Жељко Комшић: Хрватска и Србија мисле да могу да добију БиХ политички, што нису могли у рату

[комшија]

Željko Komšić: Hrvatska i Srbija misle da mogu da dobiju BiH politički, što nisu mogli u ratu​

Bošnjački član Predsedništva BiH Denis Bećirović izjavio je na Vlašiću, gde je pred velikim brojem građana održana manifestacija „Dani pobede, dani ponosa“, da „narod koji se odrekne svojih heroja i komandanata nema budućnost“.

Manifestacija na Vlašiću je bila povodom godišnjice pobede Armije BiH u martu 1995. godine, pod vođstvom generala Mehmeda Alagića, nad snagama Vojske RS, kada je Armija BIH zauzela najviši vrh planine Vlašić.

Na skupu, kojem je prisustvovao i poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, Bećirović je rekao „Mi se nećemo odreći svojih heroja i komandanata. Kada je general Alagić odlučio da krene u oslobođenje Vlašića, znao je da će ta pobeda odlučiti kraj rata, bio je svestan da će pobedom na Vlašiću pobediti Bosna i Hercegovina“.

Alagića, koji je tokom rata bio komandant Trećeg i Sedmog korpusa Armije BiH, Haški tribunal je 2001. godine optužio za ratne zločine nad Hrvatima u srednjoj Bosni tokom 1993. i 1994. godine, ali je on u martu 2003. godine umro, ne dočekavši kraj suđenja.

Bećirović je u govoru rekao da „nove generacije moraju naučiti lekcije Vlašića – da ne postoje prepreke, pa ni visok sneg, ni dobro naoružan neprijatelj, koje ljudi koji vole svoju domovinu ne mogu savladati“.

„Danas smo opet suočeni s preprekama, ali postavimo pitanje jesu li veće od onih koje su bile na Vlašiću. Nisu!“, kazao je on.

Po rečima Bećirovića, „aveti prošlosti ponovo su probuđene“, ima i „napada na ustavni poredak države BiH, koji još nisu zaustavljeni“, a prvaci stranaka sa bošnjačkim i probosanskim predznakom „više napadaju jedni druge, nego što se bore protiv neprijatelja“.

Član Predsedništva BiH iz hrvatskog naroda Željko Komšić, koji je tokom rata bio pripadnik Armije BiH, izjavio je da taj narod „nije ni podeljen ni razjedinjen“, već da je tamo gde je bio od 1992. do 1995. godine.

„Ako se traži od mene da razgovaram s onima koji su prešli linije i traže od mene da se pomerim, ja ne mogu… Dokle da savijamo leđa? Zašto ne smemo da kažemo da smo spremni ponovo učiniti isto? Neću da razgovaram ni sa kim ko je prešao crvenu liniju. Poštujem silu koja je na njihovoj strani, ali ne dozvoljavam da misle da sam glupi Bosanac, pa šta košta da košta“, rekao je Komšić.

Po njegovim rečima, od 1992. do 1995. godine bilo je lakše pričati o neprijateljima, jer su „linije između prijatelja i neprijatelja bile jasne“.

„Danas kažemo da imamo problem, ne samo s politikom s istoka, već i sa zapada. I jedan i drugi sused (Hrvatska i Srbija) misle da je prošlo dovoljno vremena da ovu zemlju mogu dobiti politički, što nisu mogli u ratu, imaju za to saveznike u onima koji smo mislili da su nam prijatelji“, kazao je Komšić.

Tokom manifestacije „Dani pobede, dani ponosa“ na Vlašiću je podignuta ogromna zastava sa ljiljanima, koja je tokom rata bila zastava BiH pod kontrolom Armije BiH.

link


Сјајан говор Босанског Тита Жељка Комшића који је све популарнији и популарнији! Па зар то није фантастично?! Живела целовита и недељива БиХ!

 

[комшија]

 

[комшија]

​

Komšić na Generalnoj skupštini UN-a: Ako želite mir na Zapadnom Balkanu, podržite BiH i njene institucije​

20/09/2023 u 17:03 h

"Očekujemo podršku aktera iz internacionalne zajednice, iako i oni povremeno posegnu za nedemokratskim alatima, kao što i povremeno radi njihovih ciljeva u cijelosti negiraju mogućnost razvoja demokratije u Bosni i Hercegovini"

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se danas na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku.

Ovogodišnja tema zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija je "Ponovna izgradnja povjerenja i ponovno poticanje globalne solidarnosti".

- Polazeći od teme ovogodišnjeg zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a to je Ponovna izgradnja povjerenja i ponovno poticanje globalne solidarnosti: Ubrzanje akcije u vezi s Agendom 2030 i njenim ciljevima održivog razvoja prema miru, prosperitetu, napretku i održivosti za sve, dozvolite mi da na ovom značajnom mjestu, govorim o važnim elementima iz ugla jedne male, ali ponosne države Bosne i Hercegovine, započeo je Komšić svoje obraćanje.


