Zašto u svemu često vidimo ono najgore

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
365.787
U poslednje dve decenije beleži se porast negativnih osećanja širom sveta, podaci su istraživačkog instituta Galupa (Gallup),
čija anketa iz 2022. godine je pokazala da je četvoro od 10 odraslih širom sveta doživelo mnogo brige ili stresa.
To možda i nije iznenađenje, jer su naši problemi često stvarni i ozbiljni.

Zbog ratova koji se trenutno vode, posledica klimatskih promena i rastućih troškova života može da izgleda da je svet na kolenima.
Ako se osvrnemo i pogledamo u nazad svet je napredovao
Postoji mnogo statističkih podataka koji pokazuju napredak sveta - od sprečavanja širenja zaraznih bolesti do sve veće pismenosti stanovništva.
Prosečan očekivani životni vek novorođene bebe je 1900. godine bio 32 godine, pokazuju podaci internet stranice Our World in Data (Naš svet ubrojkama)
čije sedište je na Univerzitetu u Oksfordu u Engleskoj.Do 2021. godine, očekivani životni vek se više nego udvostručio i dostigao 71 godinu.
Smrtnost dece je značajno opala, a postigli smo i ogroman napredak u smanjenju siromaštva.
 
Clip_223.jpg
 
Medjutim za mišljenje da je sve nekako strašno i opasno, prema naučnicima deo krivice snose naši preci
Za naše veoma daleke pretke, pamćenje negativnih informacija moglo je da bude pitanje života i smrti.
Pogrešan potez je mogao da dovede do opasnog susreta sa grabljivicama, a pogrešna hrana je mogla da ih otruje ili čak ubije.
Naši preci su živeli u svetu u kom su opasnosti od smrti bile česte", kaže Pol Rozin, profesor psihologije na Državnom univerzitetu Pensilvanije u SAD-u.
"Stvari su sada mnogo bolje, ali to iskonsko je još u nama".

On tvrdi da je tehnološki napredak, poput televizije i interneta, pogoršao stvari jer su nam ta dostignuća dala veći pristup informacijama, i dobrim i lošim vestima, a već znamo koje se lakše pamte. "Većina vesti je negativna", ističe on.U nekim slučajevima naš mozak zna da odreaguje preterano na moguće pretnje, i Rozin veruje da bi ti primarni nagoni mogli da se izgube kod budućih generacija.
Ali upozorava i da nedavni događaji, kao što je pandemija korona virusa, mogu dugo da ostanu urezani u pamćenje pojedinih ljudi i da se prenesu na buduca pokolenjalink
 

Back
Top