih izbora u toj opštini“. Kako to komentarišete?

– Mnogo je dokaza koji su se pojavili u javnosti kako postoji organizovan pokušaj da se ukradu izbori u nekim sredinama, pa tako i u Srebrenici, ali moramo pustiti institucijama da rade svoj posao, ovdje prvenstveno mislim na CIK BiH i policiju i tužilaštva. Vrijeme kada se moglo na izborima krasti se bliži svom kraju, a dolazi vrijeme kada će ljudi za takvo urušavanje demokratije i države ići u zatvor.

* Rekli ste da zvanični Zagreb i Beograd kontinuirano rade protiv BiH. U kakvim ste odnosima sa zvaničnim Zagrebom – predsednikom Milanovićem i premijerom Plenkovićem?

– Nema više niko, ni u BiH, ni u Srbiji i Hrvatskoj, kome nije vrlo jasna politika zvaničnog Zagreba i Beograda prema BiH. Bio je jedan period kada sam ja bio jedan od rijetkih ljudi koji je to govorio, sada to govore svi, otvoreno. Cilj je uspostavljanje trećeg entiteta, koji bi HDZ-u osigurao da nikada ne može izgubiti izbore, koji bi glas nekog Hrvata iz Hercegovine učinio pet puta vrednijim nego glas Bošnjaka ili Hrvata iz srednje Bosne, i koji bi za sva vremena podijelio i uništio BiH. Zvaničnom Zagrebu to odgovara kako bi zadržali kontrolu koju imaju u BiH putem HDZ-a, i kreirali jednu etnički čistu koloniju u južnoj BiH. A Dodiku i zvaničnom Beogradu to odgovara jer bi dodatno urušilo ideju BiH kao države, što njih primiče njihovom konačnom cilju. Ali to su sve samo njihove želje i fantazije. Nije ovo Bosna i Hercegovina koju su komadali devedesetih godina. Što se tiče Zokija i premijera Plenkovića, moji odnosi sa svim stranim državnicima ovise samo o jednoj stvari, njihovom odnosu prema BiH. Ako poštuju nezavisnu BiH, poštujem i ja njih. Ako ne…

* Nije vam se dopalo to što je Milanović primio Milorada Dodika u Zagrebu?

– Nema to veze sa dopadanjem, ja se ne bavim ličnim odnosima i drugarstvom. Ja to posmatram samo kao politički potez, a taj potez nam poručuje slijedeće: mi u Hrvatskoj mislimo da ste vi u BiH tri plemena, mi ne poštujemo vaš Ustav i vašu nezavisnost, i plan nam je da vas teritorijalno podijelimo. Neka se oni i dalje sastaju, i dalje planiraju podjelu BiH, to je njihov izbor. Ali nemojte da se pretvaramo da se radi o prijateljima građana BiH.

* Da li sebe više smatrate predstavnikom svih građana ili u prvom redu predstavnikom Hrvata?

– Predstavljanje jednog naroda je ideja koja je meni strana, a strana je i većini građana, pa i Ustavu. Mi biramo članove Predsjedništva iz reda nekog naroda, ali oni nisu tu da predstavljaju jedan narod, već sve građane BiH. Ja kada sam položio zakletvu sam preuzeo na sebe da vodim računa o svim građanima BiH, mene u tom kontekstu ne zanima ko je Hrvat, Srbin, Bošnjak ili Ostali, to su za mene moji sugrađani o kojima se moram brinuti. U ovom i leži suština mog sukoba sa političkim snagama aparthejda u BiH. Ja vjerujem da svi imamo ista prava, da nam etnička pripadnost ili vjersko opredjeljenje ne može davati više ili manje prava, i da svi moramo imati jednake šanse u ovom društvu. Ljudi protiv kojih se borim, a koji su uspjeli uvjeriti i neke u Sarajevu u svoju ideju, vjeruju kako neki ljudi vrijede manje zbog svoje vjeroispovijesti, kako se trebamo dijeliti i dizati granice, kako njima treba biti zagarantovana vlast poslije svakih izbora. Njihove ideje pripadaju stoljećima koja su prošla, zato i neće uspjeti u svojim namjerama.

* Verujete li da će BiH pristupiti NATO?

– Znam da ćemo ući.

* Nedavno ste vi i Šefik Džaferović, predsedavajući predsedništva BiH, na vanrednoj sednici u Sarajevu, glasali su za priznanje Kosova. Predlog nije usvojen jer je Dodik bio protiv. Šta očekujete dalje?

