Zasto Bog ne spreči rat?

5. mojsijeva 20
17. Него их затри сасвијем Хетеје и Амореје и Хананеје и Ферезеје и Јевеје и Јевусеје, као што ти је заповједио Господ Бог твој.

samuilova 15
3. Зато иди, и побиј Амалика, и затри као проклето све што год има; не жали га, него побиј и људе и жене и дјецу и што је на сиси и волове и овце и камиле и магарце.

brojevi 31
17. Зато сада побијте сву дјецу мушку, и све жене побијте, које су познале човјека.

18. А дјевојке, које не познаше човјека, оставите у животу.

osija 13
16. Самарија ће опустјети, јер се одметну од Бога својега; они ће пасти од мача, дјеца ће се њихова размрскати и трудне жене њихове распорити.

izlazak 20
16. А у градовима овијех народа, које ти Господ Бог твој даје у нашљедство, не остави у животу ниједне душе живе.

izlazak 13
16. И сав плијен из њега скупи насред улице његове, спали огњем и онај град и сав плијен из њега Господу Богу својему, да буде гомила довијека и да се више не сазида.

Isus Navin 6
21. И побише као проклето оштријем мачем све што бјеше у граду, и жене и људе, и дјецу и старце, и волове и овце и магарце.
U starozavetno vreme Bog je vodio ratove protiv bezboznih zlih ljudi i izvrsavao na taj nacin presudu protiv njih.
Svima je davao vreme da s e pokaju i obrate od zla tako da je unistavao samo one kiji su nastavili namerno da grese nakon upozorenja.
 
Bog je propisao opširan recept protiv rata. Taj recept nalazi se zapisan u Starom i Novom zavetu, no ljudi ga, na žalost, nisu primili. Naprotiv, odbacili su ga. Ko je onda kriv za rat? Svakako Bog nije. Kada ljudi zamene Božji zakon svojim zakonom, i Božju volju svojom voljom, i Božji razum svojim razumom, onda mora doći do rata.

rat-b.jpg


Zašto Bog ne spreči rat?

„Ovo pitanje slično je pitanju: zašto lekar u jednom gradu ne spreči bolest – veli Vladika Nikolaj Velimirović. Eto lekar propisuje predohranu od bolesti, a kada bolest zavlada, lekar propisuje lek. On propisuje predohranu i lek, napisane recepte lekar daje ljudima na upotrebu. Time je lekar učinio sa svoje strane sve da se spreči bolest. No ako ljudi prime recept od lekara pa ga bace, i od svoje strane ništa ne učine da se bolest spreči i izleči, ko je onda kriv: lekar ili građani onoga grada. Nesumnjivo lekar nije kriv.

Nije ni Bog kriv za rat.

Bog je propisao opširan recept protiv rata. Taj recept nalazi se zapisan u Starom i Novom zavetu, no ljudi su primili taj recept Božji protiv rata, primili i odbacili. Ko je onda kriv za rat? Svakako Bog nije. Kada ljudi zamene Božji zakon svojim zakonom, i Božju volju svojom voljom, i Božji razum svojim razumom, onda mora doći do rata.

Bog bi nesumnjivo mogao svojom silom sprečiti svaki rat, kao, recimo, što vozač zakoči motor i kola se zaustave. Ali Bog neće da postupa sa ljudima kao sa mrtvim i nerazumnim mašinama. Bog neće da nagoni ljude silom na dobar put“ – kaže vladika Nikolaj. Isto tako, progoni nas misao kako da uskladimo u sebi naš hrišćanski poziv da ljubimo i neprijatelje svoje (Mt. 5, 44) sa neminovnošću rata?