Naveo je kako je sa svoje strane Bosna i Hercegovina dala podršku Agendi 2030, posebno njenim ciljevima koji se u najvećoj mjeri tiču stvaranja svijeta i okruženja u zemljama članicama Ujedinjenih nacija, "na način da smo kao države i njena društva spremni i posebno osposobljeni da provedemo sve korake koji će nas dovesti do samoodrživog razvoja".

- Međutim, u današnjem svijetu u kojem često dominiraju rat i različiti geopolitički ciljevi, biće jako teško to postići, bar onako kako je to planirao u Agendi 2030. Zato želim posebno istaći, da naše aktivnosti moramo početi prvim korakom koji će nas dovesti do trajnog mira, kao svjetskog prioriteta broj jedan, a onda i do drugih uzajamno vezanih aktivnosti, kako bismo imali naše države i društva spremne na solidarnost i napredak, poručio je.

Te aktivnosti, navodi Komšić, svakako nisu lake i zahtijevaju mnogo mudrosti, planiranja i dobrog upravljanja svim procesima i postupcima, koji nas mogu dovesti do implementacije Agende 2030.

Ako pođemo od premise, koja se nudi kao tema ovogodišnjeg zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a koja govori o izgradnji povjerenja i poticanja globalne solidarnosti, onda sam slobodan da vam u nekoliko rečenica ukažem na elemente koji eventualno otežavaju realizaciju ciljeva. Na samom početku, koristim ovu priliku da vas podsjetim da su migracije jedan od elemenata Agende 2030, koje se nastoje tretirati sistematično i uz određeno upravljanje. Iako Agenda za održivi razvoj do 2030. prepoznaje migrante kao "agente promjene" i razvoja" u zemljama porijekla, tranzita i odredišta", Agenda se primarno fokusira na migrante kao korisnike ciljeva održivog razvoja (npr. kroz veći nivo zaštite, njihova prava i transparentnost), nastavio je.


Nadalje, podsjeća Komšić, Agenda se ne poziva na širi koncept dijaspore niti na ulogu koju ona ima kao eventualno sredstvo razvoja.

- Ova tvrdnja, izvučena iz jednog od dokumenata IOM-a (Internacionalne organizacije za migracije), svakako je tačna, ali kada dođemo u polaznu tačku migracija, odnosno na teren u pojedinim zemljama, onda ćemo svakako vidjeti nekoliko stvari koje se nepobitno dešavaju. Sadašnji oblik upravljanja migracijama, došao je u takvu fazu da velike i snažnije zemlje, radi vlastitog benefita, vrše određenu vrstu selekcije migranata, na način da se odaberu najbolji i najškolovaniji među njima, kao što su liječnici, inžinjeri, naučnici i druge visokokvalificirane osobe, te se usmjeravaju u veće zemlje u kojima se iskorištavaju njihova znanja i sposobnosti, ali isključivo u korist tih većih sistema, istakao je.

Dodao je kako u većim zemljama i većim sistemima, tako odabrani migranti mogu biti "agenti promjene" ili nositelji različitih poboljšanja, ali se istovremeno slabe potencijali i kapaciteti manjih zemalja iz kojih migranti dolaze.

- Male zemlje, osim što gube najkvalitetnije kadrove, istovremeno gube i sva ulaganja, uključujući i finansijska, koja su uložena u stvaranje tih visokokvalifikovanih profila. Naravno, potpuno je jasno da postoji takav oblik migracija, u kojima velike grupe ljudi nastoje pobjeći od rata i ratnih strahota, ali isto tako postoji i ono što nazivamo ekonomskim migracijama, putem kojih se vrši usmjeravanje migranata, na bazi njihovih potencijala i kapaciteta, dodao je Komšić.

U oba slučaja migracija, navodi on, velike zemlje i njihovi veći sistemi su oni koji vrše selekciju i izbor najkvalitetnijih profila migranata, prema vlastitim potrebama i aspiracijama, dok se istovremeno dešava sistemsko slabljenje malih zemalja iz kojih migranti dolaze.

- Šta ovim želim reći? U najkraćem, teško je govoriti o izgradnji povjerenja dok veće zemlje i njihovi veliki sistemi kroz migracije preuzimaju stanovništvo manjih zemalja, kada se istovremeno dešava pražnjenje manjih zemalja a koje za posljedicu ima stvaranje ambijenta u kojem se razvija siromaštvo i u cijelosti onemogućava bilo kakav vid razvoja u ekonomskom i društvenom smislu. Tako se vrši direktan udar na mogućnost stvaranje pretpostavki za samoodrživ razvoj u manjim zemljama. Iz ugla moje države, Bosne i Hercegovine to je lako argumentirati i dodatno dokazati, kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH, te nastavlja:


- U mojoj zemlji, postoji značajan odliv stanovništva, koji odlaze u veće i razvijenije zemlje, ponajviše one koje smatramo zapadno-demokratskim. Istražujući zašto se naši ljudi, Bosanci i Hercegovci, odlučuju da napuste svoju zemlju i potraže bolje uslove za život u nekim drugim zemljama, došli smo do zaključka da je temeljni razlog njihovog odlaska, zapravo uvjerenost u nedostatak perspektive u Bosni i Hercegovini. Kada smo uzeli u obzir šta to naši ljudi navode kao jedan od osnovnih nedostataka perspektive u svojoj zemlji, vidjeli smo da se radi o tome da upravo politički sistem u Bosni i Hercegovini ne sadrži potpunu demokratiju, već jedan oblik etnokratije, ili sistem u kojem se izbori za institucije vlasti, vršenje vlasti, raspodjela radnih mjesta u državnom, pa i u realnom sektoru, ponajviše temelji na etničkoj pripadnosti kao preduvjetu, pojašnjava Komšić.


