- Poruka
- 4.833
http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=1&status=jedna&vest=127583&datum=2008-08-31
Zastava Vojvodine ispred zgrade Izvršnog veća
Vojvodina na klackalici
- DAJTE pokrajini prerogative državnosti i pitanje je političkog trenutka kada ćete dobiti državu u državi!
Na ovakav mogući razvoj autonomnog puta Vojvodine u njenoj novijoj istoriji upozoravala je pre pet godina grupa istoričara na čelu sa akademicima Čedomirom Popovim, Vasilijem Krestićem i Kostom Čavoškim, kada su pravnici na čelu sa akademikom Aleksandrom Firom pripremali nacrt osnovnog zakona Vojvodine.
Slična polemika o tome da li je Vojvodina ponovo na korak od državnosti vodi se i ovih dana, ali povodom nacrta pokrajinskog statuta, koji u tajnosti privode kraju eksperti Demokratske stranke, od nedavnih izbora dominantne političke opcije u vojvođanskoj skupštini.
"Vojvodstvo"
Povod za alarm, te 2003. godine, bio je nacrt osnovnog zakona koji je, na zahtev pokrajinske Skupštine i njenog tadašnjeg predsednika Nenada Čanka, napisao akademik Fira, inače tvorac Ustava iz 1974. godine, koji je od svih šest jugoslovenskih republika jedino Srbiju iscepkao na centralni deo i dve pokrajine - Vojvodinu i Kosovo i Metohiju, dajući im status federalnih jedinica.
Nacrt akademika Fire predviđao je dvodomu vojvođansku skupštinu u kojoj bi predstavnika nacionalnih manjina bilo dvostruko više nego Srba, instituciju predsednika i predsednika vlade, banku i monetu i, naravno, izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. Osnovni zakon, koji je još u nastanku prozvan i "mali ustav", zbog preraspodele stranačkog odnosa snaga, za dlaku nikada nije stavljen na glasanje.
Dok su detalji Firinog "ustava" najvećim delom bili poznati javnosti već tokom pisanja nacrta, o verziji statuta koji naredne nedelje treba da privedu kraju eksperti Demokratske stranke ne znaju dovoljno ni svi vodeći pokrajinski funkcioneri DS.
Otkrivajući samo da će statut sadržati delimične nadležnosti u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti, te da će Izvršno veće i sekretarijati biti preimenovani u vladu i ministre, predsednik Izvršnog veća dr Bojan Pajtić dodao je:
- Statut će biti usklađen sa aktuelnim Ustavom Srbije, a separatizma u Vojvodini nema i ne sme ga ni biti - poručio je Pajtić, koji je ovih dana obasut kritikama opozicije (DSS i SRS) da "iza leđa Borisu Tadiću" priprema "državu u državi".
Istovremeno, koalicioni partner DS Nenad Čanak oštro kritikuje Pajtića što nudi "kozmetičku, a ne suštinsku autonomiju", koja bi sadržala sva tri nivoa pune vlasti, imovinu, izvorne prihode i policiju, dok drugi koalicioni partner demokrata, Ištvan Pastor (SVM), traži "maksimalnu autonomiju", ne navodeći šta sve podrazumeva taj maksimum.
Istovetni polemički koloplet o nedovoljnoj, delimičnoj i prekomernoj autonomiji kotrlja se vojvođanskom političkom scenom nesmanjenim intenzitetom od 2000. godine, kada je DOS stupio na vlast. Sve to uprkos očiglednoj činjenici da je stepen autonomije koji je Vojvodina imala tada neuporedivo manji od današnjeg.
Omnibus
PROŠIRENJE autonomije započeto je "omnibus zakonom" koji je pokrajinska skupština usvojila krajem 2001. godine, a ubrzo verifikovala i Skupština Srbije. Jednim potezom, izmenom 70 važećih zakona, tada je Vojvodina dobila nadležnosti u 25 oblasti društvenog života - od kulture i obrazovanja do poljoprivrede i energetike.
