- Poruka
- 369.500
Zelena salata pripada grupi lisnatog i zeljastog povrća. Male je energetske vrednosti jer u 100 grama jestivog dela ima 15 kalorija pa zbog toga predstavlja omiljenu hranu kod osoba koji žele da se reše suvišnih kilograma.Ima osvežavajući ukus i brzo i lako se vari. Sadrži 90 grama vode, 1,2 grama proteina, 0,2 grama masti i 2,4 grama ugljenih hidrata. Bogata je mineralima: kalijumom, kalcijumom, magnezijumom, fosforom, natrijumom, gvožđem i, u tragovima, bakrom. Spoljni listovi sadrže 50 odsto vitamina (provitamina A, vitamin Ce, vitamine Be1, Be2, Be6).
Visoki nivo kalijuma u zelenoj salati doprinosi boljem funkcionisanju metabolizma, lakšem održavanju odgovarajuće ravnoteže vode u organizmu, zdravlju bubrega, srca i boljem funkcionisanju elektrolita u organizmu.Postoji mnogo vrsta zelene salate, iz nekoliko različitih familija: endevija eskariol (žuta), radič glavičasti, ledenko, grejt lejk, ledena salata, rimska, zimska… Danas je moguće birati između stotinu različitih vrsta salate koje su ljudima na raspolaganju tokom čitave godine, jer se uzgaja u plastenicima.
Zelena salata se smatra „sredstvom za umirenje” jer sadrži laktuin koji je po svom umirujućem dejstvu sličan opijumu. Nosilac lekovitih svojstava zelene salate je laktukarijum koji deluje trojako: analgetičko, sedativno (smanjuje nervnu razdražljivost) i hipnotično (izaziva san). Zelena salata je još značajna po svom diuretičnom i spazmolitičkom dejstvu. Ne sadrži zasićene masti, dakle ni holesterol niti soli.
Najčešće se konzumira sirova, u svom prirodnom stanju, i bez ikakvih dodataka. Kao takva, zelena salata je postala nezamenljivi sastojak u salatama, raznim supama, sendvičima i ostalim jelima. U mnogim zemljama sveta koren zelene salate se smatra jednako važnim i korisnim kao i njeni listovi.(mediji)