Žad, ukrasni mineral dizajnu

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Lada

Legenda
Poruka
52.167
Žad je ukrasni mineral, uglavnom poznat po svojim zelenim varijetetima. Može se odnositi na bilo koji od dva različita minerala: nefrit, silikat kalcijuma i magnezijuma ili žadeit, silikat natrijuma i aluminijuma.

Žad je karakterističan za drevnu azijsku umetnost, ali ima važno mesto i u mnogim drugim kulturama. Države kao što su Australija, Novi Zeland, Burma, Indija, Tibet, Kina, Kalifornija, Gvatemala, Kazahstan, Kolumbija, Turkmenistan, Rusija, Nova Gvineja, Švajcarska i Francuska, smatraju se najbogatijim prirodnim nalazištima poludragog kamena žad.
Engleski reč jade je izvedena (preko francuske l'ejade i latinske ilia "slabine, područje bubrega") od španskog izraza piedra de ijada (bubrežni kamen), (prvi put zabeležen 1565. godine) ili "leđni kamen", zbog njegove navodne efikasnosti u lečenju bolesti leđa i bubrega. Nefrit je izveden iz lapis nephriticus (bubrežni kamen), latinskog prevoda španskog izraza piedra de ijada
 
Tokom neolita, glavni poznati izvori nefritnog žada u Kini za praktične i ceremonijalne proizvode od žada bili su sada iscrpljena ležišta u oblasti Ningšao u delti reke Jangce (kultura Liangcu 3400–2250 p.n.e.) i na području provincije Liaoning i Unutrašnje Mongolije (kultura Hongšan 4700–2200 p.n.e.). Dušan žad su iskopavali još 6000. godine pre nove ere. U Jin ruševinama dinastije Šang (1600. do 1050. godine pre nove ere) u Anjangu, ukrasi od Dušana žada iskopani su u grobu kraljeva Šanga.

Žad je korišćen za pravljenje mnogih praktičnih i ceremonijalnih predmeta, od ukrasnih predmeta do odela za sahranjivanje od žada. Žad je smatran "carskim draguljem". Od najranijih kineskih dinastija do danas, nalazišta žada koja su najviše korišćena nisu samo nalazišta Khotan u zapadnoj kineskoj provinciji Sinkjang, već i drugi delovi Kine, kao što su Lantian, Šensi. Tamo se beli i zelenkasti nefritni žad nalazi u malim kamenolomima i kao šljunak i kamenje u rekama koje teku iz planinskog lanca Kuen-Lun ka istoku, u pustinjsko područje Takla-Makan. Sakupljanje rečnog žada koncentrisano je u rekama Jarkand, beli žad (Jurungkaš) i crni žad (Karakaš). Iz Kraljevine Khotan, na južnom delu puta svile, kineskom carskom sudu davane su godišnje isplate, koje su se sastojale od najdragocenijeg belog žada, gde su ga iskusne zanatlije obrađivale, jer je žad imao statusnu vrednost koja je prevazilazila zlato ili srebro. Žad je postao omiljeni materijal za izradu predmeta kineskih učenjaka, poput postolja za četke za kaligrafiju, kao i piskovi nekih opijumskih lula, zbog verovanja da će disanje kroz žad podariti dugovečnost pušačima koji koriste takvu lulu.
Žadeit, sa svojim svetlo smaragdno-zelenim, ružičastim, boje lavande, narandžastim i smeđim bojama uvezen je iz Burme u Kinu tek nakon oko 1800. godine. Jaka zelena vrsta postala je poznata kao Feicui (翡翠) ili Kingfišer žad. Brzo je postao gotovo jednako popularan kao nefrit i miljenik nove bogate dinastije King, dok su naučnici još uvek bili čvrsto vezani za nefrit (beli žad ili Khotan), za koga su smatrali da je simbol plemića.
U istoriji umetnosti kineske imperije, žad je imao poseban značaj, uporediv sa zlatom i dijamantima na Zapadu.Žad je korišćen za najfinije predmete i figure kultova, kao i za opremanje grobova visokih članova carske porodice. Zbog tog značaja i rastuće srednje klase u Kini, u 2010. godini najfiniji žad koji se pronađe u komadima žada od "ovčje masnoće" - tako nazvan zbog njegove mermerne bele konzistencije - mogao bi da se proda za 3000 dolara za uncu, što je desetostruko povećanje u odnosu na prethodnu deceniju.
220px-Han_jade_dragen.JPG
izvor Wikipedija
 