Dok je za tadašnjeg srpskog premijera dr Zorana Đinđića "omnibus" bio "prava mera autonomije", Čanak je, umereno zadovoljan, ponovio priču o "našim novcima", a Jožef Kasa je set zakona smatrao "probijanjem prve antiautonomne barijere". U to vreme lider SVM nije još glasno tražio etničku autonomiju na teritorijalnom principu za sever Bačke, ali je tu i tamo pravio željenu paralelu između Vojvodine i pokrajine Tirol.
Ubrzo posle omnibusa, prešlo se na pokrajinske simbole. Burna, višemesečna rasprava rezultirala je juna 2002. usvajanjem grba, a dve godine kasnije i zastave Vojvodine. Inicijativu LSV da se pokrajinskom himnom proglasi Betovenova "Oda radosti" pokrajinski poslanici ocenili su kao neprimerenu.
Da bi se ponovo, barem privremeno, stišala priča o "našim novcima, pljački i beogradizaciji", 2003. načinjen je presedan u procesu privatizacije. Uz odobrenje tadašnje vlade Zorana Živkovića, od prodatih pokrajinskih preduzeća u pokrajinsku kasu slivala se polovina novca, dok su lokalne samouprave u ostatku Srbije dobijale svega - pet odsto.
Do sada najveći pomak u raspodeli sredstava obezbedio je novi ustav Srbije iz 2006. godine, koji je višestruko uvećao pokrajinski budžet, obezbedivši da se Vojvodini garantuje sedam odsto sredstava iz republičke kase.
I dok su na tih sedam procenata demokrate gradile svoju pobedničku kampanju na nedavnim pokrajinskim izborima, LSV i još neke stranke bojkotovale su ustavni referendum uz gromoglasne tvrdnje da "Beograd i dalje pljačka Vojvodinu".
Priča o "našim novcima", na koju su građani najosetljiviji, ponovo je aktuelizovana povodom statuta. Neće to biti kraj - sve su glasniji zahtevi za izmene Ustava kako bi "Vojvodini, najzad, bila obezbeđena puna autonomija".
JUBILEJI
SVE ovo dešava se u godini u kojoj se navršavaju dva, za istoriju Vojvodine najznačajnija jubileja - 160 godina od uspostavljanja Vojvodstva Srbija (drugi termin je Srpska Vojvodina) u Austriji i 90 godina od njenog prisajedinjenja Srbiji. Indikativno je da je prvi datum 15. maj 1848, kada je prvi put "potekla reč Vojvodina", obeležen veoma mlako. Svečanoj sednici u Karlovcima prisustvovala je jedva desetina od 120 vojvođanskih poslanika.
U ovom trenutku ne zna se ni koliko će svečan biti ovogodišnji 25. novembar, kada će se navršiti 90 godina od odluke Velike narodne skupštine u Novom Sadu o prisajedinjenju Vojvodine Srbiji. Tek, sigurno je da će taj datum Vojvodina dočekati sa novim statutom, koji, kako predviđa aktuelni Ustav Srbije, mora da bude usvojen do 15. oktobra, odnosno 90 dana od konstituisanja pokrajinskog parlamenta.
Do tada, tekst statuta najpre će biti usaglašen među članicama vladajuće koalicije - DS, G 17 plus, SVM, LSV i SPS. Potom će ta verzija ići na javnu raspravu, pa na usvajanje u Skupštinu Vojvodine i na overu (i proveru) u republički parlament.
A, koliko god da novih nadležnosti tim najvišim aktom bude preneto sa Srbije na Vojvodinu, sigurno je samo jedno - biće to najviši stepen autonomije koji je Vojvodina ikada imala.
VRATA SRBIJE KA EVROPI
Srpska regija Vojvodina slovi za "vrata ka Evropi" i predstavlja alternativu novim državama članicama EU, jer je u njoj broj novih stranih kompanija porastao na 150, koje su uložile više od 3,4 milijarde evra u izgradnju ili kupovinu fabrika, preneo je pre nekoliko dana nemački ekonomski dnevnik "Handelsblat".
U opširnoj reportaži o stranim ulaganjima i investicionoj klimi u Vojvodini i celoj Srbiji, "Handelsblat" ističe dobro obrazovanu i, za razliku od novih država članica EU, odmah raspoloživu radnu snagu, isplatu subvencija za otvaranje novih radnih mesta i oslobađanje od plaćanja poreza za veće investicije.