Svakako da ne možemo opravdati nepočinstva i zločine koje su i naši počinili. Svako prekoračivanje mere odbrane golog života, vratiće nam se u većem zlu. Ali da nađemo odgovor na pitanje koje nas muči, pomaže nam onaj koji nas je i hrišćanstvu i učio: Sveti Ćirilo. Upitaše muslimani Svetog Ćirila, kako to hrišćani mogu ratovati a pri tome održati Hristovu zapovest o moljenju Bogu za neprijatelje? Sveti Ćirilo na to odgovori: „Ako su u jednom zakonu napisane dve zapovesti i date ljudima na izvršenje, koji će čovek biti bolji izvršilac zakona: onaj koji ispuni samo jednu zapovest ili onaj koji ispuni obe? Nesumnjivo onaj koji ispuni obe zapovesti – odgovoriše Saraceni.

A Sveti Ćirilo nastavi: Hristos Gospod naš zapovedio nam je da se molimo Bogu za one koji nas gone, i da i njima činimo dobro. Ali on nam je još rekao: Veću ljubav niko ne može imati u ovome životu nego ako li dušu svoju položi za prijatelje svoje. (Jn. 15, 13) Stoga mi podnosimo uvrede, koje neprijatelji čine nama pojedinačno, i molimo se Bogu za njih. Ali, kao zajednica, mi se zalažemo jedni za druge i polažemo živote svoje, da ne bi kako neprijatelj, pleneći braću našu, zaplenio sa telima i duše njihove i pogubio ih telom i dušom“. (Pravoslavni misionar 6, 85).

Naš je narod ustao da odbrani svoje gole živote pred navalom sveg zla i sve sebičnosti ovog sveta. Skrojili su nam bili pretesne mere i nije bilo druge nego te okove razdrati i raskinuti. Verujemo da je Bog s onima koji svoje živote brane; on je njihova brana i zaštita. Neka bi nas Gospod zaštitio i spasao. Daj Bože da uskoro osvane dan kada će se raskovati mačevi na raonike i koplja na srpove, kad neće dizati mača narod na narod, (Is. 2, 4) nego će živeti u miru i blagostanju.
Protojerej Vasilije Tomić

https://prijateljboziji.com/зашто-господ-не-спречи-рат/
Зато што Бог и може, и хоће.
Дата нам је слободна воља, хоћемо ли бити или се подсети... се на Бога... и на страдање... Зато Бог не спречава рат.
 
Bog je propisao opširan recept protiv rata. Taj recept nalazi se zapisan u Starom i Novom zavetu, no ljudi ga, na žalost, nisu primili. Naprotiv, odbacili su ga. Ko je onda kriv za rat? Svakako Bog nije. Kada ljudi zamene Božji zakon svojim zakonom, i Božju volju svojom voljom, i Božji razum svojim razumom, onda mora doći do rata.

rat-b.jpg


Zašto Bog ne spreči rat?

„Ovo pitanje slično je pitanju: zašto lekar u jednom gradu ne spreči bolest – veli Vladika Nikolaj Velimirović. Eto lekar propisuje predohranu od bolesti, a kada bolest zavlada, lekar propisuje lek. On propisuje predohranu i lek, napisane recepte lekar daje ljudima na upotrebu. Time je lekar učinio sa svoje strane sve da se spreči bolest. No ako ljudi prime recept od lekara pa ga bace, i od svoje strane ništa ne učine da se bolest spreči i izleči, ko je onda kriv: lekar ili građani onoga grada. Nesumnjivo lekar nije kriv.

Nije ni Bog kriv za rat.

Bog je propisao opširan recept protiv rata. Taj recept nalazi se zapisan u Starom i Novom zavetu, no ljudi su primili taj recept Božji protiv rata, primili i odbacili. Ko je onda kriv za rat? Svakako Bog nije. Kada ljudi zamene Božji zakon svojim zakonom, i Božju volju svojom voljom, i Božji razum svojim razumom, onda mora doći do rata.

