Vlasi

Q. in perpetuum hibernum

Q. in perpetuum hibernum

Stara legenda
Poruka
79.375
A sada da naučimo o Vlasima, što je lekcija br. 2.

Riječ "Vlah" je germanskog porijekla. Germani su Kelte, odnosno Gale, nazivali "Walch", odnosno "Welsch" (pa otude i Velšani). Navedena imena počinju da se koriste za cijele susjedne narode, originalan termin za poromanjene Kelte/Gale. Ovaj termin su na Balkan donijeli Goti sa sjeverno od Dunava, koji su koristili taj naziv za balkanske pastire. Kako se romansko stanovništvo povuklo od svih silnih migranata, a u prvom redu Slavena, ono što nije opstalo u velikim gradovima u priobalju se povuklo u planine, i prihvatilo nomadski stil života. Slaveni su preuzeli ovaj germanski termin i prvenstveno ga prisvojili za svoje poromanjene susjede, proto-Rumunje i stanovnike Italije. Ovo tek kasnije postaje isključivi termin za ova dva naroda, a od samih početaka Slaveni to koriste za Romane općenito.

Pak, samo dublje porijeklo ovog termina leži u jednom galskom plemenu koje je živjelo u slivovima rijeka Rone i Garone, "Volcae". Vlasi se prvi put opisuju na ovim prostorima 579. godine, ali istina, bez direktnog imenovanja jesu li to baš Vlasi u pitanju. Najstariji pomen baš Vlaha je od Bizanta, iz 976. godine. Najstariji sin bugarskog ustanika bojara Šišmana David, poginuo je u borbi protiv "vlaških lutalica" (po Kedrinu). Najstariji domaći slavenski pomen je iz Nestorove ruske kronike, s kraja XI. i početka XII. stoljeća.

Dalje, Iliri su, kao i ostali starosjedioci, izumrli, što se vidi iz pričanja Priska iz 472. godine: cijelo stanovništvo od Jadranskoga do Crnog mora je bilo romanizirano, s jedinim izuzetkom (novo-)helenističkih Grka, koji su, pak, primili u potpunosti romejsko ime isto koliko i sami Latini.

Proto-Rumunji vode porijeklo negdje sa juga, s prostora Makedonije. 272. godine, po Flavius-u Vopiscus-u, car Aurelijan je ispraznio Dakiju pod pritiskom Gota, i cijeli romanski elemenat sa naših prostora prebacio na desnu stranu obale Dunava i stvorio novu provinciju "Dacia nova", ili "Dacia ripensis". Koncem XII. stoljeća, veća narodna masa ovih "Vlaha" je prešla Dunav i formirala proto-rumunjski narod. Prvi pomen je iz 1164. godine, po kojem je sinovac cara Manojla Komnina pobjegao u Halič, ali izručen caru jer bi "uhvaćen od Vlaha".Vlaško ime je poslije mahom korišteno za žitelje Vlaške (lol) i Moldavije. 1419. godine imamo zapis vojvode Mirče, koji se naziva "gospodin Vlahom".

Cijelu ovu oblast Grci su zvali "Maurovlahija", pa od toga i Turci "Karavlaška" (pa su i potlačeni narodi to preuzeli, npr. u srpskoj narodnoj poeziji Vlaška je Karavlaška, a Moldavija je Karabogdanska [Bogdan, vladar moldavski]):

Dioba Jakšića:

"Dmitar uze zemlju Karavlašku,

Karavlašku i Karabogdansku."

1861. godine odabrano je rumunjsko ime i dolazi do ujedinjenja dvije rumunjske države, te od te godine do današnjeg dana "vlasima" se nazivaju isključivo stanovnici desno od obale Dunava.

Postoji još jedna grupa Vlaha, pored Rumunja, isto pravoslavna. Oni su isto nosili romansko ime, ali se od kraja XIX. stoljeća nazivaju "Aromunima". Mi Slaveni ih zovemo Cincarima ili Kucovlasima, što bukvalno znači "sakati Vlasi". Druga imena su im Aromani, Aramani, Armani, Armoni, Makedonski Vlasi itd...a Grci one koji žive na teritoriju Albanije zovu Arvanitovlasi. Ovi Cincari su konkretno živjeli sve do kraja XVIII. stoljeća (te tako i otpada mit o svecincarskom podrijetlu srpskoga naroda) u Tesaliji, zapadnoj Makedoniji i južnoj Albaniji (u oblasti Epira), kada su se zbog užasnog zuluma Ali-paše Tependije iz Janjine (koji je čak imao svoju zasebnu tursku državu u tim krajevima) svi razbježali po Srbiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Ugarskoj i na dalje. Evo što piše Jovan Cvijić o njima:

"Cincari sebe nazivaju Aromunima a Srbi i Bugari ih zovu raznovrsnim imenima, kako u kojoj oblasti, zatim prema raznim osobinama njihovim i njihove stoke i po plemenima: Crnovunci, Ašani, Karaguni, Karakačani, Kucovlasi, Beli Vlasi, Arnautski Vlasi, Sarakačani, Faršerioti,..."

