Zašto Srbi crnorskog porekla kradu Crnoj Gori Njegoša ?

Neznanko

Iskusan
Poruka
5.497
Vladika Petar II bio je čovjek za koga je narodnost bila iznad vjere, nastojao je prijeći lokalne plemenske politike i uspostaviti veze s Hrvatima i Srbima. Stoga je pozdravio pokret hrvatskog bana Jelačića i nudio mu je pomoć od 2000 naoružanih crnogorskih vojnika. Imao je želju sa Srbijom izvesti oslobođenje Bosne i Hercegovine. Preminuo je u 38-oj godini života 19. listopada 1851. na Cetinju. Posmrtni ostaci najpoznatijeg crnogorskog vladike danas leže u Njegoševom mauzoleju na Lovćenu koji je rad najslavnijeg hrvatskog kipara Ivana Meštrovića.

P.S. Pošto je izvezni "mačak" pobegao sa temom http://forum.krstarica.com/showthread.php/435023-А-чији-је-Његош.... , tražio da se zatvori, ukine, obriše, nestane mjegova tema, valjda skrhan onim šta je tamo pročitao, cenim da je dobro da ovde nastavimo o Njegošu, o Crnogorcima, o Srbima, o svemu.
Milim moderatora da ovu temu zaljuča 8 januara 3012 u 00h.
 
Poslednja izmena:
Da,
nije bilo potrebe da se ona tema zaključava ali je tako postavljač želio, pa je administrator to prihvatio.

Postavljač Mačak je to želio, jer je bio upozoren da laže i da krade Njegoša Crnogorcima.

Pa da dodam;
Pustite Njegoša neka mirno spava u svojoj zemlji.
On je prije svega crnogorski a onda i svjetski. Njega pustimo možemo nastaviti o njegovom djelu i mislima.

Slažem se, da je bio rodoljub ali i čovjek, koji je želio, da se svi slovenski narodi oslobode ispod tuđinskog jarma. Zato je pisao i Srbima i Hrvatima i hrabrio ih na ustanak.
Pisao je junacima, Banu Jelačiću i potomcima Karađorđa u Srbiju.
Karađorđu je posvetio i svoju posvetu u GV jer je sa tim želio da podigne vrijednost nekog junaka, koji se usuđuje dići narod i oduprijeti se okupatoru.
Pisao je sa sa istim namjerama i Banu Jelačiću.

Uzeo je kao ličnost u svome GV ponovo nekoga slavnoga junaka iz Šibenika Vuka Mandušića i predao mu najbolji džeferdar.
Sarađivao je sa Slovencima Miklošićem i Kopitarem da bi preko svog književnog djela uticali na ujedinjenju svih slovenskih naroda, da bi se tako lakše oslobodili nazadnog i necivizacijskog turskog okupatora.
To mu je bio cilj a ne da dokazuje ko je ko i dali su Crnogorci Srbi ili nešto drugo.
Smatrao je da to svak zna, šta je ko.
 
Vladika Petar II bio je čovjek za koga je narodnost bila iznad vjere, nastojao je prijeći lokalne plemenske politike i uspostaviti veze s Hrvatima i Srbima. Stoga je pozdravio pokret hrvatskog bana Jelačića i nudio mu je pomoć od 2000 naoružanih crnogorskih vojnika. Imao je želju sa Srbijom izvesti oslobođenje Bosne i Hercegovine. Preminuo je u 38-oj godini života 19. listopada 1851. na Cetinju. Posmrtni ostaci najpoznatijeg crnogorskog vladike danas leže u Njegoševom mauzoleju na Lovćenu koji je rad najslavnijeg hrvatskog kipara Ivana Meštrovića.

P.S. Pošto je izvezni "mačak" pobegao sa temom http://forum.krstarica.com/showthread.php/435023-А-чији-је-Његош.... , tražio da se zatvori, ukine, obriše, nestane mjegova tema, valjda skrhan onim šta je tamo pročitao, cenim da je dobro da ovde nastavimo o Njegošu, o Crnogorcima, o Srbima, o svemu.
Milim moderatora da ovu temu zaljuča 8 januara 3012 u 00h.

Njegos se sam sebe proglasio Srbinom.
 
Njegos se sam sebe proglasio Srbinom.
Није се "прогласио", него се осећао Србином, и био Србин, као и сви у Црној Гори тада, и дуго после тога, све до систематског политичког, вештачког дакле, одвајања у некакву од српске различиту нацију, од '45. до данас.
 
