Vučić nema odgovor na studentsku ofanzivu

zbiljaš

Poznat
Poruka
7.863
Organizovana kriminalna grupa više ne može da sakrije svoje kriminal. Gotovo je! Erozija režima više ne može da se zaustavi. Studenti su već pobedili! Samo treba da se izađe na izbore i glasa se ZA LUSTRACIJU!





https://www.danas.rs/vesti/politika/vucic-nema-odgovor-na-studentsku-ofanzivu/

Vučić nema odgovor na studentsku ofanzivu


Vučić nema odgovor na studentsku ofanzivu 1


Studenti su našli temu koja pogađa i SNS i suštinu njihove vladavine, ali i ono što je suština velike pobune, odnosno protesta koji traje ove 14 meseci, a to je društvena nepravda kojoj je korupcija u srži.

Zato su studentiu blokadi u političkoj ofanzivi, dok su Aleksandar Vučić, koji obavlja funkciju predsednika države, i njegova SNS, u defanzivi i nema apsolutno ništa da ponudi građanima osim dalje korupcije, laži i podela, kažu sagovornici Danasa komentarišući reakciju vlasti na skup studenata u blokadu u subotu u Novom Sadu.

Studenti su ponudili deo svog programa koji podrazumeva lustraciju i sprovođenje Zakona o porekl imovine. Vučić je, brže b
Time je verovatno pokušao da preuzme inicijativu od studenata, osetivši da su oni u otkrivanju svog programa počeli od korupcije, koja je izgleda opet među većim problemima građana. I koja je do sada bila njegova tema pred izbore.



Radivoje Jovović, univerzitetski profesor i pokrajinski poslanik, objašnjava da je lustracija mehanizam u svrhu odbrane buduće demokratije od njenih neprijatelja i da uz dosledno sprovođenje Zakona o poreklu imovine, predstavlja važan korak u demokratizaciji i uspostavljanju vladavine prava, kojim se pravi neophodan raskid sa elementima autokratskog režima.

Radivoje Jovović


Prema njegovim rečima, ovim se ne uvodi nikakva pravna nesigurnost koju je naprednjački režim odavno rasturio, već se zapravo kreira zakonski i institucionalni kontekst pravne sigurnosti i pravne države.

– SNS na ove smislene predloge i koncepte nema odgovor, izuzev blaćenja, relativizacija i laži. Niti bilo kome može da „proda priču“ da bi se pod ovim režimom Zakon o poreklu imovine zaista i sproveo. To Vučićevo šepurenje je poruka za njegove preostale glasače, kojom se komunicira iluzija stabilnosti i demokratičnosti – ističe on.

I procenjuje da je u političkoj ofanzivi, pametno odabranog trenutka, a sa suštinski važnim temama, studentski pokret.


– Zato režim i odgovara kontraofanzivom – ali ne političkom već onom represivnom. Otud napadi na naloge na društvenim mrežama i gušenje slobode govora. U pitanju je nervoza režima. Studentski pokret je ubo u neuralgičnu tačku – poentira Jovović.

Isto misli i Dejan Bursać, naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju.

Vučić nema odgovor na studentsku ofanzivu 2


On za Danas kaže da mu se čini da su studenti našli temu koja zaista pogađa i SNS i suštinu njihove vladavine, ali i ono što je suština velike pobune, odnosno protesta koji traje ove 14 meseci, a to je društvena nepravda.

– Korupcija je u srži, u stvari tih svih stvari koje sam nabrojao. Zaista izgleda kao da SNS nema dobar odgovor na te teme. Njihov odgovor u suštini može da bude da ignorišu. Ali u tom slučaju onda studenti preuzimaju javni narativ sa tom temom. Može biti i da se protive tome, ali zašto biste se protivili istrazi porekla imovine osim ako imate nešto da krijete. I može da bude odgovor ono što je SNS pokušavao, i što smo videli na skupu u Novom Sadu, da u radikalskom maniru skrene pažnju i simpatije ljudi i pošalju provokatore da optuže demonstrante i studente da su Hrvati, Albanci, da rade za strane interese i slično – navodi Bursać.

Prema njegovim rečima, to više ne prolazi SNS-u i više služi za mobilizaciju njihovih glasača koji onda konzumiraju to u zatvorenom medijskom okviru, odnosno SNS im plasira te informacije.

– Vrlo teško će skrenuti pažnju sa ovog zahteva o lustraciji, o poreklu imovine, o korupciji, jer to zaista pogađa SNS i svi su svesni koja je ustvari priroda ove njihove sada već 14-godišnje vlasti – naglašava Bursać.

– To je sve vrlo mlako izgledalo, njegova cela priča se u stvari svodi na rečenicu mi nismo lopovi, nego su blokaderi lopovi, i to tako vrti u krug, što pokazuje koliko je SNS slaba i pada na ovoj temi – zaključuje Bursać.


