Тихи
Starosedelac
- Poruka
- 193.903
Kamate "pojedu" na stotine vrtića
Izvor: Press
Beograd -- Da država ne mora da plaća kamate na uzete kredite, svakog meseca bi širom Srbije moglo da se izgradi po devet domova zdravlja ili 16 obdaništa.
Ukupan javni dug Srbije na kraju aprila iznosio je 12,95 milijardi evra i samo ove godine povećan je za oko 792 miliona evra, objavilo je Ministarstvo finansija.
Država će ove godine samo za kamate na ime dugova morati da izdvoji 46 milijardi dinara, što je za 14 milijardi više od sume koja će iz budžeta otići na kapitalne izdatke.
Najprostije rečeno, da je novac koji država plaća za kamate na uzete kredite iskorišćen za investicije, Srbija je mogla da svakog meseca izgradi po devet domova zdravlja ili 16 vrtića.
Računica pokazuje da bi - pošto izgradnja jedne zdravstvene ustanove košta 416 miliona dinara, a vrtića oko 250 miliona - naša zemlja za samo 12 meseci mogla da dobije čak 110 domova zdravlja ili 200 obdaništa! Od toga, ipak, neće biti ništa.
Boško Mijatović iz Centra za liberalno-demokratske studije kaže da je najgore što kamatni rashodi budžeta izuzetno brzo rastu. Oni su 2008. iznosili 14 milijardi dinara, 2009. godine 20 milijardi, lane 35 milijardi, a za ovu je planirano čitavih 46 milijardi.
Ne pomaže ni memorandum
Na ubrzani tempo zaduživanja države ukazuje i ekonomista Mlađen Kovačević koji smatra da je ukupan javni dug na kraju aprila veći od procenjenih 40,2 odsto bruto domaćeg proizvoda.
“U javnom dugu najveći deo odnosi se na potraživanja iz inostranstva. Ubeđen sam da je učešće duga u BDP 45 odsto, što i po Zakonu o fiskalnoj odgovornosti ukazuje da je Srbija prešla dozvoljenu granicu i da se nalazi u redu visokozaduženih zemalja”, navodi Kovačević.
On objašnjava da je način obračuna vrednosti BDP-a pogrešan, pa se tako koriste „naduvane" cifre koje umanjuju ukupan iznos.
“BDP se izražava u tekućim cenama, a spoljni dug u devizama. Dug se deli iznosom BDP koji je iskazan u „precenjenim" dinarima, pa tako ispada da je prihvatljiv, a realno je znatno veći i premašuje granicu visoke zaduženosti zemlje”, kaže Kovačević.
Kada se gleda struktura javnog duga, on se deli na unutrašnji i spoljni. Najveći iznos unutrašnjeg duga odlazi na staru deviznu štednju i otplatu pristiglih državnih hartija od vrednosti, dok je po osnovu spoljnjeg duga to kredit Svetske banke.
U Ministarstvu finansija objašnjavaju da javni dug podrazumeva direktne i indirektne obaveze koje ima država i na unutrašnjem i na spoljnom planu.
Preti i inflacija
“Direktne obaveze su krediti predviđeni za punjenje budžeta ili za neki projekat, obnovu škola, bolnica, gradnju mostova i slično. To je novac koji mora da se vrati, a dužnik je Republika Srbija. Indirektne obaveze su one obaveze za koje država garantuje, a ta sredstva vraćaju najčešće javna preduzeća”, kažu u ovom ministarstvu.
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2011&mm=05&dd=22&nav_id=513644
Sad znate zasto Srbija popada. Jer se nista ne ulaze u infrastrukturu. Novac od poreza koji mi placamo koji bi trebao da ide u izgradnju infrastrukture, u izgradnju novih autoputeva, hidrocentrala, obdanista, skola, domova zdravlja i kulture ide u ruke zapadnih bankara
Kako?
Pa lepo - imamo na delu UDRUZENI ZLOCINACKI PODUHVAT ZAPADNIH BANKARA I DOMACIH LOPURDI ZVANIH DEMOKRATE TJ TADICEVCI
Tadicevci su do sada opljackali preko kredita na hiljade infrastrukturnih projekata. I tek ce da pljackaju
Izvor: Press
Beograd -- Da država ne mora da plaća kamate na uzete kredite, svakog meseca bi širom Srbije moglo da se izgradi po devet domova zdravlja ili 16 obdaništa.