Ističe kako u takvom sistemu, najčešće nemate najbolje ljude na ključnim mjestima, ljude koji svojim znanjima i sposobnostima mogu izgraditi politički, ekonomski i društveni sistem u Bosni i Hercegovini, već naprotiv, imate etnički i politički podobne kadrove od kojih je teško očekivati da vode cjelokupni napredak zemlje.


- Ovaj sistem vrijednosti traje već jako dugo. U takvom sistemu ključne poslove ne obavljaju najbolji i najkvalifikovaniji ljudi, već politički i etnički podobni. Sadašnji politički sistem u Bosni i Hercegovini temeljen isključivo na etničkoj pa onda na političkoj pripadnosti, u potpunosti degradira demokratiju kao važan princip za stvaranje ambijenta u kojem postoje ljudi sa jednakim šansama. Takav sistem, koji garantira učešće u vlasti pojedinim političkim akterima i njihovim etnički utemeljenim političkim strankama, ima oblik nekadašnjih ali i sadašnjih totalitarnih sistema, u kojima se vlast vrši na autokratski način, putem autokratski nadahnutih političkih aktera, naglašava Komšić.


Ocijenio je kako, kao posljedicu tog nedovršenog političkog sistema, imamo usporen razvoj zemlje.


- Pri čemu se od strane takvih politika opstruira i ono što je, po mom mišljenju, jedan od ključnih ciljeva moje zemlje - njen put ka članstvu u većim nadnacionalnim sistemima kao što su Evropska unija ili NATO savez. Nesmijenjivost ili naročito teška smijenjivost vlasti ostavlja takav ambijent, da ni same vlasti više ne rade u korist svojih građana, jer osjećaju da za tako nešto nema potrebe. Raspodjela političke i društvene moći već im je unaprijed zagaratovana samim sistemom koji je utemeljen na etničkoj pripadnosti, podsjeća on, te nastavlja svoje obraćanje:


- Naš trenutni politički sistem vješto koriste naši zapadni i istočni susjedi, i preko etničkih zajednica u Bosni i Hercegovini, na koje navodno polažu nacionalno pravo, vrše upravljanje Bosnom i Hercegovinom, i to ne sa primarnim ciljem da pomognu pripadnike tih etničkih zajednica, nego sa ciljem da Bosnu i Hercegovinu, ili podjele ili obesmisle kao državu. Naša dva susjeda, kroz etničke zajednice u Bosni i Hercegovini, na koje nastoje polagati svako pravo, i dvadeset sedam godina nakon agresije koju su nad Bosnom i Hercegovinom izvršili, na taj način vrše udar na suverenitet naše zemlje, čime se skoro u cijelosti onemogućava bilo kakav demokratski razvoj Bosne i Hercegovine, upozorava Komšić.


Navodi kako se tom praksom narušava i minimum međudržavnog povjerenja.


- Jer nažalost naši susjedi ne ulažu iskrenu energiju u cilju izgradnje međudržavne saradnje nego energiju ulažu u svrhu slabljenja naše države.


- To je vidan problem, koji se proteže na cjelokupan region Zapadnog Balkana, gdje postoje različite ideje, planovi i namjere za promjenama međunarodno priznatih granica, za reorganizaciju regiona u nešto što nema dodirne tačke sa demokratijom. Za takve aktivnosti i politike, susjedne zemlje vrlo često imaju, na prvi pogled iznenadjujuću i neočekivanu, podršku iz zemalja koje smatramo demokratskim liberalnim državama i društvima, ali svakako i onih koje to nisu, a danas su prepoznatljive kao države agresori sa autoritarnim režimom. Na žalost, mnogi i na Istoku i na Zapadu vjeruju da će jedva skrivena podrška onima koji žele da potpuno kontrolišu, i u krajnjem cilju podijele Bosnu i Hercegovinu, donijeti stabilnost na Zapadnom Balkanu, smatra Komšić.


Dodaje kako on i svi koji u Ujedinjenim nacijama predstavljaju državu Bosnu i Hercegovinu, smatraju da to neće donijeti niti stabilnost niti napredak na Zapadnom Balkanu.