Bog bi nesumnjivo mogao svojom silom sprečiti svaki rat, kao, recimo, što vozač zakoči motor i kola se zaustave. Ali Bog neće da postupa sa ljudima kao sa mrtvim i nerazumnim mašinama. Bog neće da nagoni ljude silom na dobar put“ – kaže vladika Nikolaj. Isto tako, progoni nas misao kako da uskladimo u sebi naš hrišćanski poziv da ljubimo i neprijatelje svoje (Mt. 5, 44) sa neminovnošću rata?

Svakako da ne možemo opravdati nepočinstva i zločine koje su i naši počinili. Svako prekoračivanje mere odbrane golog života, vratiće nam se u većem zlu. Ali da nađemo odgovor na pitanje koje nas muči, pomaže nam onaj koji nas je i hrišćanstvu i učio: Sveti Ćirilo. Upitaše muslimani Svetog Ćirila, kako to hrišćani mogu ratovati a pri tome održati Hristovu zapovest o moljenju Bogu za neprijatelje? Sveti Ćirilo na to odgovori: „Ako su u jednom zakonu napisane dve zapovesti i date ljudima na izvršenje, koji će čovek biti bolji izvršilac zakona: onaj koji ispuni samo jednu zapovest ili onaj koji ispuni obe? Nesumnjivo onaj koji ispuni obe zapovesti – odgovoriše Saraceni.

A Sveti Ćirilo nastavi: Hristos Gospod naš zapovedio nam je da se molimo Bogu za one koji nas gone, i da i njima činimo dobro. Ali on nam je još rekao: Veću ljubav niko ne može imati u ovome životu nego ako li dušu svoju položi za prijatelje svoje. (Jn. 15, 13) Stoga mi podnosimo uvrede, koje neprijatelji čine nama pojedinačno, i molimo se Bogu za njih. Ali, kao zajednica, mi se zalažemo jedni za druge i polažemo živote svoje, da ne bi kako neprijatelj, pleneći braću našu, zaplenio sa telima i duše njihove i pogubio ih telom i dušom“. (Pravoslavni misionar 6, 85).

Naš je narod ustao da odbrani svoje gole živote pred navalom sveg zla i sve sebičnosti ovog sveta. Skrojili su nam bili pretesne mere i nije bilo druge nego te okove razdrati i raskinuti. Verujemo da je Bog s onima koji svoje živote brane; on je njihova brana i zaštita. Neka bi nas Gospod zaštitio i spasao. Daj Bože da uskoro osvane dan kada će se raskovati mačevi na raonike i koplja na srpove, kad neće dizati mača narod na narod, (Is. 2, 4) nego će živeti u miru i blagostanju.
Protojerej Vasilije Tomić

https://prijateljboziji.com/зашто-господ-не-спречи-рат/

Bog je propisao opširan recept protiv rata. Taj recept nalazi se zapisan u Starom i Novom zavetu, no ljudi ga, na žalost, nisu primili. Naprotiv, odbacili su ga. Ko je onda kriv za rat? Svakako Bog nije. Kada ljudi zamene Božji zakon svojim zakonom, i Božju volju svojom voljom, i Božji razum svojim razumom, onda mora doći do rata.

rat-b.jpg


Zašto Bog ne spreči rat?

„Ovo pitanje slično je pitanju: zašto lekar u jednom gradu ne spreči bolest – veli Vladika Nikolaj Velimirović. Eto lekar propisuje predohranu od bolesti, a kada bolest zavlada, lekar propisuje lek. On propisuje predohranu i lek, napisane recepte lekar daje ljudima na upotrebu. Time je lekar učinio sa svoje strane sve da se spreči bolest. No ako ljudi prime recept od lekara pa ga bace, i od svoje strane ništa ne učine da se bolest spreči i izleči, ko je onda kriv: lekar ili građani onoga grada. Nesumnjivo lekar nije kriv.

Nije ni Bog kriv za rat.