I konstatuje da to potvrđuje i nastup predsednika republike, “kog su digli odmah sutradan da priča o ovoj temi i da je pokriva, a da nije imao nikakav adekvatan odgovor”.
 

Studenti u blokadi o skupu u Beogradu 27. januara: „Imamo plan za budućnost prosvete u Srbiji“

Nova.rs danas 10:40

Studenti u blokadi o skupu u Beogradu 27. januara: Imamo plan za budućnost prosvete u Srbiji 1



Studenti u blokadi pozivaju na skup u Beogradu 27. januara kada će se, kako piše Nova.rs, građanima obratiti svi oni koji su se više od godinu dana borili za ispunjenje zahteva i rad institucija. Tačna lokacija i satnica skupa biće objavljena narednih dana.

Pomenuti skup najavili su pod nazivom „Bolja vremena se mogu graditi samo obrazovanjem. U znanju je moć! Vidimo se 27. 1. u Beogradu!“, poručili su studenti.

Za portal Nova.rs otkrivaju o čemu će biti reči na predstojećem skupu, tačnije koje će biti glavne teme govora koji će biti održani tog dana.

„Kao što smo već najavljivali nakon akcije 28. decembra, ovo će biti godina konkretizacije hrabrosti, volje i umreženosti koje smo gradili u prethodnom periodu. Važno nam je da sa građanima razgovaramo o temama koje su krucijalne za društvo i sa time smo krenuli već ovog meseca”, kažu za Nova.rs studenti BU.


Na skupu u Novom Sadu 17. januara, bilo je reči o korupciji i odgovornosti, ističu oni, dok će se 27. januara u Beogradu posvetiti pažnja još jednoj temi na kojoj se ovaj pokret zasniva.

“To je obrazovanje. Školsku slavu želeli smo da obeležimo zajedno sa svojim najbližim saborcima, ljudima koji čine prosvetu ove zemlje, nastavnicima osnovnih i srednjih škola, kao i univerzitetskim profesorima. Njihovi predstavnici će se zajedno sa nama studentima obratiti građanima na savindanskom skupu i izložiti neke od ideja o budućnosti prosvete, budućnosti za koju ćemo se svi zajedno boriti”.

Ovo je samo početak razgovora sa građanima na konkretne teme koji će se na dalje odvijati u različitim formatima, najavljuju beogradski studenti.
“Enormne pritiske, represije i odmazdu usmerene na prosvetu još uvek uspevamo da prevaziđemo zahvaljujući podršci građana koja ne jenjava. Građani su odmah prepoznali važnost borbe za noseći stub društva – obrazovanje, i bili su uz nas sve vreme, stoga želimo da ih što više uključimo u sve procese i stvorimo prilike da se bolje čujemo. Pozivamo sve naše redovne saborce, ali i one koji su možda tek skoro prepoznali značaj učešća u borbi za obrazovanje, samim tim i budućnost zemlje, da nam se pridruže i zajedno sa nama provedu ovaj praznik. Očekujte i propratne sadržaje”, kažu studenti i najavljuju da će se svi govori održati ne jednoj lokaciji, koju će narednih dana objaviti sa satnicom protesta.

Podsećamo, 17. januara u Novom Sadu održan je studentski skup “Šta znači pobeda” na kojem su predstavljeni neki detalji programa buduće studentske liste, a koji se uglavnom tiču borbe protiv kriminala i korupcije korišćenjem mehanizma lustracije i donošenjem Zakona o poreklu imovine. Studenti u blokadi najavili su tada svoj naredni skup, koji će biti održan u Beogradu, na Savindan.
 
Vučić odugovlači sa izborima jer je mislio da će vremenom da razbije studentsku energiju, i delovalo je kao da uspeva u tome. Međutim, studenti su uspeli nekako da "zamrznu" tu energiju i sve ukazuje na to da u trenutku izbora mogu vrlo lako da je aktiviraju. Tako da to njemu svakako ne ide u prilog.

Pretpostavljam da se izbori i dalje razvlače kako bi u međuvremenu ugasio N1 i Nova S, što je u proceduri i verovatno su u toku pregovori sa strancima da "kupi" amin za još jedne pokradene izbore, koji će ovog puta biti žestoko nelegitimni i represivni. Sad je pitanje šta će strancima ponuditi u zamenu, nema mnogo opcija za trgovinu. Kosovo je predao, litijum i generalštab nije uspeo, baš me zanima šta je sledeće smislio.
 

Studenti u blokadi o skupu u Beogradu 27. januara: „Imamo plan za budućnost prosvete u Srbiji“

Nova.rs danas 10:40

Studenti u blokadi o skupu u Beogradu 27. januara: Imamo plan za budućnost prosvete u Srbiji 1



Studenti u blokadi pozivaju na skup u Beogradu 27. januara kada će se, kako piše Nova.rs, građanima obratiti svi oni koji su se više od godinu dana borili za ispunjenje zahteva i rad institucija. Tačna lokacija i satnica skupa biće objavljena narednih dana.