 

[комшија]

НАСТАВАК


- Naši susjedi, ne mogu između sebe podijeliti Bosnu i Hercegovinu a da pri tome ne uđu u međusobni sukob. Mi svakako nećemo dozvoliti podjelu i nestanak naše hiljadugodišnje države, pod bilo koju cijenu, ma šta ko o tome mislio. Zato smatramo da je u interesu Ujedinjenih nacija, ukoliko se na Zapadnom Balkanu želi očuvati mir, mora dati podrška državi Bosni i Hercegovini i njenim institucijama, poručio je, te nastavio:


- Ukoliko Ujedinjene nacije žele sačuvati mir na Zapadnom Balkanu, onda trebaju podržati one koji nisu pogazili demokratske i civilizacijske norme; nisu počinili genocid, nisu bili dio udruženih zločinačkih poduhvata, nisu uništavali živote ljudi zbog njihove etničke pripadnosti, nisu uništavali tuđe hramove i svetinje, nisu zagovarali revanšizam i osvete.


Upozorava da, ukoliko takva podrška izostane, onda odgovornost i krivica za destabilizaciju "nije na nama koji sigurno nećemo mirno i skrštenih ruku posmatrati neki novi pokušaj uništenja naše Bosne i Hercegovine".


- Ipak, temeljni problem Bosne i Hercegovine nalazi se u nejednakosti građana u političkom i izbornom sistemu, što kao posljedicu ima etnički sistem upravljanja zemljom koji je sam po sebi predodređen da bude konfliktan. Osim toga, etnički sistem vršenja vlasti u mojoj zemlji, neprekidno stvara prostor za nepotizam i korupciju u svim segmentima društva, a ponajviše u institucijama vlasti. Odnosno, kao posljedicu etničkog sistema vršenja vlasti imamo nepotizam u selekciji ljudi za obavljanje najvažnijih političkih i ekonomskih poslova. Etnički politički sistem u mojoj zemlji je taj koji najviše generiše i potiče nepotizam i korupciju, a nepotizam i korupcija najviše razaraju socijalnu koheziju i povjerenje unutar jednog društva, navodi Komšić, te nastavlja:


- Zato mi, već više decenija, nismo u mogućnosti da stvorimo društvo jednakih ljudi, a time i jednakih šansi, kada kroz porodično i koruptivno zapošljavanje na najznačajnijim mjestima, gubite nadu u mogućnost pozitivne perspektive. Sa ovoga mjesta, želim postaviti jedno važno pitanje – kako je moguće graditi i izgraditi povjerenje, koje će dovesti do stvaranja pretpostavki za razvoj, kada zapravo nemamo dovoljno demokratije u svojoj zemlji, kada nam se pravo na demokratiju oduzima, i kada nam se nameće embargo na demokratiju, što građane dovodi do velike neizvjesnosti i zbog čega se često odlučuju da napuste zemlju?


Zatim se dotakao poteza međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.


- Posljednje intervencije međunarodnih predstavnika u Bosni i Hercegovini, odnosno intervencije Visokog predstavnika, putem činjenja pravnog nasilja i suspendiranja entitetskog ustava na dvadeset i četiri sata, što je nezapamćen presedan u demokratskom svijetu, ne da nisu otklonile smetnje za normalno funkcionisanje države nego su ojačale nedemokratski etnički princip i produbile diskriminaciju građana u Ustavu i izbornom zakonu. Demokratija je najvažniji segment za izgradnju povjerenja, kako u našim zemljama, tako i na globalnom planu, navodi Komšić.


Ističe da je jako važno, radi kreiranja pretpostavki za samoodrživ razvoj, da se tranzicija u tim društvima okonča što prije, kroz prelazak sa nekadašnjih totalitarnih, autokratskih sistema, u sistem temeljen na potpunoj demokratiji.


- Zato očekujemo podršku aktera iz internacionalne zajednice, iako i oni povremeno posegnu za nedemokratskim alatima, kao što i povremeno radi njihovih ciljeva u cijelosti negiraju mogućnost razvoja demokratije u Bosni i Hercegovini. Naravno, potpuno smo svjesni da postoji i jedan broj zemalja, članica Ujedinjenih nacija, koji imaju takvu historiju i takav historijski kontekst, da nisu zainteresirani za demokratiju i njen razvoj. S druge strane, neki pokazatelji nam govore da je preko 2/3 zemalja, članica Ujedinjenih nacija, okrenuto ka demokratiji i njenom razvoju, pa je tako moj ugao promatranja okrenut u tom pravcu, kaže Komšić.


Dodao je još jedan važan element, koji je nezaobilazan u izgradnji povjerenja radi samoodrživog razvoja. To je sistem punih ljudskih prava, koji kao svoj konačan ishod nudi društvo jednakih ljudi, jednakih građana, koji će kao rezultat polučiti društvo jednakih šansi, sa otvorenim perspektivama za sve.


