Iznenadna smrt sportista tokom sportskih takmičenja je izrazito tragičan događaj koji nikoga ne ostavlja ravodušnim jer su u pitanju mlade osobe koje su oličenje zdravih životnih navika.
Tjelesna aktivnost smanjuje obolijevanje i smrtnost od niza bolesti, a posebno od bolesti srca i krvnih žila, zbog čega je redovno preporučena od strane ljekara. Mnogi se onda pitaju zašto sportisti, koji su vrlo mladi i vode zdrav život, iznenada umiru bez ikakvih prethodnih tegoba. Međutim, vrlo intenzivna tjelesna aktivnost može povećati rizik od iznenadne smrti kod predisponirajućih sportista. Većina smrtnih slučajeva zbog srčanog zastoja se javlja u starijih osoba, osobito onih s koronarnom bolešću srca ali srčani zastoj je vodeći uzrok smrti kod mladih sportista.
Šta je cardiac arrest?
Cardiac arrest je stanje u kojem srce gubi svoj normalan ritam i prestaje da pumpa krv. Ukoliko se odmah ne započne sa reanimacijom dolazi do smrtnog ishoda ili teškog invaliditeta.
Etiologija
Kod mlađih sportista uzrok iznenadne smrti najčešće su različite kongenitalne kardiovaskularne bolesti (hipertrofična kardiomiopatija, aritmogena displazija desnog ventrikula, anomalije koronarnih arterija, produženi QT-interval i dr.) neotkrivene prije početka bavljenja sportom.
Hipertrofična kardiomiopatija (HCM) - U ovom, obično nasljednom stanju, zidovi srčanog mišića se debljaju. Zadebljani mišić može poremetiti električni sistem srca, što dovodi do brzih ili nepravilnih otkucaja srca (aritmija), što može dovesti do iznenadne srčane smrti. Hipertrofična kardiomiopatija, iako obično nije smrtonosna, najčešći je uzrok iznenadne smrti povezane sa srcem kod osoba mlađih od 30 godina.
Abnormalnosti koronarnih arterija - kod osoba sa urođenim abnormalnostima koronarnih arterija arterije se mogu stisnuti tokom vježbanja i ne osigurati pravilan protok krvi u srce.
Sindrom dugog QT intervala - Ovaj nasljedni poremećaj srčanog ritma može uzrokovati brze, haotične otkucaje srca, što često dovodi do nesvjestice. Mladi ljudi sa sindromom dugog QT intervala imaju povećan rizik od iznenadne smrti.
Kod sportista starijih od 35 godina uzrok iznenadne smrti su uglavnom aterosklerotične promjene koronarnih arterija s njihovim komplikacijama (infarkt miokarda, fibrilacija ventrikula, srčani arest). U 10 do 15% slučajeva patološke analize ne mogu utvrditi strukturalni poremećaj srca što znači da je primarni uzrok gubitka srčane funkcije vezan uz poremećaj električne aktivnosti srca, odnosno naslijeđene poremećaje ionskih kanala srca. Sindrom dugog QT intervala, Brugada sindrom te kateholaminergična polimorfna ventrikularna tahikardija spadaju u najčešće kanalopatije. Iznenadna srčana smrt nažalost može nastupiti i nakon naizgled običnog, tupog udarca u grudni koš npr. prilikom sudara dva igrača („commotio cordis“). Takav udarac može izazvati ventrikularnu fibrilaciju, smrtonosnu aritmiju srca kod potpuno zdravog sportiste.
Do iznenadnog srčanog zastoja mogu dovesri i infekcije kao što su miokarditis i Kawasakijeva bolest, koje su karakterizirane upalom srčanog mišića, odnosno krvnih žila. Novo istraživanje povezano sa COVID-19 ukazuje na vezu između koronavirusa i miokarditisa, iako studije tek trebaju dokazati da virus izravno uzrokuje upalu.
Epidemiologija
Iznenadna srčana smrt javlja se otprilike kod jednog na 200.000 mladih sportista godišnje, obično izazvana tokom natjecanja ili treninga. Učestalost je veća kod sportista koji se bave fudbalom, košarkom, hokejom na ledu i američkim fudbalom. Češće se javlja kod muškaraca nego kod žena. Razlozi vjerovatno leže u tome što je manje žena uključeno u natjecateljski sport i što žene imaju manju fenotipsku ekspresiju potencijalno smrtonosnih srčanih bolesti poput kardiomiopatije ili koronarne bolesti srca. Rizik od ovog tragičnog događaja je 2.8 puta veći kod sportista u poređenju s osobama iste dobne skupine koje se ne bave sportom.
Prva pomoć kod iznenadnog zastoja srca
1. Pokušati dobiti odgovor protresanjem osobe
2. Provjeriti puls karotidne arterije
3. Uputiti nekoga u blizini da pozove hitnu pomoć
4. Poslati nekoga po AED (automatski vanjski defibrilator) ako je dostupan u blizini
5. Započeti CRP - postaviti obje ruke na
sredinu prsa osobe i snažno pritisnuti 100-120 puta u minuti
6. Nastaviti reanimaciju do dolaska hitne pomoći ili defibrilatora
7. Kada AED stigne potrebno ga je uključiti i slijediti upute nastavljajući sa kompresijama prsnog koša kada se to savjetuje dok ne stigne hitna pomoć
Prevencija
Preventivni pregledi sportista dio su mjera primarne prevencije iznenadne srčane smrti, a omogućavaju nam da kod sportista koji nemaju subjektivnih srčanih tegoba u ranoj fazi otkrijemo potencijalnu bolest srca koja može biti fatalna. Sa pregledima treba započeti u dobi kada se kreće s natjecateljskom aktivnošću, što je za većinu sportova dob od 12 godina. U toj dobi obično započinje i pubertet, razdoblje kada se ispoljava većina srčanih anomalija.
„European Society of Cardiology – Sports Cardiology Section“ predložio je shemu preventivnog pregleda.
Slika 2. Shema preventivnog pregleda sportista
Slika 3. Smjernice „American Heart Associtation“, „European Society of Cardiology“ i „International Olympic Committee“ za svakodnevnu praksu specijalista sportske medicine kako bi pregledi sportista bili u skladu s najnovijim naučnim spoznajama
Redovna tjelesna aktivnost uzrokuje prilagodbu srca kako bi ono udovoljilo povećanim potrebama mišića za kisikom i hranjivim tvarima. Ta prilagodba, koju nazivamo „atletsko srce“, može se očitovati i promjenama u EKG-u sportista koje nije lako razlikovati od patoloških promjena.
Slika 4. Fiziološke i patološke promjene EKG - a kod sportista
Literatura:
1.
https://baptisthealth.net/baptist-health-news/sudden-cardiac-arrest-in-athletes/
2.
https://www.heart.org/en/health-topics/cardiac-arrest/emergency-treatment-of-cardiac-arrest
3.
https://www.sportskamedicina.hr/sportska-medicina/iznenadna-srcana-smrt/
4.
https://www.mayoclinic.org/diseases...iac-arrest/in-depth/sudden-death/art-20047571
5.
https://www.plivazdravlje.hr/aktual...ni-srcani-zastoj-i-iznenadna-srcana-smrt.html