Није се "прогласио", него се осећао Србином, и био Србин, као и сви у Црној Гори тада, и дуго после тога, све до систематског политичког, вештачког дакле, одвајања у некакву од српске различиту нацију, од '45. до данас.

a što tako pišeš, kad nije tako, i ne znaš o ovoj temi izgleda ništa.
napisao sam, imam izvod regularni od 1912, piše : nacionalnost: crnogorska.
 
Njegoš: "Crnogorci ne ljube lance"!


Još jedan privatni momenat Njegošev, on ne reče: "Mi Srbi iz Crne Gore ne ljubimo lance", niti je rekao: "Mi Srbi ne ljubimo lance", jasno je iskazao koji narod ne ljubi lance.

http://3.***************/_O_xQIvgNscQ/S_MSCUAsfoI/AAAAAAAAABM/GLZQGB7A9Rs/s320/ljuba-nenadovic-pisma.jpg

Iz knjige "PISMA" Srbina Ljubomira Nenadovića.

http://2.***************/_O_xQIvgNscQ/S_QgKrc18VI/AAAAAAAAAB0/CS9Y1hRCVZ4/s400/crnogorci-ne-ljube-lance.jpg

Prije nekolilo godina opozicija je držala mitinge pod geslom: "Mi ne ljubimo lance", falsifikovali su Njegoševe riječi, sramili su se njegovih riječi!
Sramili su se što su Crnogorci!
 
Poslednja izmena:
Njegoš: "Ala se mi Sloveni narobovasmo! Ali mi Crnogorci bogomi nijesmo!

Iz knjige "PISMA" Srbina Ljube Nenadovića.

http://3.***************/_O_xQIvgNscQ/S_MSCUAsfoI/AAAAAAAAABM/GLZQGB7A9Rs/s320/ljuba-nenadovic-pisma.jpg

Prvi susret Ljube Nenadovića i Njegoša

http://4.***************/_O_xQIvgNscQ/S_MU8yp7fnI/AAAAAAAAABk/7yBeUL7-p7Y/s400/mi-crnogorci-bogami-nijesmo-1.jpg

http://2.***************/_O_xQIvgNscQ/S_MVK5-d7yI/AAAAAAAAABs/HkeU2GSUKe4/s400/mi-crnogorci-bogami-nijesmo-2.jpg
 
Njegoš: "Ala se mi Sloveni narobovasmo! Ali mi Crnogorci bogomi nijesmo!

Iz knjige "PISMA" Srbina Ljube Nenadovića.

http://3.***************/_O_xQIvgNscQ/S_MSCUAsfoI/AAAAAAAAABM/GLZQGB7A9Rs/s320/ljuba-nenadovic-pisma.jpg

Prvi susret Ljube Nenadovića i Njegoša

http://4.***************/_O_xQIvgNscQ/S_MU8yp7fnI/AAAAAAAAABk/7yBeUL7-p7Y/s400/mi-crnogorci-bogami-nijesmo-1.jpg

http://2.***************/_O_xQIvgNscQ/S_MVK5-d7yI/AAAAAAAAABs/HkeU2GSUKe4/s400/mi-crnogorci-bogami-nijesmo-2.jpg

И шта сад.
Наравно да је био Црногорац...живио је тамо.
 
Vladika Petar II bio je čovjek za koga je narodnost bila iznad vjere, nastojao je prijeći lokalne plemenske politike i uspostaviti veze s Hrvatima i Srbima. Stoga je pozdravio pokret hrvatskog bana Jelačića i nudio mu je pomoć od 2000 naoružanih crnogorskih vojnika. Imao je želju sa Srbijom izvesti oslobođenje Bosne i Hercegovine. Preminuo je u 38-oj godini života 19. listopada 1851. na Cetinju. Posmrtni ostaci najpoznatijeg crnogorskog vladike danas leže u Njegoševom mauzoleju na Lovćenu koji je rad najslavnijeg hrvatskog kipara Ivana Meštrovića.

P.S. Pošto je izvezni "mačak" pobegao sa temom http://forum.krstarica.com/showthread.php/435023-А-чији-је-Његош.... , tražio da se zatvori, ukine, obriše, nestane mjegova tema, valjda skrhan onim šta je tamo pročitao, cenim da je dobro da ovde nastavimo o Njegošu, o Crnogorcima, o Srbima, o svemu.
Milim moderatora da ovu temu zaljuča 8 januara 3012 u 00h.
Закључао је зато што су Пеćo и њему слични почели да за нашег великана, Србина родом, а Црногорца културом и регионално говоре да је био никакав државник, да је Црну Гору хтио препустити "алавој србској власти" и сл. Срам Вас било, "господине" Незнанко, како келевећете и изврћете чињенице ! Срамотно је да неко из Србије има толики степен мржње према Србима из Црне Горе. И иначе, да и српски народ и Црна Гора као држава имају право да Његоша доживљавају као свог пјесника. А Ви што се са Гугла образујете, само сте показали право лице.
И да те подćетим на нешто (волим ова нова црногорска слова), на попису за вријеме Владике Данила Петровића, такође из династије Петровић, у Црној Гори није било друге народности осим српске. Како су Плав и још неки крајеви ушли у састав ЦГ, попис је показао следеће : 95 % Срба и 5 % Албанаца.