- Ako nemate sistem jednakih ljudi, odnosno jednakih građana, onda će u takvom sistemu teško doći do izgradnje povjerenja, a posebno u, još uvijek, postratnom društvu kao što je bosanskohercegovačko. Pogotovo ako se ima u vidu da je naše društvo pretrpjelo agresiju zapadnih i istočnih susjednih zemalja, što je kao direktnu posljedicu imalo činjenje tako strašnih ratnih zločina, pa čak i zločina genocida. Takvi scenariji prema Bosni i Hercegovini se i dalje realizuju, ali političkim sredstvima, u mirnodopskim uvjetima, uz kontinuirano traženje podrške od različitih dijelova internacionalne zajednice, ističe predsjedavajući Predsjedništva BiH, te nastavlja:


- Istovremeno, i bez obzira na pomenute scenarije, naša obaveza je stvaranje unutrašnjih pretpostavki za izgradnju društva jednakih ljudi, odnosno jednakih građana, kao jednog od osnovnih "alata" kojim će se izbjeći mogućnost budućih konflikta. U okviru presuda eminentnih sudova koji se bave zaštitom ljudskih prava, kao što je to Evropski sud za ljudska prava, nalazi se vrijedan resurs za izgradnju stabilnog društva u kojem se rizik unutrašnjeg konflikta svodi na najmanju mjeru ali se i potencijalno agresivnim politikama susjednih zemalja iz ruku oduzima efikasan mehanizam za narušavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine.


Komšić pojašnjava da to u najkraćem znači, "da ćemo mi u Bosni i Hercegovini morati promijeniti cjelokupnu paradigmu unutar društva, te preći sa etničkog političkog predstavljanja na građansko političko predstavljanje, što je standard u demokratskom svijetu".


- Ovim putem Ujedinjenim nacijama moramo skrenuti pažnju na, na žalost moram reći, po mome mišljenju necivilizacijski stav Vlade i premijera susjedne zemlje koji su odbacili presudu Evropskog suda za ljudska prava u posljednjoj presudi u "predmetu Kovačević" i zauzeli se upravo za načela koja su odbačena pomenutom presudom, poput političkog načela legitimnog predstavljanja na etničkom principu koje je generator nejednakosti među građanina BiH, i sredstvo pomoću kojeg susjedi podrivaju državu Bosnu i Hercegovinu, napominje Komšić.


Dodaje kako je to urađeno na takav način da se može okvalifikovati i kao miješanje u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine.


- Nepoštivanje presuda međunarodnih sudova kakvo se moglo čuti od strane premijera susjedne zemlje podsjeća na onaj odnos prema međunarodnom pravu kakav je Vladimir Putin izgradio u slučaju Ukrajine, ocjenjuje Komšić.


Dodaje da to, međutim, nije samo negativan odnos prema međunarodnim standardima Ujedinjenih nacija nego i politika koja se prema Bosni i Hercegovini vodi od strane njenih susjeda.


- Tek kada se u Bosni i Hercegovini implementacijom presuda Evropskog suda prihvati građansko političko predstavljanje, i kada se paralelno s tim prestane sa napadima na suverenitet države Bosne i Hercegovine iz susjedstva, tek tada ćemo moći da se u punom kapacitetu i efikasnije uključimo u projekte, kao što je to Agenda 2030, kao ravnopravan sudionik i akter svih planiranih aktivnosti. U tom slučaju, bićemo kao država spremni i potencijalima opremljeni da prihvatimo sve izazove koje pred nas stavljaju aktivnosti na samoodrživom razvoju, da kao društvo ravnopravnih ljudi izgradimo naše međusobno društveno povjerenje, ali i da budemo aktivan akter i na izgradnji povjerenja na globalnom planu, ističe on, te nastavlja obraćanje:


- Vjerujem da dijelite moje mišljenje da u društvima u kojima dominira nejednakost, nećete biti u mogućnosti da budete legitiman akter koji će propagirati ideje samoodrživog razvoja, kroz izgradnju povjerenja i globalne solidarnosti za sve.


Za tako nešto, potrebno je prevashodno da svoje društvo reformišemo, na način, u kojem će ono biti sposobno da razumije važnost solidarnosti za sve, sa ljudima koji su u tom sistemu po svemu jednaki i koji mogu producirati solidarnost prema drugima na jednakim osnovama.


U zaključku ovoga izlaganja, uz sve ranije navedeno, želim posebno istaći da će Bosna i Hercegovina aktivno raditi na implementaciji Agende 2030. Radićemo na izgradnji povjerenja i solidarnosti sve. Kroz odbacivanje diskriminirajućeg etničkog koncepta, istovremeno ćemo odbaciti i sistem u kojem dominiraju nepotizam i korupcija, te nas na taj način dovesti u red demokratskih i zrelih društava, poručio je.


Tada ćemo, navodi Komšić, postati društvo i zemlja, koje se može aktivno uključivati u svjetske procese, u okviru temeljnih principa na kojima počiva sadašnji svjetski poredak i ono što nazivamo internacionalna zajednica.


- Proces tranzicije našeg društva može i trebao bi biti relativno kratak, jer je jednakost svih ljudi temeljna premisa svakog modernog demokratskog društva i u tom pogledu računamo na podršku onog dijela internacionalne zajednice, koja nam u tome može pomoći. Svjestan sam postojanja i onih drugih dijelova internacionalne zajednice, koji će iz svojih geopolitičkih razloga pružiti otpor, kako bi Bosnu i Hercegovinu, ali i cijeli region Zapadnog Balkana držali u kontinuiranom stanju destabilizacije i tenzija. Takvi neće demokratiju, već etnokratiju, nered i nasilje, naglašava Komšić.