Nemački ekonomski dnevnik je preneo utiske iz fabrike električnih instalacija za vozila BMV, koji je otvorio kooperant bavarskog proizvođača automobila "Drekslmajer", gde je potrebno četiri kilometra kabla težine 75 kilograma i 269,55 minuta da se od klupka šarenih metalnih žica napravi "srce" BMV.
"U decembru prošle godine smo se odlučili za Zrenjanin, u aprilu smo pokrenuli proces proizvodnje, a danas zapošljavamo 800 radnika na tri linije, no to nije ni polovina od onoga što planiramo", rekao je predstavnik "Drekslmajera" Jerg Pehnac.
"Lokacija je odlična. Ovde se oseća da zaposleni žele da se razvijaju zajedno sa svojom fabrikom", rekao je Pehnac, koji je istakao "fantastičnu podršku opštine".
U odgovoru na pitanje da li je moguća proizvodnja sa čvrsto zadatim rokovima u regionu kakav je Balkan, Pehnac navodi i niz drugih rekorda: nova fabrika je izgrađena za samo tri i po meseca, a samim time brže nego bilo koja druga fabrika iz Vilsbiburga, koja širom sveta poseduje mrežu pogona za proizvodnju kablova i koja ostvaruje promet meren milijardama evra.
Pehnac je napravio i egzaktna poređenja: rumunski treneri, obučeni u crne majice, obučavaju u Zrenjaninu u Srbiji ovdašnju radnu snagu.
PREDSEDNIK
LIDER SVM Ištvan Pastor podržava preimenovanje pokrajinskih sekretara u "pokrajinske ministre" i predsednika Izvršnog veća u "predsednika vlade", ali se zalaže da se u Vojvodini ustanovi i funkcija predsednika. Nasuprot njemu, predsednik Izvršnog veća Bojan Pajtić već duže vreme ističe da bi, budući da bi postojao predsednik vlade, još jedan predsednik za Vojvodinu bio - previše.
Zastava Vojvodine ispred zgrade Izvršnog veća
Vojvodina na klackalici
- DAJTE pokrajini prerogative državnosti i pitanje je političkog trenutka kada ćete dobiti državu u državi!
Na ovakav mogući razvoj autonomnog puta Vojvodine u njenoj novijoj istoriji upozoravala je pre pet godina grupa istoričara na čelu sa akademicima Čedomirom Popovim, Vasilijem Krestićem i Kostom Čavoškim, kada su pravnici na čelu sa akademikom Aleksandrom Firom pripremali nacrt osnovnog zakona Vojvodine.
Slična polemika o tome da li je Vojvodina ponovo na korak od državnosti vodi se i ovih dana, ali povodom nacrta pokrajinskog statuta, koji u tajnosti privode kraju eksperti Demokratske stranke, od nedavnih izbora dominantne političke opcije u vojvođanskoj skupštini.
"Vojvodstvo"
Povod za alarm, te 2003. godine, bio je nacrt osnovnog zakona koji je, na zahtev pokrajinske Skupštine i njenog tadašnjeg predsednika Nenada Čanka, napisao akademik Fira, inače tvorac Ustava iz 1974. godine, koji je od svih šest jugoslovenskih republika jedino Srbiju iscepkao na centralni deo i dve pokrajine - Vojvodinu i Kosovo i Metohiju, dajući im status federalnih jedinica.
Nacrt akademika Fire predviđao je dvodomu vojvođansku skupštinu u kojoj bi predstavnika nacionalnih manjina bilo dvostruko više nego Srba, instituciju predsednika i predsednika vlade, banku i monetu i, naravno, izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. Osnovni zakon, koji je još u nastanku prozvan i "mali ustav", zbog preraspodele stranačkog odnosa snaga, za dlaku nikada nije stavljen na glasanje.
Dok su detalji Firinog "ustava" najvećim delom bili poznati javnosti već tokom pisanja nacrta, o verziji statuta koji naredne nedelje treba da privedu kraju eksperti Demokratske stranke ne znaju dovoljno ni svi vodeći pokrajinski funkcioneri DS.