Indija

Bodež sa balčakom od žada, Indija, 17.-18. vek. Luvr​

U Đain hramu Kolanpak u Nalgonda okrugu, Andra Pradeš, Indija nalazi se skulptura Mahavire visoka 5 ft (1,5 m) koja je u celosti isklesana od žada. To je najveća skulptura napravljena od jedinstvene stene žada na svetu. Indija je takođe poznata po svojoj zanatskoj tradiciji upotrebe velikih količina zelenog serpentina ili lažnog žada koji se prevashodno dobija iz Avganistana u svrhu izrade nakita i ukrasnih predmeta kao što su držači mača i ručke bodeža​
 

Koreja

Zlatna kruna sa ukrasima od žada iz Sile, peti ili šesti vek nove ere, u Nacionalnom muzeju Koreje.​

Upotreba žada i drugog zelenog kamena bila je dugoročna tradicija u Koreji (oko 850. godine pre nove ere - 668. godine). Žad je nađen u malom broju skloništa i grobnica. Zanatska proizvodnja malih komada žada u obliku zareza i cevastih "žada" upotrebom materijala kao što su žad, jaspis itd., u južnoj Koreji potiče iz srednjeg razdoblja keramike Mumun (oko 850–550. pre nove ere).Žad u obliku zareza nalazi se na nekim od zlatnih kruna kraljevstva Sila (oko 300/400–668. g.) i raskošnih elitnih grobnica Korejske Tri kraljevine. Nakon što se država Sila 668. godine ujedinila sa Korejskim poluostrvom, široka popularizacija obreda smrti povezanih sa budizmom rezultirala je padom upotrebe žada u sahranama kao prestižnog.
 

Jugoistočna Azija

Danas se procenjuje da iz Mjanmara potiče više od 70% svetske proizvodnje visokokvalitetnog žadeita. Većina žadeita izvađenog u rudnicima u Mjanmaru ne seče se radi upotrebe u Mjanmaru, već se transportuje u druge zemlje, pre svega u Aziju, radi primene u nakitu i drugim proizvodima. Naslage žadeita pronađene u Kačinlandu, u severnim regionima Mjanmara, su najkvalitetniji žadeit na svetu, a potiču još iz 10. veka.



Sa Hujnh privezak od belog žada sa dve glave iz Vijetnama​
Žadeit u Mjanmaru se pre svega nalazi u "Području žada" smeštenom u gradu Lonkin u državi Kačin u severnom Mjanmaru koji obuhvata aluvijalni region reke Uiu između 25. i 26. paralele. Od 1964. do 1981. rudarstvo je bilo isključivo u vlasništvu mjanmarske vlade. 1981, 1985. i 1995. godine, zakoni o dragom kamenju su modifikovani tako da se omogući povećanje udela privatnih preduzeća. Pored ovog regiona, značajni su i rudnici u susednom okrugu Sagaing.

Arheolozi su otkrili dva oblika žada koji se mogu naći širom Tajvana preko Filipina, Istočne Malezije, centralnog i južnog Vijetnama, pa čak i do istočne Kambodže i poluostrva Tajlanda. Ova dva oblika nazivaju se prstenasta naušnica sa tri šiljasta obodna izbočenja i privezak za uši u obliku životinja sa dve glave. Oblici su po veličini vrlo slični i kreću se od oko 30–35 mm u prečniku. Pored toga, analize pomoću radioaktivnog ugljenika utvrdile su da ovi oblici u jugoistočnoj Aziji potiču od oko 500. godine pre nove ere do 500. godine nove ere. Tokom gvozdenog doba jugoistočne Azije, možda su vešti majstori putovali od Tajvana do jugoistočne Azije duž obale Južnog kineskog mora, praveći ukrase od žada za lokalne stanovnike.
 