Pomenuti skup najavili su pod nazivom „Bolja vremena se mogu graditi samo obrazovanjem. U znanju je moć! Vidimo se 27. 1. u Beogradu!“, poručili su studenti.

Za portal Nova.rs otkrivaju o čemu će biti reči na predstojećem skupu, tačnije koje će biti glavne teme govora koji će biti održani tog dana.

„Kao što smo već najavljivali nakon akcije 28. decembra, ovo će biti godina konkretizacije hrabrosti, volje i umreženosti koje smo gradili u prethodnom periodu. Važno nam je da sa građanima razgovaramo o temama koje su krucijalne za društvo i sa time smo krenuli već ovog meseca”, kažu za Nova.rs studenti BU.


Na skupu u Novom Sadu 17. januara, bilo je reči o korupciji i odgovornosti, ističu oni, dok će se 27. januara u Beogradu posvetiti pažnja još jednoj temi na kojoj se ovaj pokret zasniva.

“To je obrazovanje. Školsku slavu želeli smo da obeležimo zajedno sa svojim najbližim saborcima, ljudima koji čine prosvetu ove zemlje, nastavnicima osnovnih i srednjih škola, kao i univerzitetskim profesorima. Njihovi predstavnici će se zajedno sa nama studentima obratiti građanima na savindanskom skupu i izložiti neke od ideja o budućnosti prosvete, budućnosti za koju ćemo se svi zajedno boriti”.

Ovo je samo početak razgovora sa građanima na konkretne teme koji će se na dalje odvijati u različitim formatima, najavljuju beogradski studenti.
“Enormne pritiske, represije i odmazdu usmerene na prosvetu još uvek uspevamo da prevaziđemo zahvaljujući podršci građana koja ne jenjava. Građani su odmah prepoznali važnost borbe za noseći stub društva – obrazovanje, i bili su uz nas sve vreme, stoga želimo da ih što više uključimo u sve procese i stvorimo prilike da se bolje čujemo. Pozivamo sve naše redovne saborce, ali i one koji su možda tek skoro prepoznali značaj učešća u borbi za obrazovanje, samim tim i budućnost zemlje, da nam se pridruže i zajedno sa nama provedu ovaj praznik. Očekujte i propratne sadržaje”, kažu studenti i najavljuju da će se svi govori održati ne jednoj lokaciji, koju će narednih dana objaviti sa satnicom protesta.

Podsećamo, 17. januara u Novom Sadu održan je studentski skup “Šta znači pobeda” na kojem su predstavljeni neki detalji programa buduće studentske liste, a koji se uglavnom tiču borbe protiv kriminala i korupcije korišćenjem mehanizma lustracije i donošenjem Zakona o poreklu imovine. Studenti u blokadi najavili su tada svoj naredni skup, koji će biti održan u Beogradu, na Savindan.
studenti.. jel to oni nobelovci koji misle da je Hegel gradonacelnik berlina?

joooj, neka prvo obrisu sline
 

Srbija je ušla u predizbornu fazu. Vučić ima razloga bojati se


Deutsche Welle


0b872951-cfb4-468e-b951-61a93493b258.png



Srbija je u 2026. ušla u predizbornu atmosferu - iako izbori još nisu ni raspisani. Nakon više od godinu dana prosvjeda, blokada i političkih napetosti, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio je izazov studenata i građana koji traže izvanredne parlamentarne izbore.

Kada će oni biti raspisani, međutim, i dalje je otvoreno pitanje. Vučić je prethodnih mjeseci postupno sužavao i konkretizirao moguće datume izlaska na birališta. Od neodređenog "prije zakonskog roka", preko "kraja 2026. ili početka 2027. godine", došlo se do najava da bi izbori mogli biti održani u listopadu, studenome ili prosincu.

Ako predsjednik održi riječ, na tim bi izborima mogao izgubiti, smatra profesor Fakulteta političkih znanosti Dušan Spasojević. "Najveća snaga studenata i oporbe je promjena koju smo vidjeli u biračkom tijelu. Blok vlasti i blok oporbe danas su relativno ravnopravni i prvi put ćemo imati izbore na kojima vlast ne samo da može izgubiti izbore, nego bi ih vjerojatno izgubila", ocjenjuje Spasojević za DW.

Dok jedan dio studenata obilazi građane u kampanji "od vrata do vrata", drugi organizira akcije poput "Student u svakom selu". Na improviziranim štandovima nude razgovor sa studentima, pokušavaju promijeniti sliku o sebi koju su godinama gradili provladini tabloidi, ali i čuti kritike i primjedbe građana.