Otkrivajući samo da će statut sadržati delimične nadležnosti u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti, te da će Izvršno veće i sekretarijati biti preimenovani u vladu i ministre, predsednik Izvršnog veća dr Bojan Pajtić dodao je:
- Statut će biti usklađen sa aktuelnim Ustavom Srbije, a separatizma u Vojvodini nema i ne sme ga ni biti - poručio je Pajtić, koji je ovih dana obasut kritikama opozicije (DSS i SRS) da "iza leđa Borisu Tadiću" priprema "državu u državi".
Istovremeno, koalicioni partner DS Nenad Čanak oštro kritikuje Pajtića što nudi "kozmetičku, a ne suštinsku autonomiju", koja bi sadržala sva tri nivoa pune vlasti, imovinu, izvorne prihode i policiju, dok drugi koalicioni partner demokrata, Ištvan Pastor (SVM), traži "maksimalnu autonomiju", ne navodeći šta sve podrazumeva taj maksimum.
Istovetni polemički koloplet o nedovoljnoj, delimičnoj i prekomernoj autonomiji kotrlja se vojvođanskom političkom scenom nesmanjenim intenzitetom od 2000. godine, kada je DOS stupio na vlast. Sve to uprkos očiglednoj činjenici da je stepen autonomije koji je Vojvodina imala tada neuporedivo manji od današnjeg.
Omnibus
PROŠIRENJE autonomije započeto je "omnibus zakonom" koji je pokrajinska skupština usvojila krajem 2001. godine, a ubrzo verifikovala i Skupština Srbije. Jednim potezom, izmenom 70 važećih zakona, tada je Vojvodina dobila nadležnosti u 25 oblasti društvenog života - od kulture i obrazovanja do poljoprivrede i energetike.
Dok je za tadašnjeg srpskog premijera dr Zorana Đinđića "omnibus" bio "prava mera autonomije", Čanak je, umereno zadovoljan, ponovio priču o "našim novcima", a Jožef Kasa je set zakona smatrao "probijanjem prve antiautonomne barijere". U to vreme lider SVM nije još glasno tražio etničku autonomiju na teritorijalnom principu za sever Bačke, ali je tu i tamo pravio željenu paralelu između Vojvodine i pokrajine Tirol.
Ubrzo posle omnibusa, prešlo se na pokrajinske simbole. Burna, višemesečna rasprava rezultirala je juna 2002. usvajanjem grba, a dve godine kasnije i zastave Vojvodine. Inicijativu LSV da se pokrajinskom himnom proglasi Betovenova "Oda radosti" pokrajinski poslanici ocenili su kao neprimerenu.
Da bi se ponovo, barem privremeno, stišala priča o "našim novcima, pljački i beogradizaciji", 2003. načinjen je presedan u procesu privatizacije. Uz odobrenje tadašnje vlade Zorana Živkovića, od prodatih pokrajinskih preduzeća u pokrajinsku kasu slivala se polovina novca, dok su lokalne samouprave u ostatku Srbije dobijale svega - pet odsto.
Do sada najveći pomak u raspodeli sredstava obezbedio je novi ustav Srbije iz 2006. godine, koji je višestruko uvećao pokrajinski budžet, obezbedivši da se Vojvodini garantuje sedam odsto sredstava iz republičke kase.
I dok su na tih sedam procenata demokrate gradile svoju pobedničku kampanju na nedavnim pokrajinskim izborima, LSV i još neke stranke bojkotovale su ustavni referendum uz gromoglasne tvrdnje da "Beograd i dalje pljačka Vojvodinu".
Priča o "našim novcima", na koju su građani najosetljiviji, ponovo je aktuelizovana povodom statuta. Neće to biti kraj - sve su glasniji zahtevi za izmene Ustava kako bi "Vojvodini, najzad, bila obezbeđena puna autonomija".
JUBILEJI
SVE ovo dešava se u godini u kojoj se navršavaju dva, za istoriju Vojvodine najznačajnija jubileja - 160 godina od uspostavljanja Vojvodstva Srbija (drugi termin je Srpska Vojvodina) u Austriji i 90 godina od njenog prisajedinjenja Srbiji. Indikativno je da je prvi datum 15. maj 1848, kada je prvi put "potekla reč Vojvodina", obeležen veoma mlako. Svečanoj sednici u Karlovcima prisustvovala je jedva desetina od 120 vojvođanskih poslanika.