– U narednom periodu ne očekujem ništa, ali dugoročno su stvari čiste i jasne. Kosovo je već država, bez obzira da li Milorad Dodik mora da blokira priznanje ili ne. To je završena priča, to je budućnost koja se ne može promijeniti, sad samo treba vremena da to neki prihvate.

* Da li je „mini Šengen“ prihvatljiv za BiH?

– Usvajanjem deklaracija na nedavnom Samitu u Sofiji, kojim se stvara Zajedničko regionalno tržište (CRM), unutar sporazuma CEFTA i Transportne zajednice, što je dio Berlinskog procesa evropskih integracija, smatram kako je priča o „mini“ ili „malom Šengenu“ prevaziđena. Bosna i Hercegovina kao druga po snazi ekonomija u okviru regije Zapadni Balkan 6 (Western Balkan 6) ima sada otvoren prostor da uđe u zajedničko tržište sa svojim komparativnim prednostima, u kojima očekujemo određene rezultate unutar ekonomskog aspekta. To svakako podrazumijeva slobodno kretanje ljudi, roba, kapitala i usluga, u okviru CEFTA, ali ovoga puta pod nadzorom RCC-a (Savet za regionalnu saradnju) i sekretarijata CEFTA, što znači jedan niz aktivnosti u svakoj zemlji iz regije koje trebaju biti usmjerene na ispunjenju obaveza iz pomenutih sporazuma. To je mnogo šira priča od „mini Šengena“, tako da smo potpisivanjem deklaracija na Samitu u Sofiji, ušli u mnogo širu, ozbiljniju i za Bosnu i Hercegovinu kvalitetniju priču od „mini Šengena“. Imamo šta ponuditi i sa čime ući u zajedničko tržište, što znači da će naši privrednici imati otvoren prostor za plasman svojih proizvoda, kapitala i usluga, sa veoma važnim elementom slobode kretanja ljudi, u čemu Bosna i Hercegovina, kao suverena država vidi i svoj vlastiti ekonomski benefit.

Čestitka Bajdenu

– Džo Bajden je veliki, dokazani prijatelj države BiH i njenih građana. Većina građana BiH raduje se njegovoj pobjedi, jer ga pamtimo kao nekoga ko se snažno zalagao za odbranu suvereniteta države BiH, tokom agresije na našu državu. Ovom prilikom čestitam mu na pobjedi i želim uspješan mandat. Sa Bajdenom sam više puta imao priliku da se susrećem, i zvanično u institucijama države BiH i nezvanično u Sjedinjenim Američkim Državama. Svaki put sam se uvjerio u neupitnost njegove iskrene podrške našoj državi. Također, moram reći da je BiH imala i snažnu podršku administracije predsjednika Donalda Trampa, potpredsjednika Majka Pensa, i državnog sekretara Majka Pompea, koji su dali snažnu i odlučnu podršku u dostavljanju Godišnjeg nacionalnog programa u sjedište u NATO-a u Briselu, i to im nikada nećemo zaboraviti, jer smo time zakoračili na posljednje stepenice puta BiH u NATO. BiH nezaustavljivo i suvereno ide ka članstvu u NATO. Potpuno sam uvjeren da će novoizabrani predsjednik SAD u tom smislu biti još veća podrška, a da će otpori putu BiH ka NATO biti sve slabiji. Osim toga, lično sam obradovan pobjedom Bajdena koji je predstavnik jedne liberalne građanske demokratije, čija uvjerenja i sam dijelim, jer se time izrazito umanjuju šanse onih u BiH koji zagovaraju antiliberalne etničke politike koje su u sukobu sa zapadno-evropskim i američkim vrijednostima.

link



Доказани антифашиста, левичар и један од ретких политичара за кога се не везује ниједна афера, Жељко Комшић је изванредна личност. Није му народ безвезе дао надимак Босански Тито. Пред овим политичарем је блистава будућност.
Taj smrad i odvratna mješina koja liči na koalu, da ima imalo obraza i stida ne bi sjedio u tuđoj stolici.

Jedino hrvatsko što on ima u sebi je geler od HVO-a.
 
Kome je on mjerilo dobrog čovjeka ili nekakvog političara sigurno je i sam smeće i otpad.

To g****o, ta izasrana govnolika masa je oličenje šugave i odvratne politike majorizacije jednog naroda.

Tri ravnopravna naroda, tri predstavnika a dva biraju muslimani. Trećeg bi da smjeni visoki predstavnik i da tako smjenjuje dok se njima ne svidi.

Narod kakvog nigdje nema.
 