Rudari u Mjanmaru otkrili su kolosalnu gromadu od žada, tešku skoro 175 tona. Burma, sada poznata kao Mjanmar, najveći je svetski proizvođač prirodnog žada. To je izvor 70% najiskvalitetnijeg žada na svetu. Tih 50 milijardi dolara godišnje industrija čini polovinu bruto domaćeg proizvoda zemlje.

pf-4f2a44c3-cb27-4fea-ab51-95c96c836c04--largestjadeitestone.jpg


Džinovski kamen od žada pronađen u Burmi ima visinu od 4,3 metra (14ft), dužine 5.8m (19ft), a težine oko 175 tona. Prema novinskim izveštajima, ova gruba gromada od žada mogla bi da vredi otprilike 170 miliona dolara.
 

Maori


Dvoglavi privezak od Maorskog zelenog kamena (pekapeka ) sa Novog Zelanda

Maorski privezak od žada hei matau
Nefritni žad na Novom Zelandu poznat je kao pounamu na jeziku Maora (koji se u novozelandskom engleskom jeziku često naziva "grinston" - zeleni kamen) i igra važnu ulogu u kulturi Maora. Smatra se taongom, ili blagom, pa je zaštićen Sporazumom Vaitangi, a eksploatacija istog ograničena je i pažljivo se nadgleda. Nalazi se samo na Južnom ostrvu Novog Zelanda, poznatom kao Te Vai Pounamu, na maorskom - „(Zemlja) vode Grinston“, ili Te Vahi Pounamu - „Mesto Griston“.

Pounamu taonga povećava "manu" (prestiž) kako prelazi s jedne generacije na drugu. Najcenjenije taonge su one s poznatim istorijama koje sežu mnogo generacija unazad. Smatra se da oni imaju svoju "manu" i često su davani kao pokloni za zapečaćenje važnih sporazuma.

Od njega su izrađivani alat, oružje i ukrasi; posebno adze (vrsta sekire), "<i>мере</i>" (kratki štap) i hei-tiki (privezak za vrat). Nefritni nakit maorskog dizajna veoma je popularan kod meštana i turista, iako se deo žada koji se koristi za njih uvozi iz Britanske Kolumbije i drugih mesta​
 
Kao što je "ketzal" žad, jarko zeleni žad iz Gvatemale bio dragocen kod mezoameričkih kultura, tako je "kraljevski" žad, živopisne zelene stene iz Burme postao poželjan kamen kineskih imperijalnih učenjaka i vladara u 19. veku. Burma (Mjanmar) i Gvatemala su glavni izvori modernog dragulja Jadeite.
 

Mezoamerika​


Žadeit pektoral iz razdoblja klasike Maja ( 195 mm or 7,7 in) visine​
Žad je bio redak i cenjen materijal u predkolumbijskoj Mezoamerici. Jedini izvor iz kog su različite autohtone kulture, poput Olmeka i Maja, mogle da dobiju žad, bio je u dolini reke Motagua u Gvatemali.
Žad je u velikoj meri bio elitno dobro, i obično je bio isklesan na različite načine, bilo da je poslužio kao podloga na kojoj su upisivani hijeroglifi, ili oblikovan u simbolične figurice. Generalno, materijal je bio vrlo simboličan, pa se često koristio u izvođenju ideoloških praksi i obreda.
 

Kanada​

Žad su prvi put u Kanadi identifikovali kineski doseljenici 1886. godine u Britanskoj Kolumbiji.
.U to se vreme žad smatrao beskorisnim jer su tražili zlato.
Žad nije komercijalizovan u Kanadi do 1970-ih. Rudarska firma Loeks Džejms Ltd., koju su pokrenula dva čoveka iz Kalifornije, započela je komercijalno kopanje kanadskog žada 1972.

Iskopavanje se vrši iz velikih stena koje sadrže bogate naslage žada. Žad se vadi upotrebom dijamantskih bušilica s ciljem da se dobiju uzorci. To se radi kako bi se osiguralo da žad ispunjava zahteve. Hidraulički rasipači se zatim ubacuju u mesta rascepa u steni da se žad može odlomiti. Kada se stene uklone i žad postane dostupan, razbija se na komade od 10 tona pomoću dijamantskih testera sa vodenim hlađenjem. Žad se zatim tovari u kamione i transportuje u odgovarajuća skladišta.
 