Studenti iz Novog Sada, Danilo Erdeljan i Sonja Hajduković, redovito su na terenu. Cilj, kažu, nije samo mobilizacija, nego i izgradnja povjerenja. O izbornim pravilima i kampanjama uče u hodu, ali vjeruju da odgađanje izbora ide više u njihovu korist nego u korist režima, jer je njihova organizacija iz dana u dan sve snažnija, a svako sudjelovanje na lokalnim izborima donosi novo iskustvo i dodatnu logističku spremnost.

"Vlast čeka da vidi hoće li se ljudi umoriti i odustati, ali nam u isto vrijeme daje više vremena da se pripremimo", priča Danilo Erdeljan.

"Već smo vidjeli koliko se muči vladajuća koalicija da logistički osigura izbornu prijevaru na lokalnoj razini, a bit će im mnogo teže to provesti na republičkoj razini kada dođu parlamentarni izbori. A mi smo iz dana u dan sve spremniji suprotstaviti se bilo kakvim nepravilnostima tog dana."
Da podrška studentima ne jenjava pokazala je i akcija organizirana 28. prosinca, kada su studenti u više od sto gradova i općina, na više od 500 štandova, prikupljali potpise podrške. Prema njihovim podacima, samo je tog dana prikupljeno gotovo 400.000 potpisa građana, pri čemu su mnogi ostavili i kontakt-podatke te izrazili spremnost uključiti se u sljedeće aktivnosti.


9fbdee72-bd6b-4d1c-a53d-234096ef0442.png


Za studente je to bila jasna potvrda da potencijal za masovnost nije nestao, nego je privremeno utišan, te da bi raspisivanje izbora moglo pokrenuti novi, završni val mobilizacije. S takvom se procjenom slaže i politolog Dušan Spasojević, koji smatra da imidž i integritet koje je studentski pokret izgradio mogu djelomično nadomjestiti i manjak masovnosti u samoj organizaciji.

Ipak, ključni izazov vidi u trenutku kada se pokret bude morao personalizirati, jer studentsku listu neće činiti studenti, nego pojedinci kojima su oni odlučili pokloniti povjerenje. "Bit će izazovno kada se izađe s imenima na listi i kada se podrška koju pokret ima prebaci na konkretne ljude.

O njima javnost već ima određene stavove. Ne mislim da je to nerješiv problem, ali bit će ozbiljan test", ocjenjuje Spasojević.

U oporbenoj javnosti, međutim, i dalje vlada snažno uvjerenje da bez širokog jedinstva svih oporbenih aktera nema izborne pobjede. Stvaranje "referendumske atmosfere", u kojoj bi birači birali između jedne liste vlasti i jedne oporbene liste, dugo se smatralo idealnim scenarijem.


1768978054123.png


Međutim, kako ocjenjuje politolog Dušan Spasojević, takav rasplet danas više nije realan. Izvjesno je da će se na izborima, uz listu SNS-a i studentsku listu, pojaviti i drugi akteri.

To, međutim, ne isključuje potrebu za koordinacijom i akcijskim jedinstvom svih koji se protive vlasti – od političkih stranaka, preko studentskog pokreta, do promatračkih misija, smatra Spasojević. "Jer velika je vjerojatnost da će izborni rezultati biti osporavani, a tada će biti iznimno važno da postoji koordinacija između tih dijelova pobunjenog društva", ocjenjuje on.
 
Poslednja izmena:
Programski direktor Crte Raša Nedeljkov kaže da je podrška vlasti po istraživanjima ove organizacije, u jednom "konstantno niskom nivou" i jedino gde postoji velika podrška je - podrška za promene. Kazao je i da će tražiti od Evropske narodne partije da jasnije stane uz građane Srbije, tokom sastanka sa delegacijom Evropskog parlamenta.

"Podrška vlasti po istraživanjima javnog mnjenja koje Crta radi je u jednom konstantno niskom nivou i jedino gde postoji velika podrška je podrška za promene. Preko 60 odsto građana traži vanredne izbore. Ali vlast pribegava nasilju. To je vraćanje korenima struktura koje su napravile SNS", kazao je Nedeljkov.
 

(FOTO, VIDEO) Nakon šetnje do DIF-a i Pravnog završen protest u Novom Sadu, narednih dana nove akcije

22. JAN 2026.

"Na osvetu nećemo pristati. Koliko god nas nasilno izbacivali sa fakulteta, fakulteti ipak pripadaju profesorima i studentima"​


Filozofski-fakultet-okupljanje-protest-foto-Autonomija-1024x768.jpg


Više stotina studenata, profesora i građana protestovalo je večeras u Novom Sadu. Posle okupljanja ispred Filozofskog fakulteta i šetnje do Fakulteta sporta za fizičko vaspitanje i Pravnog fakulteta, gde su pokušali da pronađu najodgovornije za otkaz koji je dobila profesorka Jelena Kleut, protest je završen najavom da će slične akcije biti održavane i narednih dana. Studenti su poručili da neće pristati na osvetu, te da fakulteti pripadaju studentima i profesorima.