Немам ја ништа против тога да данас постоји црногорска нација, никакакав проблем, ако нама Србима родом из ЦГ не споре нашу историју, идентитет и традицију али причати да нису настали од Срба већ да имају арбанашке крви или да су настали од црвених Хрвата, као што неки попут Брковића раде, мени је више него смијешно...прије бих рекао жалосно !
 
Poslednja izmena:
Vidji vraga su sedam binjisah,
su dva maca a su dvije krune,
praunuka Turkova s Koranom !
Za njim jata prokletoga kota,
da opuste zemlju svukoliku
kâ skakavac sto polja opusti.
Francuskoga da ne bi brijega,
aravijsko more sve potopi.

San pakleni okruni Osmana.
darova mu lunu kâ jabuku.
Zloga gosta Evropi Orkana !
Vizantija sada nije drugo
no prcija mlade Teodore;
zvijezda je crne sudbe nad njom.
Paleolog poziva Murata
da zakopa Grke sa Srbima.
Svoju misli Brankovic s Gertukom.
Muhamede, to je za Gertuku !

Sjem Azije, dje im je gnjijezdo,
vrazje pleme pozoba narode -
dan i narod, kako cuku tica:
Murat Srpsku, a Bajazit Bosnu,
Murat Epir, a Muhamed Grcku,
dva Selima Cipar i Afriku.
Svaki nesto, ne ostade nista;
strasilo je slusat sto se radi !
Malen svijet za adova zvala,
ni najest ga, kamoli prejesti !
Janko brani Vladislava mrtva;
sto ga brani, kad ga ne odbrani ?
Skenderbeg je srca Obilica,
al' umrije tuznim izgnanikom.

A ja sto cu, ali sa kime cu ?
Malo rukah, malena i snaga,
jedna slamka vedju vihorove,
sirak tuzni bez nigdje nikoga...
Moje pleme snom mrtvijem spava,
suza moja nema roditelja,
nada mnom je nebo zatvoreno,
ne prima mi ni placa ni molitve;
u ad mi se svijet pretvorio,
a svi ljudi pakleni duhovi.

Crni dane, a crna sudbino !
O kukavno Srpstvo ugaseno,
zla nadzivjeh tvoja svakolika,
a s najgorim hocu da se borim !
Da, kad glavu razdrobis tijelu,
u mucenju izdisu clenovi...

Kugo ljudska, da te Bog ubije !
Ali ti je malo posvijeta
te si svojom zloscu otrovala,
no si otrov adske svoje duse
i na ovaj kamen izbljuvala ?
Mala ti je sertva sva Srbija
od Dunava do mora sinjega ?
Na tron sjedis nepravo uzeti,
ponosis se skiptrom krvavijem;
hulis Boga s svetoga oltara,
munar dubi na krst razdrobljeni !
Ali sjenku sto mu sce trovati
te je u zbjeg sobom unijese
medju gore za vjecnu utjehu
i za spomen roda junackoga ?
Vec je u krv ona prekupata
stoput tvoju, a stotinu nasu !

Vidji posla cara opakoga,
koga djavo ovacemu uci:
"Crnu Goru pokorit ne mogu
ma nikako da je sasvim moja;
s njima treba ovako raditi..."
Pa im poce demonski mesija
lazne vjere pruzat postastice.
Bog vas kleo, pogani izrodi,
sto ce turska vjera medju nama ?
Kuda cete s kletnom predjedovskom ?
Su cim cete izac pred Milosa
i pred druge srpske vitezove,
koji zive doklen sunca grije ?

Kad danasnju premislim vijecu,
raspale me uzasa plamovi:
isklati se braca medju sobom,
a krvnici, jaki i opaki,
zatrijece sjeme u odivu.
Grdni dane, da te Bog ubije,
koji si me dao na svijetu !
Cas proklinjem lanski po sto putah
u koji me Turci ne smakose,
da ne varam narodnje nadanje.
 
Njegoš: "Crnogorci ne ljube lance"!