Pogledajte prilog 797770






Član Predsedništva Bosne i Hercegovine za Danas

Željko Komšić: Srbija i Hrvatska ne mogu da podele BiH

Očekujem da građani u nedelju na lokalnim izborima glasaju za političke opcije koje vjeruju u jedinstvenu, građansku Bosnu i Hercegovinu koja ide prema NATO.

Pogledajte prilog 797771


Piše: Ivana Šundić Mihovilović 13. novembra 2020. 10.51 Izmenjeno: 10.52

A da kazne one koji dogovaraju podjele sa Draganom Čovićem (predsednik HDZ BiH), i biraju lagodan život u opoziciji dok se drugi bore za državu. Obišao sam desetine gradova u ovoj kampanji, vidim da i ljudi na terenu vrlo dobro razumiju kome su namjere čiste i ko čuva državu, kaže za Danas Željko Komšić, član Predsedništva Bosne i Hercegovine.

Komentarišući podatke da se za lokalne izbore prijavilo više od 30.000 kandidata, kao i više od 100.000 birača iz inostranstva, Komšić je rekao da je za „državu poput BiH, koja ima veliki broj građana koji žive širom svijeta, vrlo važno da zaštiti mogućnost glasanja iz inostranstva, naravno uz jedan vrlo kontrolisan proces“. Kako kaže, vrlo je optimističan da će ovaj domen u BiH biti uređen, „jer nakon dugo vremena imamo nezavisnu Centralnu izbornu komisiju, u kojoj ne mogu odlučivati Milorad Dodik i Dragan Čović“.

* Stranke koje se zalažu za građansku BiH uputile su poziv OEBS i Centralnoj izbornoj komisiji da spreče, kako kažu, „izborni inžinjering srpskih stranaka uoči lokalnih novembarskih izbora u toj opštini“. Kako to komentarišete?

– Mnogo je dokaza koji su se pojavili u javnosti kako postoji organizovan pokušaj da se ukradu izbori u nekim sredinama, pa tako i u Srebrenici, ali moramo pustiti institucijama da rade svoj posao, ovdje prvenstveno mislim na CIK BiH i policiju i tužilaštva. Vrijeme kada se moglo na izborima krasti se bliži svom kraju, a dolazi vrijeme kada će ljudi za takvo urušavanje demokratije i države ići u zatvor.

* Rekli ste da zvanični Zagreb i Beograd kontinuirano rade protiv BiH. U kakvim ste odnosima sa zvaničnim Zagrebom – predsednikom Milanovićem i premijerom Plenkovićem?

– Nema više niko, ni u BiH, ni u Srbiji i Hrvatskoj, kome nije vrlo jasna politika zvaničnog Zagreba i Beograda prema BiH. Bio je jedan period kada sam ja bio jedan od rijetkih ljudi koji je to govorio, sada to govore svi, otvoreno. Cilj je uspostavljanje trećeg entiteta, koji bi HDZ-u osigurao da nikada ne može izgubiti izbore, koji bi glas nekog Hrvata iz Hercegovine učinio pet puta vrednijim nego glas Bošnjaka ili Hrvata iz srednje Bosne, i koji bi za sva vremena podijelio i uništio BiH. Zvaničnom Zagrebu to odgovara kako bi zadržali kontrolu koju imaju u BiH putem HDZ-a, i kreirali jednu etnički čistu koloniju u južnoj BiH. A Dodiku i zvaničnom Beogradu to odgovara jer bi dodatno urušilo ideju BiH kao države, što njih primiče njihovom konačnom cilju. Ali to su sve samo njihove želje i fantazije. Nije ovo Bosna i Hercegovina koju su komadali devedesetih godina. Što se tiče Zokija i premijera Plenkovića, moji odnosi sa svim stranim državnicima ovise samo o jednoj stvari, njihovom odnosu prema BiH. Ako poštuju nezavisnu BiH, poštujem i ja njih. Ako ne…

* Nije vam se dopalo to što je Milanović primio Milorada Dodika u Zagrebu?

– Nema to veze sa dopadanjem, ja se ne bavim ličnim odnosima i drugarstvom. Ja to posmatram samo kao politički potez, a taj potez nam poručuje slijedeće: mi u Hrvatskoj mislimo da ste vi u BiH tri plemena, mi ne poštujemo vaš Ustav i vašu nezavisnost, i plan nam je da vas teritorijalno podijelimo. Neka se oni i dalje sastaju, i dalje planiraju podjelu BiH, to je njihov izbor. Ali nemojte da se pretvaramo da se radi o prijateljima građana BiH.