Bog je propisao opširan recept protiv rata. Taj recept nalazi se zapisan u Starom i Novom zavetu, no ljudi su primili taj recept Božji protiv rata, primili i odbacili. Ko je onda kriv za rat? Svakako Bog nije. Kada ljudi zamene Božji zakon svojim zakonom, i Božju volju svojom voljom, i Božji razum svojim razumom, onda mora doći do rata.

Bog bi nesumnjivo mogao svojom silom sprečiti svaki rat, kao, recimo, što vozač zakoči motor i kola se zaustave. Ali Bog neće da postupa sa ljudima kao sa mrtvim i nerazumnim mašinama. Bog neće da nagoni ljude silom na dobar put“ – kaže vladika Nikolaj. Isto tako, progoni nas misao kako da uskladimo u sebi naš hrišćanski poziv da ljubimo i neprijatelje svoje (Mt. 5, 44) sa neminovnošću rata?

Svakako da ne možemo opravdati nepočinstva i zločine koje su i naši počinili. Svako prekoračivanje mere odbrane golog života, vratiće nam se u većem zlu. Ali da nađemo odgovor na pitanje koje nas muči, pomaže nam onaj koji nas je i hrišćanstvu i učio: Sveti Ćirilo. Upitaše muslimani Svetog Ćirila, kako to hrišćani mogu ratovati a pri tome održati Hristovu zapovest o moljenju Bogu za neprijatelje? Sveti Ćirilo na to odgovori: „Ako su u jednom zakonu napisane dve zapovesti i date ljudima na izvršenje, koji će čovek biti bolji izvršilac zakona: onaj koji ispuni samo jednu zapovest ili onaj koji ispuni obe? Nesumnjivo onaj koji ispuni obe zapovesti – odgovoriše Saraceni.

A Sveti Ćirilo nastavi: Hristos Gospod naš zapovedio nam je da se molimo Bogu za one koji nas gone, i da i njima činimo dobro. Ali on nam je još rekao: Veću ljubav niko ne može imati u ovome životu nego ako li dušu svoju položi za prijatelje svoje. (Jn. 15, 13) Stoga mi podnosimo uvrede, koje neprijatelji čine nama pojedinačno, i molimo se Bogu za njih. Ali, kao zajednica, mi se zalažemo jedni za druge i polažemo živote svoje, da ne bi kako neprijatelj, pleneći braću našu, zaplenio sa telima i duše njihove i pogubio ih telom i dušom“. (Pravoslavni misionar 6, 85).

Naš je narod ustao da odbrani svoje gole živote pred navalom sveg zla i sve sebičnosti ovog sveta. Skrojili su nam bili pretesne mere i nije bilo druge nego te okove razdrati i raskinuti. Verujemo da je Bog s onima koji svoje živote brane; on je njihova brana i zaštita. Neka bi nas Gospod zaštitio i spasao. Daj Bože da uskoro osvane dan kada će se raskovati mačevi na raonike i koplja na srpove, kad neće dizati mača narod na narod, (Is. 2, 4) nego će živeti u miru i blagostanju.
Protojerej Vasilije Tomić

https://prijateljboziji.com/зашто-господ-не-спречи-рат/
Isus je naredio da mačeve kupe apostoli..
Ima je Sikara i Zelota apostole..
Sin Jahve Isus


Yahweh is a man of war, Yahweh is His name” (Ex. 15:3) Izlazak biblije
 
Bog je propisao opširan recept protiv rata. Taj recept nalazi se zapisan u Starom i Novom zavetu, no ljudi ga, na žalost, nisu primili. Naprotiv, odbacili su ga. Ko je onda kriv za rat? Svakako Bog nije. Kada ljudi zamene Božji zakon svojim zakonom, i Božju volju svojom voljom, i Božji razum svojim razumom, onda mora doći do rata.

rat-b.jpg


Zašto Bog ne spreči rat?