Treća grupa Vlaha je ona najmanja, u pitanju su Megleno-Vlasi, Meglenski Vlasi. Njih je opisao Gustav Weigand 1892. godine, oni žive u Grčkoj u oblasti Nanta.

I postoji jedna grupa Vlaha u Istri, Istro-romani, odnosno Čiči, ili Čiribiri. Žive u selima Grabniku, Letaju, Gradinama, Jesenoviku, Brdu, Novoj Vasi i Šušnjevici. Najstariji njihov spomen je iz 1463. godine, a većina dokumenata je iz XVI. stoljeća. Oni su u doba Ivana Frankopana došli sa otoka Krka, koje je cijelo vlaško bilo, mada su pak mnogi kako izgleda po porijeklu iz Bugarske (Franc Miklošič).

Od XV. stoljeća pa sve do sredine XIX: stoljeća na Krku su opstali Vlasi, te su i sačuvali svoj jezik. 1870. godine krčki vjernik Mate Bajčić je čitao molitve otče naš i zdravu Mariju na rumunjskom jeziku, i bilježi da su njegovi roditelji govorili "po vlaški". Uzmimo na umu ovo i ostale otoke i obalske gradove, da vidimo koliko su to mnogo Hrvati vlaškog podrijetla!

Mnogi Grcu su isto tako vlaškog porijekla. Velika većina balkanskih Vlaha je živjela upravo u Grčkoj i Makedoniji. Tesalija se zvala "Velika Vlaška", i glavni grad joj je bio, Larissa, prepun Vlaha. U vrijeme vlade Ivana I. Duke, u periodu između 1258. i 1296. godine ovi Vlasi su imali svoju jako srednjovjekovnu državu (!). U žitiju koje je napisao arhiepiskop Danilo, vidimo da Milutin u svojim udarima na bizantsku Tesaliju udara na "državu zemlje vlahiotske". U Epirskoj kronici Tesalija se zove "GrkaVlaška". Pored Velike Vlaške, postoji i Mala Vlaška (Mikro Vlahia) u grčkim zemljama, obuhvatala je Etoliju i Akarnaniju, a centar joj je bio u gradu Misalungi. I postoji još jedna, treća Vlaška, sa grčkih prostora, na planini Pindu i ime joj je "Gornja Vlaška" (Avo-Vlahija).
 
Q. in perpetuum hibernum

Q. in perpetuum hibernum

Stara legenda
Poruka
79.375
Sljedeću Vlašku nalazimo u Bugarskoj. Ime joj je "Bijela Vlaška" i prostirala se na prostoru drevne Mezije, od Beograda do Šar planine, i od Drine do Crnog mora. Ova oblast (pa i rimska provincija) se dijelila na dva dijela, tj. Gornju Meziju (Mesia superior) od Drine do Lom-planine i na Donju Meziju (Mesia inferior) od Lom-planine do Crnoga mora.

Elem, Vlasi su u stara vremena znači živjeli uglavnom u Grčkoj i Makedonoji, te i Bugarskoj, pa i Albaniji. Ranije se mislilo da su isključivo živjeli na ovim prostorima, da ih na zapadnom dijelo ovog velikog problematičnog poluotoka uopće nije ni bilo, no to se pokazalo netočnim - tromeđe Bosanske krajine, Hrvatske u užem smislu i Dalmacije se zvalo "Vlahia maior", te su ovi Vlasi koji su živjeli u jednom dijelu tromeđa srbizirani i hrvatizirani na osnovu tipa kršćanstva koje su njihovi pripadnici upražnjavali.

Sada slijedi problematika još jedne Vlaške. Ona se nalazila u slavonskom prostoru između rijeka Save i Drave, prostirala se od Požege do Pakraca i od XVI. stoljeća nastanjivana je srpskim uskocima iz Srbije, Bosne i Hrvatske. Termin koji je dobila je "Mala Vlaška", i tako je zabilježena u pismu barona Nechema iz 1706. godine, no u istom on naglašava da u njoj žive Srbi. Vlaha u Slavoniji nije bilo, te ovo je isključivo dobijeno kao statusni pojam za Srbe koji tu žive, jer upravo to je izmjena imena u pitanju. Naime, ista oblast se na karti Volfganga Lanz-a zove "Mala Raška" 1572. godine. No ključni pojam Vlaha u Slavoniji je vjerskoga karaktera, a taj se ubrzo i proširio, u smislu vlah = pravoslavac. Poprilično slično pravoslavni kršćani su rimokatolike nazivali Šokcima.

No etničke Vlahe, zahvaljujući arheološkim iskopavanjima, nalazimo i po drugim heladskim dijelovima, na poluotoku Eubia, pa uostalom i na Peloponezu, pa čak i na Kritu. Spomenuo sam bugarske Vlahe ranije, a u Dobrudži imamo dokumente iz 1095. i 1164. godine koji potvrđuju njihovo prisustvo i tamo. Bugarski vladar Kalojan, koji je dobio priznanje od Pape Inoćentija III. se u papskom pismu naziva "imperator Bulgarorum et Blachorum", dok se Bugarska pravoslavna crkva naziva "universa Bulgarorum et Blachorum ecclesia".