* Da li sebe više smatrate predstavnikom svih građana ili u prvom redu predstavnikom Hrvata?

– Predstavljanje jednog naroda je ideja koja je meni strana, a strana je i većini građana, pa i Ustavu. Mi biramo članove Predsjedništva iz reda nekog naroda, ali oni nisu tu da predstavljaju jedan narod, već sve građane BiH. Ja kada sam položio zakletvu sam preuzeo na sebe da vodim računa o svim građanima BiH, mene u tom kontekstu ne zanima ko je Hrvat, Srbin, Bošnjak ili Ostali, to su za mene moji sugrađani o kojima se moram brinuti. U ovom i leži suština mog sukoba sa političkim snagama aparthejda u BiH. Ja vjerujem da svi imamo ista prava, da nam etnička pripadnost ili vjersko opredjeljenje ne može davati više ili manje prava, i da svi moramo imati jednake šanse u ovom društvu. Ljudi protiv kojih se borim, a koji su uspjeli uvjeriti i neke u Sarajevu u svoju ideju, vjeruju kako neki ljudi vrijede manje zbog svoje vjeroispovijesti, kako se trebamo dijeliti i dizati granice, kako njima treba biti zagarantovana vlast poslije svakih izbora. Njihove ideje pripadaju stoljećima koja su prošla, zato i neće uspjeti u svojim namjerama.

* Verujete li da će BiH pristupiti NATO?

– Znam da ćemo ući.

* Nedavno ste vi i Šefik Džaferović, predsedavajući predsedništva BiH, na vanrednoj sednici u Sarajevu, glasali su za priznanje Kosova. Predlog nije usvojen jer je Dodik bio protiv. Šta očekujete dalje?

– U narednom periodu ne očekujem ništa, ali dugoročno su stvari čiste i jasne. Kosovo je već država, bez obzira da li Milorad Dodik mora da blokira priznanje ili ne. To je završena priča, to je budućnost koja se ne može promijeniti, sad samo treba vremena da to neki prihvate.

* Da li je „mini Šengen“ prihvatljiv za BiH?

– Usvajanjem deklaracija na nedavnom Samitu u Sofiji, kojim se stvara Zajedničko regionalno tržište (CRM), unutar sporazuma CEFTA i Transportne zajednice, što je dio Berlinskog procesa evropskih integracija, smatram kako je priča o „mini“ ili „malom Šengenu“ prevaziđena. Bosna i Hercegovina kao druga po snazi ekonomija u okviru regije Zapadni Balkan 6 (Western Balkan 6) ima sada otvoren prostor da uđe u zajedničko tržište sa svojim komparativnim prednostima, u kojima očekujemo određene rezultate unutar ekonomskog aspekta. To svakako podrazumijeva slobodno kretanje ljudi, roba, kapitala i usluga, u okviru CEFTA, ali ovoga puta pod nadzorom RCC-a (Savet za regionalnu saradnju) i sekretarijata CEFTA, što znači jedan niz aktivnosti u svakoj zemlji iz regije koje trebaju biti usmjerene na ispunjenju obaveza iz pomenutih sporazuma. To je mnogo šira priča od „mini Šengena“, tako da smo potpisivanjem deklaracija na Samitu u Sofiji, ušli u mnogo širu, ozbiljniju i za Bosnu i Hercegovinu kvalitetniju priču od „mini Šengena“. Imamo šta ponuditi i sa čime ući u zajedničko tržište, što znači da će naši privrednici imati otvoren prostor za plasman svojih proizvoda, kapitala i usluga, sa veoma važnim elementom slobode kretanja ljudi, u čemu Bosna i Hercegovina, kao suverena država vidi i svoj vlastiti ekonomski benefit.

Čestitka Bajdenu

– Džo Bajden je veliki, dokazani prijatelj države BiH i njenih građana. Većina građana BiH raduje se njegovoj pobjedi, jer ga pamtimo kao nekoga ko se snažno zalagao za odbranu suvereniteta države BiH, tokom agresije na našu državu. Ovom prilikom čestitam mu na pobjedi i želim uspješan mandat. Sa Bajdenom sam više puta imao priliku da se susrećem, i zvanično u institucijama države BiH i nezvanično u Sjedinjenim Američkim Državama. Svaki put sam se uvjerio u neupitnost njegove iskrene podrške našoj državi. Također, moram reći da je BiH imala i snažnu podršku administracije predsjednika Donalda Trampa, potpredsjednika Majka Pensa, i državnog sekretara Majka Pompea, koji su dali snažnu i odlučnu podršku u dostavljanju Godišnjeg nacionalnog programa u sjedište u NATO-a u Briselu, i to im nikada nećemo zaboraviti, jer smo time zakoračili na posljednje stepenice puta BiH u NATO. BiH nezaustavljivo i suvereno ide ka članstvu u NATO. Potpuno sam uvjeren da će novoizabrani predsjednik SAD u tom smislu biti još veća podrška, a da će otpori putu BiH ka NATO biti sve slabiji. Osim toga, lično sam obradovan pobjedom Bajdena koji je predstavnik jedne liberalne građanske demokratije, čija uvjerenja i sam dijelim, jer se time izrazito umanjuju šanse onih u BiH koji zagovaraju antiliberalne etničke politike koje su u sukobu sa zapadno-evropskim i američkim vrijednostima.