Okupljanje je dogovoreno na današnjem planumu studenata svih fakulteta Novosadskog univerziteta a zbog jučerašnje intervencije policije na Filozofskom fakultetu i otpuštanja profesorke tog fakulteta Jelene Kleut.

Zgrada Filozofskog fakulteta je u mraku i zaključana. Na protestu nije bilo vidljivog prisustva policije, sem inspektora u civilu.


Policijske „marice“ više nisu ispred Filozofskog fakulteta, gde su bile parkirane tokom čitavog dana, već su premeštene ispred Instituta BioSens.

Šefica Odseka za medijske studije Filozofskog fakulteta Smiljana Milinkov istakla je na početku okupljanja da nasilje već drugi-treći put primenjuju dekani Milivoj Alanović i Patrik Drid, kao i, kako je rekla, samozvani rektor Novosadskog univerziteta Dejan Madić.

„To su oni koji zovu policiju na svoje kolege, na svoje studente i to je nešto što je nedopustivo“, poručila je.

Milinkov je pozvala sve kolege i studente u Srbiji da podignu svoj glas i pokažu jasan otpor onome što se dešava trenutno u Novom Sadu.

Okupljeni su na pomen imena dekana Milivoja Alanovića počeli da zvižde i zahtevaju njegovu ostavku.

Profesorka Filozofskog fakulteta Jelena Kleut kazala je na protestu da su joj u proteklih nekoliko dana studenti i studentkinje slali poruke da će stajati sa njom do kraja.

„To su juče pokazali. Stajali su sa mnom dok nas interventna i žandarmerije nisu izbacile sa fakulteta koji je naš. I ovaj fakultet ostaje naš“, poručila je ona.

Podsetila je na odredbe Zakon o visokom obrazovanju. Taj akt navodi da su principi visokog obrazovanja zasnovani na akademskim slobodama, autonomiji i akademskom integritetu.

„Ove odredbe je rektorat, predvođen Dejanom Madićem prekršio“, kazala je Kleut.

Jelena-Kleut-foto-Autonomija-1024x576.jpg

Profesorka Jelena Kleut ispred Filozofskog fakulteta, foto: Autonomija

Fakultet više nije otvoren prema javnosti i građanima. Juče su sa ovog fakulteta izbačeni ne samo studenti i studentkinje, nego i građani i građanke. Ovakvo visokoškolske institucije ukidaju svoju svrhu. I zato smo se okupili ovde, da kažemo da nećemo na to pristati“, poručila je profesorka.

„I na kraju – prostor visokoškolske ustanove nepovrediv je i u njega ne mogu ulaziti pripadnici organa nadležnog za unutrašnje poslove (policija), bez dozvole nadležnog organa te ustanove. Pitamo dekana Alanovića zašto je juče pozvao policiju, zašto je danas zatvorio ova vrata“, upitala je Jelena Kleut, a okupljeni su uzvikivali „ostavka, ostavka“.

1769119347937.png


Potom su okupljeni krenuli u šetnju do Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja. Želeli su da pronađu dekana tog fakulteta Patrika Drida kojeg smatraju najodgovornijim za to što je profesorka Kleut dobila otkaz.

Student Boris Kojčinović kazao je ispred DIF-a da su došli do tog fakulteta da bi pokazali da blokade mogu da se dese svakog trenutka.

„Na osvetu nećemo pristati. Koliko god nas nasilno izbacivali sa fakulteta, fakulteti ipak pripadaju profesorima i studentima“, poručio je Kojčinović.

On je rekao da će na Filozofskom fakultetu biti ili studenti i profesori ili policija, ali fakultet raditi neće.

Pozivamo sve kolege profesorke Jelene Kleut da pokažu akademsku solidarnost“, kazao je ovaj student.

Dodao je da su večeras pokušali da nađu dekana Drida jer „on bira ko će raditi ili neće raditi na Univerzitetu, ali zato dobija novac nas svih, iz budžeta, za svoje izmišljene projekte“.

Patrik Drid nije stao na profesorki Jeleni Kleut. Patrik Drid je već poslao prigovor narednom profesoru sa Filozofskog fakulteta. Ja ne sumnjam da oni vrlo lascivno rade na tome ko je sledeći, ko im smeta, ko više ne sme da radi na Univerzitetu, ko ne sme da širi ideju slobodne i kritičke misli, ko ne sme da podrži studente više nikada zato što su prepoznali da je u nama snaga da nešto učinimo i promenimo“, zaključio je Kojčinović.

Drida nisu pronašli, pa su se uputili ka Pravnom fakultetu na kojem je zaposlen profesor Bojan Tubić koji je podneo prigovor na izbor profesorke Kleut u zvanje redovnog profesora, što je i dovelo do njenog otpuštanja.

Tubić je za to od režima nagrađen funkcijom sudije Ustavnog suda.