- Na kraju, sa sigurnošću mogu reći da je Bosna i Hercegovina postala mjesto na kojem se brani demokratija i njene vrijednosti. I tu postoje samo dvije strane – ona koja je za demokratiju i njene vrijednosti i ona, druga strana, koja je protivnik demokratije jer je njen cilj uspostavljanje autokratskih sistema nedemokratskog karaktera. Zahvaljujem gospodine predsjedniče, zaključio je Komšić u svom obraćanju na Generalnoj skupštini UN-a.

 

[комшија]

DETALJ KOJI UPADA U OČI: Komšić sa zlatnim ljiljanima na govornici Generalne skupštine UN-a!​

Predsjedavajući Komšić ljiljane je simbolično nastojao reafirmirati u krajem prošlog mjeseca kada je boravio u zvaničnoj posjeti Kijevu.

Prije 2 min

Sa sigurnošću mogu reći da je Bosna i Hercegovina postala mjesto na kojem se brani demokratija i njene vrijednosti.
I tu postoje samo dvije strane – ona koja je za demokratiju i njene vrijednosti i ona, druga strana, koja je protivnik demokratije jer je njen cilj uspostavljanje autokratskih sistema nedemokratskog karaktera, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić govoreći danas na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN).

Ono što je ostalo neprimijećeno jeste da je predsjedavajući Predsjedništva BiH za govornicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) izašao sa zlatnim ljiljanima. Naime, kako se moglo primijetiti, pored državne zastave Bosne i Hercegovine, Komšić je „zlatne ljiljane“ nosio na svojoj kravati posebno odabranoj za ovu priliku.

Jer, upravo zastava Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima prije 31 godinu podignuta na East Riveru, ispred sjedišta Ujedininjenih nacija.

„Naša dva susjeda, kroz etničke zajednice u Bosni i Hercegovini, na koje nastoje polagati svako pravo, i dvadeset sedam godina nakon agresije koju su nad Bosnom i Hercegovinom izvršili, na taj način vrše udar na suverenitet naše zemlje, čime se skoro u cijelosti onemogućava bilo kakav demokratski razvoj Bosne i Hercegovine“, upozorio je Komšić.
Predsjedavajući Komšić ljiljane je simbolično nastojao reafirmirati u krajem prošlog mjeseca kada je boravio u zvaničnoj posjeti Kijevu, prenosi portal Radiosarajevo.ba.

Naime, Komšić je u zemlju koja se našla pod agresijom Rusije stigao vozom noseći majicu sa grbom Republike BiH. Bilo je tu mnogo simbolike zbog sličnih sudbina dvije izvana napadnute zemlje.

Prošlog vikenda Komšić je prisustvovao svečanosti podizanja zastave s ljiljanima, najveće u BiH, na Vlašiću, čime su obilježene oslobodilačke operacije u našoj zemlji prije 28 godina.

 

[Grom_sa_neba!]

Pogledajte prilog 1411552

Željko Komšić: Hrvatska i Srbija misle da mogu da dobiju BiH politički, što nisu mogli u ratu​

Pogledajte prilog 1411556

Bošnjački član Predsedništva BiH Denis Bećirović izjavio je na Vlašiću, gde je pred velikim brojem građana održana manifestacija „Dani pobede, dani ponosa“, da „narod koji se odrekne svojih heroja i komandanata nema budućnost“.

Manifestacija na Vlašiću je bila povodom godišnjice pobede Armije BiH u martu 1995. godine, pod vođstvom generala Mehmeda Alagića, nad snagama Vojske RS, kada je Armija BIH zauzela najviši vrh planine Vlašić.

Na skupu, kojem je prisustvovao i poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, Bećirović je rekao „Mi se nećemo odreći svojih heroja i komandanata. Kada je general Alagić odlučio da krene u oslobođenje Vlašića, znao je da će ta pobeda odlučiti kraj rata, bio je svestan da će pobedom na Vlašiću pobediti Bosna i Hercegovina“.

Alagića, koji je tokom rata bio komandant Trećeg i Sedmog korpusa Armije BiH, Haški tribunal je 2001. godine optužio za ratne zločine nad Hrvatima u srednjoj Bosni tokom 1993. i 1994. godine, ali je on u martu 2003. godine umro, ne dočekavši kraj suđenja.

Bećirović je u govoru rekao da „nove generacije moraju naučiti lekcije Vlašića – da ne postoje prepreke, pa ni visok sneg, ni dobro naoružan neprijatelj, koje ljudi koji vole svoju domovinu ne mogu savladati“.

„Danas smo opet suočeni s preprekama, ali postavimo pitanje jesu li veće od onih koje su bile na Vlašiću. Nisu!“, kazao je on.

