Zašto drug Tito nikad nije razvio nuklearni program da očuva suverenitet te iste neutralne Jugoslavije?

Beli Gibson

Beli Gibson

Elita
Poruka
21.300

Ko je kada testirao nuklearno oružje:​

  • SAD - 16. jul 1945.
  • SSSR - 29. avgust 1949.
  • Velika Britanija - 3. oktobar 1952.
  • Francuska - 13. februar 1960.
  • Kina - 13. oktobar 1964.
  • Indija - 18. maj 1974.
  • Pakistan - 18. maj 1998
  • Severna Koreja - 9. oktobra 2006. godine
  • SFRJ - ???


Autorska.
1731679489485.png
 
Šta kaže gpt na tu temu

Jugoslavija je imala potencijal i resurse za razvoj atomskog oružja, ali iz nekoliko razloga nije razvila atomsku bombu.

1. Tehnička i naučna sposobnost​

Jugoslavija je imala solidnu naučnu i industrijsku bazu, uključujući kvalitetne fizičare i inženjere, kao i razvijenu industriju, koja je uključivala i hemijsku i metaluršku proizvodnju. Takođe, jugoslovenski naučnici su bili u kontaktu sa svetskim napredovanjem u nuklearnoj fizičkoj i atomističkoj tehnologiji.

Kroz 1960-te godine, Jugoslavija je bila deo globalnih naučnih tokova, a njen institut za nuklearnu fiziku (Institut "Vinča" u Beogradu) bio je značajan u nuklearnoj istraživačkoj zajednici. Postojali su i neki eksperimenti sa nuklearnim materijalima, uključujući i istraživanje nuklearnih reaktora, što je omogućilo zemljama da razvijaju vlastite kapacitete za nuklearne tehnologije.

2. Politički faktori​

Iako je Jugoslavija bila vojno neovisna i imala je značajne tehnološke resurse, politička situacija u zemlji bila je ključni faktor. Jugoslavija je bila pod rukovodstvom Josipa Broza Tita, koji je težio neutralnoj spoljnoj politici i izbegavao ulazak u blokovske podela tokom Hladnog rata. Tito je bio zainteresovan za održavanje jugoslovenske nezavisnosti i ravnoteže između velikih sila, ali nije bio opredeljen za nuklearno naoružanje.

U to vreme, Jugoslavija je bila član Pokreta nesvrstanih, koji se zalagao za deeskalaciju nuklearnih pretnji i za održavanje međunarodnog mira. Takođe, jugoslovensko rukovodstvo je izbegavalo političku konfrontaciju sa Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama, što bi moglo izazvati opasne posledice.

3. Međunarodni faktori i sporazumi​

Jugoslavija je bila potpisnica nekoliko međunarodnih sporazuma koji su regulisali nuklearne aktivnosti, uključujući Nuklearni sporazum o neširenju naoružanja (NPT) iz 1968. godine, koji je imao za cilj da spreči širenje nuklearnog naoružanja. Jugoslavija je ratifikovala ovaj sporazum 1970. godine, čime je prihvatila da neće razvijati nuklearne oružje, iako je bila zainteresovana za mirnu upotrebu nuklearnih tehnologija.

4. Ekonomski faktori​

Razvoj atomskog oružja je izuzetno skup i zahteva ogromna ulaganja u tehnologiju, infrastrukturu i obučavanje stručnjaka. Jugoslavija, iako industrijski razvijena, nije imala toliko resursa kao najveće sile, kao što su SAD ili SSSR, da bi se posvetila tako skupom i zahtevnom projektu. Jugoslavija je više bila fokusirana na ekonomsku izgradnju, a njen vojni sektor je bio orijentisan na konvencionalne snage.

Zaključak​

Iako je Jugoslavija imala određeni tehnološki kapacitet i naučne resurse, politički faktori, međunarodni pritisci i ekonomski izazovi su je sprečili u tome da razvije atomsku bombu. Jugoslavija je odabrala strategiju neutralnosti i diplomatske ravnoteže, a njen fokus nije bio na nuklearnom naoružanju.
 
XXXyyyXXX:
Šta kaže gpt na tu temu

Jugoslavija je imala potencijal i resurse za razvoj atomskog oružja, ali iz nekoliko razloga nije razvila atomsku bombu.

1. Tehnička i naučna sposobnost​

Jugoslavija je imala solidnu naučnu i industrijsku bazu, uključujući kvalitetne fizičare i inženjere, kao i razvijenu industriju, koja je uključivala i hemijsku i metaluršku proizvodnju. Takođe, jugoslovenski naučnici su bili u kontaktu sa svetskim napredovanjem u nuklearnoj fizičkoj i atomističkoj tehnologiji.