„Jedino što je tog bespravnika preporučilo da bude ustavni sudija je to što je rob Aleksandra Vučića i što je bio u Ćacilendu. Pred njega, ovaj fakultet može da se ‘pohvali’ sa još dvoje ustavnih sudija, a to su Atila Dudaš i Zoran Lončar„, kazao je student Pravnog fakulteta.

Studenti, profesori i građani su prošetali Pravnim fakultetom i pravili buku kako bi ometali nastavu, pre svega časove koje su držali Bojan Tubić i Atila Dudaš.

Deo studenata Univerziteta u Novom Sadu odlučio je na današnjem zajedničkom plenumu da stupi u bojkot nastave dok ne budu ispunjeni njihovi zahtevi.

Studenti traže da rektor UNS-a Dejan Madić i dekan Filozofskog fakulteta Milivoj Alanović podnesu ostavke ili da budu smenjeni, kao i da profesorka Jelena Kleut bude vraćena na fakultet.

Juče je na Filozofskom fakultetu organizovan protest zbog otkaza koji je uručen profesorki sa Odseka za medijske studije Jeleni Kleut.

Dekan Milivoje Alanović je zbog tog protesta pozvao policiju na fakultet.

Nekoliko stotina pripadnika interventne jedinice policije i žandarmerije upali su na fakultet i odatle izbacili okupljene studente i profesore na veoma grub način.

1769119487429.png


Više studenata i profesora je tom prilikom povređeno.

Alanović je i krajem avgusta prošle godine pozvao policiju na fakultet i oni su u zgradi ostali dve sedmice.

Policija je više puta brutalno intervenisala u kampusu univerziteta protiv studenata, profesora i građana, a 5. septembra su na okupljene bacali velike količine suzavca i CN gasa, koji je zabranjen za upotrebu zbog zdravstvenih poosledica koje ostavlja.

Prisustvo CN gasa dokazali su studenti i profesori Prirodno-matematičkog fakulteta, u svojim laboratorijama.

(Autonomija)
 
Poslednja izmena:

Safe Journalist: Institucije da reaguju na prekomernu silu policije na fakultetu u Novom Sadu

22. JAN 2026.

"Policija je primenila silu i gurala novinare i novinarke medija Blokade info, Mašine i Danasa, dok su jednog novinara Blokade info pripadnici policije fizički udarili, iako su bili vidno obeleženi"​


policija-izbacuje-studente-foto-Razglas-news-1024x576.jpg


Mreža „Safe Journalists“ ocenila je da je policija upotrebila prekomernu silu u postupanju tokom protesta na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i zatražila da se utvrdi odgovornost za napade na novinare, profesore i studente.

„Pripadnici policije ušli su na fakultet kako bi izbacili studente koji su protestovali, a prilikom potiskivanja okupljenih upotrebljena je prekomerna sila. Na snimcima dostupnim na društvenim mrežama vidi se da su pojedini pripadnici policije udarali okupljene otvorenom i zatvorenom šakom, kao i štitovima, dok su pojedine šutirali“, naveli su iz te mreže.

Kazali su da je policija primenila silu i gurala novinare i novinarke medija „Blokade info“, „Mašine“ i „Danasa“, dok su jednog novinara „Blokade info“ pripadnici policije fizički udarili, iako su bili vidno obeleženi prslucima sa oznakom „Pres“ i pokazivali novinarske legitimacije.

„Dužnost policije je da obezbedi bezbedne uslove za rad medijskih radnika i da zaštiti predstavnike medija, a ne da ih sprečava, gura, udara ili ugrožava tokom izveštavanja sa događaja od javnog interesa“, kazali su iz mreže „Safe Journalists“.

Pozvali su nadležno tužilaštvo da bez odlaganja preduzme radnje iz svoje nadležnosti i utvrdi da li ima krivične odgovornosti za nasilje koje je zabeleženoi dodali da će o tim napadima informisati relevantne nacionalne i međunarodne zainteresovane strane.

Beta
 

Profesorka Kleut o policijskoj brutalnosti na Filozofskom: Šta je radio dekan Alanović dok su policajci tukli studente i profesore

22. JAN 2026.

"Razočarana sam u deo kolega na fakultetu, na univerzitetu i u akademskoj zajednici koji misle da bi trebalo malo da pognu glavu i da čekaju da prođe"​


Jelena-Kleut-megafon-protest-foto-Autonomija-1024x576.jpg


Dojučerašnja profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Jelena Kleut prethodnih dana je, kako i sama kaže u razgovoru za Nova.rs, tema broj jedan, samo zbog toga što se bori za svoj posao. Ostala je bez angažmana na fakultetu, a sredu je dobila rešenje o otkazu. Studenti su na to reagovali i najavili blokadu zgrade, dok se dekan pravdao da ne može ništa da učini za nju. Ali može nešto drugo – da pozove policiju, kao i prethodnog puta, što se i dogodilo. Profesorka Kleut kroz suze priča da je svedočila policijskoj brutalnosti, ali i da ju je i osetila pošto su je policajci „zdrobili“ kod vrata.