Po rečima Bećirovića, „aveti prošlosti ponovo su probuđene“, ima i „napada na ustavni poredak države BiH, koji još nisu zaustavljeni“, a prvaci stranaka sa bošnjačkim i probosanskim predznakom „više napadaju jedni druge, nego što se bore protiv neprijatelja“.

Član Predsedništva BiH iz hrvatskog naroda Željko Komšić, koji je tokom rata bio pripadnik Armije BiH, izjavio je da taj narod „nije ni podeljen ni razjedinjen“, već da je tamo gde je bio od 1992. do 1995. godine.

Pogledajte prilog 1411563

„Ako se traži od mene da razgovaram s onima koji su prešli linije i traže od mene da se pomerim, ja ne mogu… Dokle da savijamo leđa? Zašto ne smemo da kažemo da smo spremni ponovo učiniti isto? Neću da razgovaram ni sa kim ko je prešao crvenu liniju. Poštujem silu koja je na njihovoj strani, ali ne dozvoljavam da misle da sam glupi Bosanac, pa šta košta da košta“, rekao je Komšić.

Po njegovim rečima, od 1992. do 1995. godine bilo je lakše pričati o neprijateljima, jer su „linije između prijatelja i neprijatelja bile jasne“.

Pogledajte prilog 1411553

„Danas kažemo da imamo problem, ne samo s politikom s istoka, već i sa zapada. I jedan i drugi sused (Hrvatska i Srbija) misle da je prošlo dovoljno vremena da ovu zemlju mogu dobiti politički, što nisu mogli u ratu, imaju za to saveznike u onima koji smo mislili da su nam prijatelji“, kazao je Komšić.

Pogledajte prilog 1411559

Tokom manifestacije „Dani pobede, dani ponosa“ na Vlašiću je podignuta ogromna zastava sa ljiljanima, koja je tokom rata bila zastava BiH pod kontrolom Armije BiH.

link


Сјајан говор Босанског Тита Жељка Комшића који је све популарнији и популарнији! Па зар то није фантастично?! Живела целовита и недељива БиХ!

Kad Sejdo umisli da je bitan...
Na sednici UN ce govor drzati ko zeli i vodja Tamilskih tigrova ili kogod vec... Vanatu i Sao Tome i Principe...

Dakle obicno trkeljanje...

To se samo jos Sejdo i Vucic furaju da su bitni sto drze govore pred polupraznim pa cak i praznim salama...


...

 

[Bren]

Komšija zacopan do ušija u druga Željka.

 

[комшија]

KOMŠIĆ PRED UN UPOREDIO PLENKOVIĆA SA PUTINOM: „Premijer Hrvatske ne poštuje presude međunarodno pravo“​

Foto: Tanjug

20.09.23 u 18:17

Međunarodnoj zajednici je poručio da na Zapadnom Balkanu ne može biti mira dok Bosna i Hercegovina ne dobije njihovu podršku protiv onih koji produbljuju etničke pođele u BiH. Istakao je prioritet UN-a koji se odnosi na globalnu solidarnost te poručio da to u BiH nije moguće dok njene komšije ne prestanu pokušavati da je podijele i obesmisle.

Komšić se osvrnuo na ciljeve UN-a kao što je izgradnja povjerenja i globalne solidarnosti. U tom pogledu je prvo istaknuo da je to teško zbog toga što snažnije svjetske i evropske države biraju školovane, najbolje migrante, koji su često ekonomski migranti čiji odlazak smanjuje mogućnost te zemlje za razvoj.

– U okviru presuda eminentnih sudova koji se bave zaštitom ljudskih prava, kao što je to Evropski sud za ljudska prava, nalazi se vrijedan resurs za izgradnju stabilnog društva u kojem se rizik unutrašnjeg konflikta svodi na najmanju mjeru, ali se i potencijalno agresivnim politikama susjednih zemalja iz ruku oduzima efikasan mehanizam za narušavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine. To u najkraćem znači, da ćemo mi u Bosni i Hercegovini morati promijeniti cjelokupnu paradigmu unutar društva, te preći sa etničkog političkog predstavljanja na građansko političko predstavljanje, što je standard u demokratskom svijetu. ESLJP – rekao je.

Upozorio je da je jedna od susjednih zemalja BiH aludirajući na Hrvatsku, odbacila presudu Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi upravo na građanska i demokratska načela.

– Ovim putem Ujedinjenim nacijama moramo skrenuti pažnju na, na žalost moram reći, po mome mišljenju necivilizacijski stav Vlade i premijera susjedne zemlje koji su odbacili presudu Evropskog suda za ljudska prava u posljednjoj presudi u “predmetu Kovačević” i zauzeli se upravo za načela koja su odbačena pomenutom presudom, poput političkog načela legitimnog predstavljanja na etničkom principu koje je generator nejednakosti među građanina BiH, i sredstvo pomoću kojeg komšije podrivaju državu Bosnu i Hercegovinu. To je urađeno na takav način da se može okvalifikovati i kao miješanje u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine – rekao je.

Tom prilikom je ponašanje Andreja Plenkovića uporedio sa Vladimirom Putinom, koji takođe ne poštuje međunarodno pravo.