Još jedan privatni momenat Njegošev, on ne reče: "Mi Srbi iz Crne Gore ne ljubimo lance", niti je rekao: "Mi Srbi ne ljubimo lance", jasno je iskazao koji narod ne ljubi lance.

http://3.***************/_O_xQIvgNscQ/S_MSCUAsfoI/AAAAAAAAABM/GLZQGB7A9Rs/s320/ljuba-nenadovic-pisma.jpg

Iz knjige "PISMA" Srbina Ljubomira Nenadovića.

http://2.***************/_O_xQIvgNscQ/S_QgKrc18VI/AAAAAAAAAB0/CS9Y1hRCVZ4/s400/crnogorci-ne-ljube-lance.jpg

Prije nekolilo godina opozicija je držala mitinge pod geslom: "Mi ne ljubimo lance", falsifikovali su Njegoševe riječi, sramili su se njegovih riječi!
Sramili su se što su Crnogorci!
Ћипуре, на том митнгу је заједно са просрпском опозицијом био и опозициони Либерални савез, а и сам знаш да се ЛС од када постоји залагала за сувјерену Црну Гору и против заједничке државе. Како њима није сметало, а теби смета гесло ?
 
'Voskrsenja ne biva bez smrti (1922.)

"Voskrsenja ne biva bez smrti" prvi crnogorski igrani nijemi film snimljen u talijanskoj produkciji 1922. godine.

Za cilj je imao animirati svjetsko mnijenje u pokušaju spriječavanja nestanaka Kraljevine Crne Gore s povijesne karte njezinim nasilnim priključenjem Kraljevini SHS.
Kako je primijetio srpski povjesničar filma Dejan Kosanović "bio je to, koliko mi je poznato, jedan od prvih pokušaja u svijetu, da se u političkoj borbi angažira i sedma umjetnost".

O filmu
Crnogorski ministar u egzilu Vladimir Popović scenarist je ovoga filma. Financijsku je potporu snimanju filma dala talijanska kraljica Helena Savojska, kći kralja Nikole I. Petrovića. No, bitnu je pomoć okupljanju tadašnjih prvorazrednih talijanskih sineasta i razradi ideje filma dao talijanski pjesnik Gabriele D'Annunzio, koji je godinama bio aktivni sudionik raznih promodžbenih akcija za crnogorsku stvar.

Akteri
Film je sniman u produkciji tvrtke Sangro film u studijima u Rimu, te u okolici, a u pojedinim masovnim scenama sudjelovali su pripadnici Crnogorske vojske u Italiji.

Redatelj je bio C. Luperini, a glavne role tumače Elena Sangro, Carlo Gualandri, Kamilo De Rossi, Enrico Skatici.

Radnja
Ovaj nijemi film bio je dug 2.050 metara (blizu dva sata prikazivanja). Sastojao se od prologa, tri dijela i epiloga.

PROLOG prikazuje romantiziranu povijest Crne Gore, te obitelji Đorđa Simovića i njegove sinove, Jakšu i Pavla.
PRVI DIO se odigrava desetak godina kasnije. Prikazuje početak Prvog svjetskog rata. Jakša Simović je crnogorski časnik i odlazi na bojište, a prati ga njegova zaručnica Milena. Crnogorska vojska se hrabro bori, ali mora položiti oružje pred jačim protivnikom.
DRUGI DIO prikazuje austro-ugarsku okupaciju. Jedan je od okupacijskih časnika i Pavle Simović koji ne zna svoj pravi identitet, jer je odrastao i školovan u Beču, te misli da je Austrijanac. Crnogorci pripremaju ustanak, ali zbog izdaje Austrijanci hapse Jakšu Simovića, dok se general Radomir Vešović (povijesna ličnost) odmetnuo u planine radi nastavka oružane borbe.
TREĆI DIO prikazuje kako zaručnica Milena pokušava spasiti svog Jakšu Simovića iz zatvora, no ne uspijeva, jer ga Austrijanci osuđuju na smrt i strijeljaju. U međuvremenu, Pavle Simović saznaje za svoje crnogorsko podrijetlo i pridružuje se crnogorskim komitskim postrojbama generala Vešovića.
EPILOG prikazuje situaciju u Crnoj Gori 1918. kroz oružni otpor crnogorskog naroda prisajedinjenju Kraljevini SHS, scene Božićne pobune, te generala Vešovića koga su vlasti Kraljevine SHS, strpale u zatvor i sudile mu u montiranom procesu 1921. godine. Film se završava simboličnom apoteozom slobodnoj i neovisnoj Crnoj Gori.'
http://hr.wikipedia.org/wiki/Voskrsenja_ne_biva_bez_smrti_(1922.)
 

Back
Top