Stariji kineski komadi nefrita ponekad se na aukciji prodaju za ogromne cifre. Aukcijska kuća Bonhams u Hong Kongu nedavno je prodala kolekciju istorijskih predmeta od žada za 23 miliona dolara, još iz neolitskog perioda. Veliki je broj, ali ne kupuju investitori.
 

Nefrit i žadeit​


Žad izložen u Žad Sitiju, Britanska Kolumbija, Kanada
Tek 1863. godine, francuski mineralog Aleksis Damur utvrdio je da ono što se naziva „žad“ može u stvari biti jedan od dva različita minerala, bilo nefrit ili žadeit.
Nefrit se sastoji od mikrokristalne povezane vlaknaste matrice kalcijuma, amfibola bogatog magnezijumom-gvožđem mineralne serije tremolit (kalcijum-magnezijum)-feroaktinolit (kalcijum-magnezijum-gvožđe). Srednji član ove serije sa srednjim sastavom naziva se aktinolit (svileni vlaknasti mineralni oblik je jedan oblik azbesta). Što je veći sadržaj gvožđa, boja je zelenija.

Žadeit je piroksen bogat natrijumom i aluminijumom. Dragoceni oblik žadeit žada je mikrokristalno povezani produkt kristala žadeita.
I nefrit i žadeit korišteni su od praistorije za rezbarenje tvrdog kamena. Žadeit ima približno istu tvrdoću (između 6,0 i 7,0 tvrdoće po Mosovoj skali) kao kvarc, dok je nefrit nešto mekši (6,0 do 6,5), pa se može raditi s kvarcnim ili granatnim peskom i polirati bambusom ili čak mlevenim žadom. Međutim, nefrit je čvršći i otporniji na lom. Među najstarijim poznatim artefaktima od žada iskopanih s praistorijskih nalazišta spadaju i jednostavni ukrasi oblika perli, dugmeta i cevastih oblika.
Pored toga, žad je korišćen za adze glave, noževe i drugo oružje koje može biti delikatno oblikovano.
Hemijski sastav žadeita i nefrita može se prestaviti formulama: NaAlSi2O6 odnosno Ca2(Mg,Fe)5Si8O22(OH)2. Specifične težine su 3.34 i 2.95
 
Nefrit je vrsta minerala tremolita ili aktinolita bogatih kalcijumom, magnezijumom i gvožđem amfibolskim mineralima. Hemijska formula nefrita je Ca₂ (Mg, Fe) ₈Si₈O₂₂ (OH) ₂. To je jedna od dve različite mineralne vrste zvane žad.

nephrite-gem-info-large1.jpg

Nefrit žad​

Druga mineralna vrsta poznata kao žad je jadeit, vrsta piroksena.

Jadeite_Sodium_aluminum_silicate_Burma_3025.jpg

Jadeit​
 
Poslednja izmena:

Psihološki simbol žada

Žad je simbol čistote i smirenosti. veoma cenjen na istoku, predstavlja mudrost sakupljenu u spokojnom miru. Povezan je sa srčanom čakrom, i pojačava ljubav i negu. Donosi harmoniju, veruje se da privlači sreću i prijateljstvo. Psihološki, stabilizuje ličnost i objedinjuje um sa telom. Emotivno, to je kamen snova. Pomaže oslobađanju emocija, posebno razdražljivosti. Duhovno, pomaže u prepoznavanju samog sebe i budi skrivena znanje.
 

Delovanja žada na sferu fizičkog zdravlja

Što se tiče delovanja žada na sferu fizičkog zdravlja, sve varijacije ovog poludragog kamena deluju tako što poboljšavaju i stimulišu različite funkcije u organizmu, kao što su srčana funkcija, funkcija krvnih sudova, funkcija imunološkog sistema ili funkcija nervnog sistema. Doprinosi poboljšanju funkcije jetre, slezine i bubrega, kao i svih žlezda u organizmu. Poboljšava funkciju sna i otklanja noćne more, tako što pomaže u saniranju simptoma koji su vezani za glavobolju ili migrenu. Istovremeno deluje na poboljšanje funkcije varenja i opušta mišiće koji su izloženi pojavi grčeva ili napetosti
 

Back
Top