Ukupan javni dug Srbije na kraju aprila iznosio je 12,95 milijardi evra i samo ove godine povećan je za oko 792 miliona evra, objavilo je Ministarstvo finansija.
Država će ove godine samo za kamate na ime dugova morati da izdvoji 46 milijardi dinara, što je za 14 milijardi više od sume koja će iz budžeta otići na kapitalne izdatke.
Najprostije rečeno, da je novac koji država plaća za kamate na uzete kredite iskorišćen za investicije, Srbija je mogla da svakog meseca izgradi po devet domova zdravlja ili 16 vrtića.
Računica pokazuje da bi - pošto izgradnja jedne zdravstvene ustanove košta 416 miliona dinara, a vrtića oko 250 miliona - naša zemlja za samo 12 meseci mogla da dobije čak 110 domova zdravlja ili 200 obdaništa! Od toga, ipak, neće biti ništa.
Boško Mijatović iz Centra za liberalno-demokratske studije kaže da je najgore što kamatni rashodi budžeta izuzetno brzo rastu. Oni su 2008. iznosili 14 milijardi dinara, 2009. godine 20 milijardi, lane 35 milijardi, a za ovu je planirano čitavih 46 milijardi.
Ne pomaže ni memorandum
Na ubrzani tempo zaduživanja države ukazuje i ekonomista Mlađen Kovačević koji smatra da je ukupan javni dug na kraju aprila veći od procenjenih 40,2 odsto bruto domaćeg proizvoda.
“U javnom dugu najveći deo odnosi se na potraživanja iz inostranstva. Ubeđen sam da je učešće duga u BDP 45 odsto, što i po Zakonu o fiskalnoj odgovornosti ukazuje da je Srbija prešla dozvoljenu granicu i da se nalazi u redu visokozaduženih zemalja”, navodi Kovačević.
On objašnjava da je način obračuna vrednosti BDP-a pogrešan, pa se tako koriste „naduvane" cifre koje umanjuju ukupan iznos.
“BDP se izražava u tekućim cenama, a spoljni dug u devizama. Dug se deli iznosom BDP koji je iskazan u „precenjenim" dinarima, pa tako ispada da je prihvatljiv, a realno je znatno veći i premašuje granicu visoke zaduženosti zemlje”, kaže Kovačević.
Kada se gleda struktura javnog duga, on se deli na unutrašnji i spoljni. Najveći iznos unutrašnjeg duga odlazi na staru deviznu štednju i otplatu pristiglih državnih hartija od vrednosti, dok je po osnovu spoljnjeg duga to kredit Svetske banke.
U Ministarstvu finansija objašnjavaju da javni dug podrazumeva direktne i indirektne obaveze koje ima država i na unutrašnjem i na spoljnom planu.
Preti i inflacija
“Direktne obaveze su krediti predviđeni za punjenje budžeta ili za neki projekat, obnovu škola, bolnica, gradnju mostova i slično. To je novac koji mora da se vrati, a dužnik je Republika Srbija. Indirektne obaveze su one obaveze za koje država garantuje, a ta sredstva vraćaju najčešće javna preduzeća”, kažu u ovom ministarstvu.
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2011&mm=05&dd=22&nav_id=513644
Sad znate zasto Srbija popada. Jer se nista ne ulaze u infrastrukturu. Novac od poreza koji mi placamo koji bi trebao da ide u izgradnju infrastrukture, u izgradnju novih autoputeva, hidrocentrala, obdanista, skola, domova zdravlja i kulture ide u ruke zapadnih bankara
Kako?
Pa lepo - imamo na delu UDRUZENI ZLOCINACKI PODUHVAT ZAPADNIH BANKARA I DOMACIH LOPURDI ZVANIH DEMOKRATE TJ TADICEVCI
Tadicevci su do sada opljackali preko kredita na hiljade infrastrukturnih projekata. I tek ce da pljackaju