U ovom trenutku ne zna se ni koliko će svečan biti ovogodišnji 25. novembar, kada će se navršiti 90 godina od odluke Velike narodne skupštine u Novom Sadu o prisajedinjenju Vojvodine Srbiji. Tek, sigurno je da će taj datum Vojvodina dočekati sa novim statutom, koji, kako predviđa aktuelni Ustav Srbije, mora da bude usvojen do 15. oktobra, odnosno 90 dana od konstituisanja pokrajinskog parlamenta.
Do tada, tekst statuta najpre će biti usaglašen među članicama vladajuće koalicije - DS, G 17 plus, SVM, LSV i SPS. Potom će ta verzija ići na javnu raspravu, pa na usvajanje u Skupštinu Vojvodine i na overu (i proveru) u republički parlament.
A, koliko god da novih nadležnosti tim najvišim aktom bude preneto sa Srbije na Vojvodinu, sigurno je samo jedno - biće to najviši stepen autonomije koji je Vojvodina ikada imala.
VRATA SRBIJE KA EVROPI
Srpska regija Vojvodina slovi za "vrata ka Evropi" i predstavlja alternativu novim državama članicama EU, jer je u njoj broj novih stranih kompanija porastao na 150, koje su uložile više od 3,4 milijarde evra u izgradnju ili kupovinu fabrika, preneo je pre nekoliko dana nemački ekonomski dnevnik "Handelsblat".
U opširnoj reportaži o stranim ulaganjima i investicionoj klimi u Vojvodini i celoj Srbiji, "Handelsblat" ističe dobro obrazovanu i, za razliku od novih država članica EU, odmah raspoloživu radnu snagu, isplatu subvencija za otvaranje novih radnih mesta i oslobađanje od plaćanja poreza za veće investicije.
Nemački ekonomski dnevnik je preneo utiske iz fabrike električnih instalacija za vozila BMV, koji je otvorio kooperant bavarskog proizvođača automobila "Drekslmajer", gde je potrebno četiri kilometra kabla težine 75 kilograma i 269,55 minuta da se od klupka šarenih metalnih žica napravi "srce" BMV.
"U decembru prošle godine smo se odlučili za Zrenjanin, u aprilu smo pokrenuli proces proizvodnje, a danas zapošljavamo 800 radnika na tri linije, no to nije ni polovina od onoga što planiramo", rekao je predstavnik "Drekslmajera" Jerg Pehnac.
"Lokacija je odlična. Ovde se oseća da zaposleni žele da se razvijaju zajedno sa svojom fabrikom", rekao je Pehnac, koji je istakao "fantastičnu podršku opštine".
U odgovoru na pitanje da li je moguća proizvodnja sa čvrsto zadatim rokovima u regionu kakav je Balkan, Pehnac navodi i niz drugih rekorda: nova fabrika je izgrađena za samo tri i po meseca, a samim time brže nego bilo koja druga fabrika iz Vilsbiburga, koja širom sveta poseduje mrežu pogona za proizvodnju kablova i koja ostvaruje promet meren milijardama evra.
Pehnac je napravio i egzaktna poređenja: rumunski treneri, obučeni u crne majice, obučavaju u Zrenjaninu u Srbiji ovdašnju radnu snagu.
PREDSEDNIK
LIDER SVM Ištvan Pastor podržava preimenovanje pokrajinskih sekretara u "pokrajinske ministre" i predsednika Izvršnog veća u "predsednika vlade", ali se zalaže da se u Vojvodini ustanovi i funkcija predsednika. Nasuprot njemu, predsednik Izvršnog veća Bojan Pajtić već duže vreme ističe da bi, budući da bi postojao predsednik vlade, još jedan predsednik za Vojvodinu bio - previše.
Zamisli da se Kosovo sad zove Juzna Srbija, a da bijele kapice svite, Kosovo bi bilo kao Las Vegas