– Nepoštovanje presuda međunarodnih sudova kakvo se moglo čuti od strane premijera susjedne zemlje podsjeća na onaj odnos prema međunarodnom pravu kakav je Vladimir Putin izgradio u slučaju Ukrajine. Međutim to nije samo negativan odnos prema međunarodnim standardima Ujedinjenih nacija nego i politika koja se prema Bosni i Hercegovini vodi od strane njenih susjeda – kazao je.

(AloOnlineBa)

 

[комшија]

NEBOJŠA KRSTIĆ, OMILJENI VUČIĆEV ANALITIČAR, UZBURKAO DUHOVE: „Volim kad bilo koji bosanski političar nosi srpske ljiljane….“​

Ne stišavaju se reakcije na istup Željka Komšića u New Yorku.

Prije 49 min

Nebojša Krstić, nekadašnji savjetnik predsjednika Srbije Borisa Tadića, a posljednjih godina jedan od najažurnijih i najgorljivijih promotora politike srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, redovni je čitatelj „Slobodne Bosne“.


Naime, Krstić na društvenim mrežama često komentira vijesti koje objavljuje „Slobodna Bosna“, a ovoga puta osvrnuo se na tekst o istupu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića pred Generalnom skupštinom UN-a u New Yorku.

-Volim kad bilo koji bosanski političar nosi srpske ljiljane, poručio je Krstić.

No, Krstić ni tu nije stao…

Podsjetimo, ono što je ostalo neprimijećeno jeste da je predsjedavajući Predsjedništva BiH za govornicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) izašao sa zlatnim ljiljanima. Naime, kako se moglo primijetiti, pored državne zastave Bosne i Hercegovine, Komšić je „zlatne ljiljane“ nosio na svojoj kravati posebno odabranoj za ovu priliku.

Upravo je zastava Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima prije 31 godinu podignuta na East Riveru, ispred sjedišta Ujedininjenih nacija.

„Naša dva susjeda, kroz etničke zajednice u Bosni i Hercegovini, na koje nastoje polagati svako pravo, i dvadeset sedam godina nakon agresije koju su nad Bosnom i Hercegovinom izvršili, na taj način vrše udar na suverenitet naše zemlje, čime se skoro u cijelosti onemogućava bilo kakav demokratski razvoj Bosne i Hercegovine“, upozorio je Komšić.

Predsjedavajući Komšić ljiljane je simbolično nastojao reafirmirati krajem prošlog mjeseca kada je boravio u zvaničnoj posjeti Kijevu.

Naime, Komšić je u zemlju koja se našla pod agresijom Rusije stigao vozom noseći majicu sa grbom Republike BiH. Bilo je tu mnogo simbolike zbog sličnih sudbina dvije izvana napadnute zemlje.

Prošlog vikenda Komšić je prisustvovao svečanosti podizanja zastave s ljiljanima, najveće u BiH, na Vlašiću, čime su obilježene oslobodilačke operacije u našoj zemlji prije 28 godina.

(SB)

 

[комшија]

HRVATSKI ŠEF DIPLOMATIJE

Grlić Radman uvredama reagovao na Komšićev govor u UN-u: Nazvao ga "štetočinom i parazitom"​

7 sati

Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je danas u New Yorku da su izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na govornici Generalne skupštine UN-a neodgovorne i politički štetne te da nepotrebno podižu tenzije i usporavaju put BiH ka EU.

Komentirajući Komšićevu izjavu kojom je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića optužio za kršenje međunarodnog prava i usporedio ga s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Grlić Radman je rekao da je Komšić taj koji "krši međunarodno pravo jer parazitira na tuđim pravima".

Grlić Radman je rekao da je Komšić uzurpator hrvatske kvote proizašle iz Dejtonskog sporazuma.

Generalna skupština

Komšić u New Yorku uporedio Plenkovića s Putinom i poručio UN-u: Morate podržati BiH ako želite mir​

"Svaki narod ima pravo birati svog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, a Komšić nije izabran glasovima hrvatskog naroda, već je to pravo uzurpirao zbog nesavršenosti tog zakona. Ovo što on radi je apsolutno nečuveno“, rekao je Grlić Radman.

On je naveo da svojim neodgovornim izjavama Komšić čini veliku medvjeđu uslugu političkim liderima koji se u Vijeću ministara aktivno zalažu za evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine.

“BiH je dobila status kandidata zahvaljujući Hrvatskoj koja je ostvarila sve svoje vanjskopolitičke ciljeve i gdje premijer Andrej Plenković posebno podržava BiH, a sada zajedno sa ostalim zemljama članicama radi na otvaranju pristupnih pregovora između BiH i EU”, Grlić rekao je Radman.

On je istakao da su Komšićeve izjave veoma štetne, jer podižu nepotrebne tenzije i usporavaju put BiH ka EU.

"Nije nam jasno u čije ime Komšić to radi i zašto to radi? Ponavljam još jednom, on je uzurpator i štetočina, parazit je na tuđim pravima", kazao je Grlić Radman.