link



Доказани антифашиста, левичар и један од ретких политичара за кога се не везује ниједна афера, Жељко Комшић је изванредна личност. Није му народ безвезе дао надимак Босански Тито. Пред овим политичарем је блистава будућност.
Da su ona dva majmuna, Zloba i Francek bili mudriji i sposobniji, po Ustavu SFRJ 1974-e su legalno mogli da podele Bosnu! Referendum u CELOJ Truloslaviji, po Ustavu:

bih-referendum.jpg
 
Radi se o uzajamnoj potrebi. Na to sam mislio. A pre svega na ekonomiju i Minišengen.
Srbija i BiH su kao Sijamski blizanci.
To je reko Čeda Jovanović počasni gradjanin Sarajeva.
Mislio sam da ideš u nekom smislu prisajedinjenja Bosne Srbiji, pa zato priupitah šta ćeš sa 51 000 km2 krša, brda i ledine, klima nikakva pola godine magla u kotlini i smola s nebesa, pola godine gori zemlja od žege nebeske. Bosnu može voljeti i vidjet u njoj neku vrijednost samo onaj ko se ovdje rodi, inače racionalno ako gledamo jalova ledina koju bi teško mogla unaprijediti puno naprednija zemlja, a kamoli Srbija
 
Mislio sam da ideš u nekom smislu prisajedinjenja Bosne Srbiji, pa zato priupitah šta ćeš sa 51 000 km2 krša, brda i ledine, klima nikakva pola godine magla u kotlini i smola s nebesa, pola godine gori zemlja od žege nebeske. Bosnu može voljeti i vidjet u njoj neku vrijednost samo onaj ko se ovdje rodi, inače racionalno ako gledamo jalova ledina koju bi teško mogla unaprijediti puno naprednija zemlja, a kamoli Srbija
Da, ja baš mislim da Srbija i BiH treba da naprave neku konfederaciju, konstruisanu tako da izbegne sve graške bivše SFRJ, a da opet bude na korist svim gradjanima i Srbije i BiH.
Muslimani i pravoslavci (ortodoksi) mogu ostvariti suživot i to je istorija dokazala.
Rimokatolici su mnogo opasniji i po jedne i po druge.
Na pr ti nemaš ni jednog Grka u rimokatoličkoj Južnoj Italiji (a bilo ih je više nego u Maloj Aziji) a na obalama Egejskog mora u Turskoj (uprkos ratovima) još uvek ima Grka. Doduše u tragovima ali ih ima.
O Srbima u Hrvatskoj da ne govorim. Za nekoliko godina 41-45 i 91-95 svedeni na statističku grešku.
 
Da, ja baš mislim da Srbija i BiH treba da naprave neku konfederaciju, konstruisanu tako da izbegne sve graške bivše SFRJ, a da opet bude na korist svim gradjanima i Srbije i BiH.
Muslimani i pravoslavci (ortodoksi) mogu ostvariti suživot i to je istorija dokazala.
Rimokatolici su mnogo opasniji i po jedne i po druge.
Na pr ti nemaš ni jednog Grka u rimokatoličkoj Južnoj Italiji (a bilo ih je više nego u Maloj Aziji) a na obalama Egejskog mora u Turskoj (uprkos ratovima) još uvek ima Grka. Doduše u tragovima ali ih ima.
O Srbima u Hrvatskoj da ne govorim. Za nekoliko godina 41-45 i 91-95 svedeni na statističku grešku.
Slažem se, čak i krnja Jugoslavija je bila bolje rješenje od krvavog rata i ovog "zaleđenog" sukoba kojeg će po potrebi svjetski hohštapleri opet podgrijati, a našu mladost nabiti u rovove po vrhovima Majevice i Ozrena.
 

Back
Top