„Ovo pitanje slično je pitanju: zašto lekar u jednom gradu ne spreči bolest – veli Vladika Nikolaj Velimirović. Eto lekar propisuje predohranu od bolesti, a kada bolest zavlada, lekar propisuje lek. On propisuje predohranu i lek, napisane recepte lekar daje ljudima na upotrebu. Time je lekar učinio sa svoje strane sve da se spreči bolest. No ako ljudi prime recept od lekara pa ga bace, i od svoje strane ništa ne učine da se bolest spreči i izleči, ko je onda kriv: lekar ili građani onoga grada. Nesumnjivo lekar nije kriv.

Nije ni Bog kriv za rat.

Bog je propisao opširan recept protiv rata. Taj recept nalazi se zapisan u Starom i Novom zavetu, no ljudi su primili taj recept Božji protiv rata, primili i odbacili. Ko je onda kriv za rat? Svakako Bog nije. Kada ljudi zamene Božji zakon svojim zakonom, i Božju volju svojom voljom, i Božji razum svojim razumom, onda mora doći do rata.

Bog bi nesumnjivo mogao svojom silom sprečiti svaki rat, kao, recimo, što vozač zakoči motor i kola se zaustave. Ali Bog neće da postupa sa ljudima kao sa mrtvim i nerazumnim mašinama. Bog neće da nagoni ljude silom na dobar put“ – kaže vladika Nikolaj. Isto tako, progoni nas misao kako da uskladimo u sebi naš hrišćanski poziv da ljubimo i neprijatelje svoje (Mt. 5, 44) sa neminovnošću rata?

Svakako da ne možemo opravdati nepočinstva i zločine koje su i naši počinili. Svako prekoračivanje mere odbrane golog života, vratiće nam se u većem zlu. Ali da nađemo odgovor na pitanje koje nas muči, pomaže nam onaj koji nas je i hrišćanstvu i učio: Sveti Ćirilo. Upitaše muslimani Svetog Ćirila, kako to hrišćani mogu ratovati a pri tome održati Hristovu zapovest o moljenju Bogu za neprijatelje? Sveti Ćirilo na to odgovori: „Ako su u jednom zakonu napisane dve zapovesti i date ljudima na izvršenje, koji će čovek biti bolji izvršilac zakona: onaj koji ispuni samo jednu zapovest ili onaj koji ispuni obe? Nesumnjivo onaj koji ispuni obe zapovesti – odgovoriše Saraceni.

A Sveti Ćirilo nastavi: Hristos Gospod naš zapovedio nam je da se molimo Bogu za one koji nas gone, i da i njima činimo dobro. Ali on nam je još rekao: Veću ljubav niko ne može imati u ovome životu nego ako li dušu svoju položi za prijatelje svoje. (Jn. 15, 13) Stoga mi podnosimo uvrede, koje neprijatelji čine nama pojedinačno, i molimo se Bogu za njih. Ali, kao zajednica, mi se zalažemo jedni za druge i polažemo živote svoje, da ne bi kako neprijatelj, pleneći braću našu, zaplenio sa telima i duše njihove i pogubio ih telom i dušom“. (Pravoslavni misionar 6, 85).

Naš je narod ustao da odbrani svoje gole živote pred navalom sveg zla i sve sebičnosti ovog sveta. Skrojili su nam bili pretesne mere i nije bilo druge nego te okove razdrati i raskinuti. Verujemo da je Bog s onima koji svoje živote brane; on je njihova brana i zaštita. Neka bi nas Gospod zaštitio i spasao. Daj Bože da uskoro osvane dan kada će se raskovati mačevi na raonike i koplja na srpove, kad neće dizati mača narod na narod, (Is. 2, 4) nego će živeti u miru i blagostanju.
Protojerej Vasilije Tomić

https://prijateljboziji.com/зашто-господ-не-спречи-рат/
Da li si pročitala Bibliju?
Bog voli krvoproliće i ratove. Sam Bog je zapovedao Isusu Navinu da kolje i da ubija.
 

Back
Top