Kroz 1960-te godine, Jugoslavija je bila deo globalnih naučnih tokova, a njen institut za nuklearnu fiziku (Institut "Vinča" u Beogradu) bio je značajan u nuklearnoj istraživačkoj zajednici. Postojali su i neki eksperimenti sa nuklearnim materijalima, uključujući i istraživanje nuklearnih reaktora, što je omogućilo zemljama da razvijaju vlastite kapacitete za nuklearne tehnologije.

2. Politički faktori​

Iako je Jugoslavija bila vojno neovisna i imala je značajne tehnološke resurse, politička situacija u zemlji bila je ključni faktor. Jugoslavija je bila pod rukovodstvom Josipa Broza Tita, koji je težio neutralnoj spoljnoj politici i izbegavao ulazak u blokovske podela tokom Hladnog rata. Tito je bio zainteresovan za održavanje jugoslovenske nezavisnosti i ravnoteže između velikih sila, ali nije bio opredeljen za nuklearno naoružanje.

U to vreme, Jugoslavija je bila član Pokreta nesvrstanih, koji se zalagao za deeskalaciju nuklearnih pretnji i za održavanje međunarodnog mira. Takođe, jugoslovensko rukovodstvo je izbegavalo političku konfrontaciju sa Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama, što bi moglo izazvati opasne posledice.

3. Međunarodni faktori i sporazumi​

Jugoslavija je bila potpisnica nekoliko međunarodnih sporazuma koji su regulisali nuklearne aktivnosti, uključujući Nuklearni sporazum o neširenju naoružanja (NPT) iz 1968. godine, koji je imao za cilj da spreči širenje nuklearnog naoružanja. Jugoslavija je ratifikovala ovaj sporazum 1970. godine, čime je prihvatila da neće razvijati nuklearne oružje, iako je bila zainteresovana za mirnu upotrebu nuklearnih tehnologija.

4. Ekonomski faktori​

Razvoj atomskog oružja je izuzetno skup i zahteva ogromna ulaganja u tehnologiju, infrastrukturu i obučavanje stručnjaka. Jugoslavija, iako industrijski razvijena, nije imala toliko resursa kao najveće sile, kao što su SAD ili SSSR, da bi se posvetila tako skupom i zahtevnom projektu. Jugoslavija je više bila fokusirana na ekonomsku izgradnju, a njen vojni sektor je bio orijentisan na konvencionalne snage.

Zaključak​

Iako je Jugoslavija imala određeni tehnološki kapacitet i naučne resurse, politički faktori, međunarodni pritisci i ekonomski izazovi su je sprečili u tome da razvije atomsku bombu. Jugoslavija je odabrala strategiju neutralnosti i diplomatske ravnoteže, a njen fokus nije bio na nuklearnom naoružanju.
Kliknite za proširenje...
Stan Marsh Ai GIF by South Park


Vidim da je Severnu Koreju sprečilo mnogo da razvije nuklearni program nekakav međunarodni pritisak, politički faktor, tehnološki kapacitet i naučni resursi
 
kako ne uz parolu srpom i batom razbit ćemo atom :mrgreen:

a sad bez zeze gugl kaže da je nuklerni program postojao, kako na razvoju nuklearnih elektrana ( koji je černobilska katastrofa usporila kako u nas tako i u svijetu ) tako i na razvoju nuklearne bombe.

čitao sam negdje da smo mi indijcima dali punu podršku kod testiranja nb za razliku od ostatka svijeta a za uzvrat očekivali pomoć (koja je izostala) kod razvoja vlastite nb.
 

Jedna Jedina (2021)​

Jedna Jedina (Originalni naziv)