„Užasnuta sam, užasnuta. Grozno se osećam. Kakav treba da budete čovek, pa da pozovete policiju da dođu u zgradu punu ljudi, koja ima mala vrata, staklene zidove, da ne razmišljate o mogućim posledicama? Dekan se u više navrata obraćao, mogao je da vidi da su tu i njegovi studenti, kolege sa kojima je i sam studirao, sa kojima sedi na sednicama… Užasavajuća je pomisao da neko u takvoj situaciji može da pozove policiju, mada čim je prodekan Dejan Pajić referisao o 5. septembru, kada su studenti i građani bili izloženi policijskoj brutalnosti, mislim da je svima nama bilo jasno koji scenario planiraju ovi ljudi“, kaže profesorka Jelena Kleut, koja je u sredu dobila rešenje o otkazu na Filozofskom fakultetu i lično prisustvovala scenama kada je policija upala s punom opremom za razbijanje demonstracija i nasilno izbacivala studente i sve one koji su je podržali.

U tom obračunu je, pored mnogih studenata, i ona povređena.

„Mene su izgurali sa fakulteta i tada sam pala i ugruvala sam se. Na svu sreću nemam nikakvu značajnu povredu što za deo studenta i profesora ne mogu da kažem. Deo njih je povređen, evo jedna koleginica je i dalje u Urgentnom centru gde čeka snimak ruke. Studenti su povređivani, na snimcima se sve jasno vidi“.

Na pitanje gde je bio dekan Milivoj Alanović u tom trenutku i da li je mirno posmatrao kako mu policija bije studente, odgovara da je sigurno svedočio delu događaja.

„Mi smo imali prvo obraćanje dekana preko megafona, onda obraćanje policije. Oni su stajali na međuspratu i onda je krenulo guranje. Najmanje mi je bilo bitno gde je dekan, ali je bio na fakultetu, svedočio je makar delu događaja“, dodaje ona.

Rascepljen fakultet

Kleut priznaje da je razočarana pojedinim kolegama koji je nisu podržali, te kaže nije rascepljeno samo društvo, nego i fakultet.

„I fakultet je rastrzan i podeljen. Deo kolega je dao izjavu u policiji da se ne oseća bezbedno na poslu i naveo kao pravni osnov za to da se pozove policija i nažalost, evo imamo informacije da uprkos tome što je fakultet uglavnom prazan, i dalje postoji neke kolege koje su danas, posle svega što smo imali juče, došli da drže časove. Ja sam razočarana u deo kolega na fakultetu, na univerzitetu i u akademskoj zajednici koji misle da bi trebalo malo da pognu glavu i da čekaju da prođe. U te ljude sam razočarana. A nisam razočarana u Patrika Drida i ljude slične njemu koji su potpisivali podršku Aleksandru Vučiću“.


Navodi da više ne bi smela da uđe na fakultet jer više nije zaposlena u toj ustanovi.

„U nekoj situaciji kada bi fakultet odlučio da u zgradu mogu da uđu samo studenti uz indeks i zaposleni radnici, više ne bih smela da kročim tamo“.

Studenti imaju ogromno srce

Kad smo spomenuli studente i veliku podršku koju joj pružaju, profesorka Kleut je zaplakala.

„Moji studenti i svi oni koji su juče bili tu, imaju ogromno srce. Dobijam poruke od njih da su uz mene do kraja i juče su mi to pokazali“, kaže ona kroz suze.

Dekan je, ističe, svojim nečinjenjem pokazao da ne želi da učini ništa za nju.

Fakultet je svojim nečinjenjem u svim prethodnim etapama pokazao da ne želi ništa da uradi za mene. Ljudima koji su ostavljeni u ovakav položaj kao ja, ponudi se ugovor o radu u, recimo, biblioteci, čisto da ljudi imaju socijalno i zdravstvo osiguranje. To je ljudski, zar ne? A što je Uprava fakulteta uradila po tom pitanju? Ništa“, naglašava ona.

Tužba protiv policije

Još je nisu prošle misli o strašnim scenama policijske brutalnosti nad studentima i građanima koje su se dogodile u noći između 5. i 6. septembra, zbog čega je grupa profesora Univerziteta, među kojima je i ona, pokrenula tužbu protiv policije zbog kršenja autonomije.

Sada će „pojačati“ tužbu novim detaljima.

„Mi smo već u kontaktu sa advokaticom da se ta tužba dopuni ovim postupanjem. Mi smo okarakterisani kao teroristi koji su zarobili fakultet, pa su nas nasilno izbacili. To je ono što režim neprestano pokušava da uradi“.