dokumentarni

Intrigantna povijest jugoslavenskog nuklearnog programa


Dokumentarna serija u tri epizode donosi intrigantnu povijest jugoslavenskog nuklearnog programa koji je na svojim počecima, neposredno nakon Drugog svjetskog rata, za glavni cilj imao izradu atomske bombe, a tek onda mirnodopsko korištenje nuklearne energije. Bivša Jugoslavija do svog raspada nije odustala od atomske bombe, o čemu će u seriji uz povjesničare govoriti sudionici i svjedoci tih napora. Uz rad na atomskoj bombi, bivša Jugoslavija planirala je šesnaest nuklearki, no sve je ostalo na jednoj jedinoj nuklearki u Krškom. Sudionici gradnje nuklearke u Krškom i arhivske snimke približit će gledateljima taj građevinski i znanstveni izazov. Nuklearna havarija u Černobilu zaustavila je brojne nuklearne projekte u svijetu, pa tako i u bivšoj Jugoslaviji. Ekipa serije bila je u Černobilu i okolici te tamo zabilježila potresna svjedočenja preživjelih sudionika havarije i devastirajuće posljedice radijacije na ljude i prirodu. Radioaktivni otpad, posebno onaj visoko radioaktivni, veliki je problem za nuklearnu industriju. Te probleme svaka na svoj način morat će riješiti i Hrvatska i Slovenija kao suvlasnice nuklearke u Krškom. Hrvatska skladište želi graditi u općini Dvor, na rijeci Uni, na samoj granici s BiH. Tamošnji stanovnici opiru se tom planu i ne vjeruju institucijama da će posao biti obavljen na svjetskoj razini. Kako to rade nuklearne sile poput Francuske, ekipa serije provjerila je u pokrajini Aube gdje se nalazi centralno skladište za 58 francuskih reaktora. 1. epizoda Nakon ozbiljnih financijskih ulaganja u nuklearni program i okupljanja vrhunskih znanstvenika, bivša Jugoslavija početkom pedesetih godina prošlog stoljeća utemeljuje tri nuklearna instituta - Institut u Vinči kraj Beograda, Institut Ruđer Bošković u Zagrebu te Institut Jožef Stefan u Ljubljani. Znanstvenici u prvo vrijeme ne znaju da je cilj atomska bomba, no ubrzo im postaje ima jasno zašto su dobili novac. Nakon što je Titov režim krajem 60-ih godina prošlog stoljeća nakratko odustao od izrade atomske bombe, okrenuo se mirnodopskom korištenju nuklearne energije. Od planiranih šesnaest, prva je u suradnji s američkim Westinghouseom bila dogovorena Nuklearna elektrana Krško. No, Tito nije odustao od ideje o izradi atomske bombe - godine 1974., njegovom odlukom, okupljena je skupina znanstvenika koja je trebala organizirati izradu atomske bombe. Treći pokušaj događa se nakon Titove smrti, kad vrh JNA uz pomoć Gadafija i Sadama Huseina pokušava daleko od očiju javnosti napraviti atomsku bombu. O zanimljivoj povijesti nuklearnih napora bivše Jugoslavije uz arhivske snimke i dokumente govore povjesničari, sudionici projekata i svjedoci.

.
 
Ono sto ja znam je da SFRJ nije bila na tom nivou razvoja da razvija nuklearno oruzje...a da je htela mogla je, po neku cenu....
Ali nije htela, a tesko da su svi dokumentarci koji se sada javljaju bas istiniti , jer mnogo je od 2000te lazljivih prica, stvarno mnogo..

Kad obilazis sve vazne objekte u SFRJ ti vidis princip i duh kojim je pristupano tom radu...
Tako da mi se cini neverovatno da bi SFRJ razvijala nuklearnu bombu za stvarno pravljenje..
Vinca je eksperimentalni pogon...to nije industrijski pogon...
Za nuklearku treba mnogo toga industrijskog , nije to prdez cak i kad je 100kg bomba...

Svi narodi u SFRJ su bili pomalo hedonisti , tj pocetak je kraj rata, uzasno tesko vreme, natezanje sa seljackim mentalitetom, i napokon dolazis u mogucnost da kreiras gradjansko drustvo a ti ces da povecavas tenzije time sto ides u brzu nuklearizaciju samim tim i militarizaciju..

To mnogo kosta, a ljudi su poceli da malo zaradjuju a puno da uzivaju....
To donosi prednost za gradjenje gradjanskog drustva, ali eto CIA i pogani Sloba nisu dali da se formira najveca sansa Balkana da bude nesto dugorocno , a ne ono sto je sada....i bice zauvek...
 
Državu sa Slovenčinama, Trokutistancima, Šiptarima, Makedoncima i naravno nama iz lijepe nashe, koju vode poludjele komunjare, nikakva atomska bomba ne spašava.
Brozu nije ni bio cilj sačuvati Jugoslaviju već držati Srbiju malom i slabom, a kad on jednom ode da se sve u krvi raspadne.
Kakva atomska bomba kakvi bakrači, ovde treba i šibice zabranit.

:ceka:
 
KESH:
Državu sa Slovenčinama, Trokutistancima, Šiptarima, Makedoncima i naravno nama iz lijepe nashe, koju vode poludjele komunjare, nikakva atomska bomba ne spašava.
Brozu nije ni bio cilj sačuvati Jugoslaviju već držati Srbiju malom i slabom, a kad on jednom ode da se sve u krvi raspadne.
Kakva atomska bomba kakvi bakrači, ovde treba i šibice zabranit.

:ceka:
Kliknite za proširenje...
:tick:
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

K
Vučević: Pustite da li vi nekom predajete ili ne, nikada u istoriji nije bilo da neko ćuti 15 minuta
Odgovora
9
Pregleda
179
kapetanmark
K
N
Zasto SNS vlast nije uhapsila Djilasa "lopova"?
4 5 6
Odgovora
128
Pregleda
1.205
Nikola Tajland
N
Тихи
U Austriji se nikada teže nije živelo, a 2025. biće još gora: Ljudi biraju da li da jedu ili da uključe grejanje, dižu kredit da poprave veš-mašine!
7 8 9
Odgovora
213
Pregleda
2.111
Foggo
Foggo

Back
Top