Za kraj razgovora navodi da nastavlja pravno da se bori za svoj posao.

„Za sada je podneta prijava pokrajinskoj prosvetnoj inspekciji, a danas je podneta tužba u Upravnom sudu i sigurno nećemo stati na tome. Mislim da je način donošenja odluka u ovom slučaju takav da je mali prostor da Upravni sud odobri tu tužbu. Svakako, videćemo se. Borba se nastavlja“, zaključuje profesorka Kleut.

Nova.rs
 

Gruhonjić o Filozofskom: Većina studenata i profesora nije na predavanjima jer se ne osećaju bezbedno

22. JAN 2026.

Tokom dana predviđen je i sastanak profesora Filozofskog fakulteta i inicijative Slobodan univerzitet​


Filozofski-fakultet-policija-foto-Autonomija-1024x768.jpg


Profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dinko Gruhonjić izjavio je da ogromna većina studenta i profesora danas nije u toj zgradi i na predavanjima zato što se ne osećaju bezbedno nakon jučerašnjeg upada policije.

Prema njegovim rečima, plenum studenata Filozofskog fakulteta organizovan je stoga na Poljoprivrednom fakultetu.

Tokom dana predviđen je i sastanak profesora Filozofskog fakulteta i inicijative Slobodan univerzitet, pa će se više o daljim koracima znati nakon toga, dodao je Gruhonjić.

Policija je juče izbacila profesore i studente sa Filozofskog fakulteta, nakon što su studenti proglasili blokadu u znak protesta zbog raskida ugovora o radnom odnosu koji je uprava Filozofskog fakulteta uručila profesorki Jeleni Kleut.

Fonet
 

Studenti Univerziteta u Novom Sadu stupaju u bojkot nastave, imaju tri zahteva

22. JAN 2026.

„Fakultet je naše mesto“​


policija-kordon-filozofski-fakultet-2-foto-Autonomija-1024x768.jpg


Studenti Univerziteta u Novom Sadu odlučili su danas na plenumu da stupe u bojkot nastave na svim novosadskim fakultetima. Najavili su da će u 17 časova održati protest ispred Filozofskog fakulteta.

Studenti su održali zajednički plenum svih fakulteta Novosadskog univerziteta na kojem su raspravljali o jučerašnjim dešavanjima kada su brutalno izbačeni sa Filozofskog fakulteta koji su prethodno blokirali.

Na blokadu su se odlučili jer je profesorki Jeleni Kleut uručen otkaz ugovora o radu, a nakon što je Senat, uprkos činjenici da je ispunjavala sve uslove koji su traženi konkursom, odbio da je izabere u zvanje redovnog profesora.

Studenti i profesori izbačeni su sa fakulteta u brutalnoj policijskoj akciji, nakon što ih je u zgradu pozvao Dekanat Filozofskog fakulteta.

„Studenti koji su danas bili na plenumu od danas će bojkotovati nastavu. To znači da ti studenti neće ići na nastavu, neće završavati svoje predispitne obaveze… Tako će biti dok se problem ne reši, a i mnogo šire od toga, dogod Novosadski univerzitet ne bude funkcionalnije mesto gde će važiti pravila, gde se ljudi neće zbog drugačijeg mišljenja odstranjivati sa univerziteta“, kazao je novinarima student Boris Kojčinović.

Studenti su na plenumu dogovorili i tri zahtevada rektor UNS-a Dejan Madić i dekan Filozofskog fakulteta Milivoj Alanović podnesu ostavke ili da budu smenjeni, kao i da profesorka Jelena Kleut bude vraćena na fakultet.

„Nama je u interesu da polažemo ispite i završavamo fakultete, ali ne po svaku cenu i mi zato ponovo stajemo. Mi znamo da njima ništa ne znači godinu dana naše blokade i u tom smislu ta blokada nije ideja ili cilj ka kome idemo, nego je ideja da nema nastave na novosadskom Univerzitetu dok se tako odnose prema zaposlenima, dok se krše pravilnici i procedure – neko mora da stane u odbranu novosadskog Univerziteta, ali i svih ostalih“, poručio je Kojčinović za N1.

Nećemo stati, moramo pokazati da smo tu. Sve zavisi od reakcije uprave Filozofskog fakulteta i policije koja je i sada na kampusu. Fakultet je naše mesto“, poručio je Kojčinović.

Inače, više stotina policajaca u opremi za razbijanje demonstracija i uz upotrebu sile izbacilo je juče studente i zaposlene na Filozofskom fakltetu u Novom Sadu, koji su od blokirali zgradu te visokoškolske ustanove.

Od jutros je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu mirno, nastava se uglavnom ne odvija jer se, kako je saopštio Nezavisni sindikat tog fakulteta, profesori i studenti ne osećaju bezbedno.

Ispred zgrade fakulteta nalazi se nekoliko policajaca i „marica“.

(Autonomija)
 

Back
Top