A i drugih dokaza ima o prisustvu svukuda po našim zemljama. Isto kao što je upravo jezgro starohrvatske države vlaško, kod samog starosrpskog centra na pograničju Crne Gore i Srbije imamo regiju koja se zove "Stari Vlah". Jedno polje između Sopota i Mladenovca se i dan-danas zove "Vlaško polje", a tu je i planina Vlašić u Srbiji. А Romanija, Korona, Midžor i razna druga mjesta kao Negrišor, Bukor, Rumska, Barbatovac, Barbes, Stanišor, Brgul, pa čak i skroz do Durmitora, Vizitora i Stavora, očito imaju romanske osnove, i tako do besvijesti.

Da se vratim na glavnu priču. Dakle Slaveni su potisli Vlahe na jug, te ih zemljopisno podijelili na dvije grupacije: stočarske nomade koji su sačuvali ime Vlasi, i gradsko obalsko stanovništvo, Latine/Romane. Evo prvog spomena u srpskim poveljama, u pitanju je povelja kralja Stefana Prvovjenčanoga Nemanjića iz perioda između 1215. i 1219. godine:

"I da ne jemle Srbin Vlaha bez suda."

Ova povelja je potom prevedena na latinski jezik, i izuzetno je interesantan njezin prijevod:

"Et Sclavus non apprehendat Raguseum sine iudicio."

A sada ću, da malo još naučimo, spomenuti povelju velikoga bosanskoga bana, Mateje Ninoslava. Izdao je tri ukupno, 1234, 1240. i 1249. godine, Dubrovačkoj republici, i sve su izričite u razlikovanju Srba i Vlaha (i to, eto, zapadno od Drine), dakle odnoseći se na Bošnjane i Ragužane.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/b/ba/Ninoslavcharter.PNG

"A se jeste; ako vjeruje Srbljin Vlaha da se pri pred knezem dubrovackim; ako vjeruje Vlah Srbljina, da se pri pred banom, a inomu Vlahu i inomu Srbljinu da ne bude izma..."

Hajde sada da vidimo povelju nasljedniga svetosavskoga prijestola i pretendet na vladara Hercegovine, Vladislav Hercegović, veli:

"I jošte zapisuju hoću i trvdju, da – dopustiv meni Gospod Bog gospočtva – da nisam voljan, ni da mogu, nikada zabraniti ni zaustaviti ni jedne moje ljude, ni Vlahe ni Srblje, slobodno hoditi u Dubrovnik, trgovati tako soli kako ine trge i vse ine svoje posle slobodno opraljati; pace, ni ine gospode ljudi da nisam voljan preko našega kotara ustaviti, ni braniti hoditi slobodno svojimi trži i s nimi opravami u Dubrovnik.

Ili kada je u pitanju Zeta/Duklja (preteča Crne Gore) (mada ne znam kako se ovo poimanje uklapa, s obzirom da ona nije zapadno od Drine?):

"A ot vlastel velikih i malih, kto se obrete i čto ljubo ispakosti domu svetoga Nikole ili u seleh ili u ljudeh ili od mednik sel teh ili u čemu inome, ili Srbin, ili Latinin ili Arbanas, ili Vlah da primi gnjev i nakazanie od kraljevstva i da plati kraljevstvu. T. perper."

Za daljnje i dublje priče o Vlasima (a mogao bih nastaviti još ovoliko koliko sam napisao) ovdje više nemam namjere trošiti riječi, pogotovo na osobe koje ili nisu sposobne ili namjerno ne žele ništa da nauče.

Dakle da se vratim na poantu. Drugo značenje vlaškoga imena ima i profesionalnu, stručnu uporabu. "Vlah" je u srpskoj srednjovjekovnoj državi bio i pastir. Tako se i kroz njihove privilegije i razvilo posebno "vlaško pravo", koje je u potpunosti zadržano u Osmanlijskom carstvu (ius valachorum). Prve Vlahe u detalje iz planinskih predjela nalazimo u povelji manastira Žiče iz perioda između 1222. i 1228. godine. Tu su imena Bun, Bukor, Bunilo, Griponj, Mrgela, Singur, Šarban, Tuz i druga. Povelja manastiru Svetog Arhanđela Mihaila i Gavrila u Prizrenu iz perioda od 1348. do 1353. godine je još bogatija, spominju se i poznata rumunjska imena: Marko Fečor, i općenito ona sa nastavcima '-ul': Surdul, Hranul, Njegul, Rajul, Rašul, Stojil, Gradul, Dragul, Ursul, Dragja Vlahiot, itd...vjerojatno je da su poznavali srpsko-slovenski jezik iz osobnih potreba, pa možda su i u Srpsku crkvu išli, ali svoj zaseban identitet su itekako očuvali u svakom pogledu, niti su se pretjerano miješali sa Srbima, mahom stacioniranim poljoprivrednicima.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Q. in perpetuum hibernum

Q. in perpetuum hibernum

Stara legenda
Poruka
79.375
A sada da ne bi neko svakakve gluposti izvučene iz konteksta pronalazio, i tvrdio kako je možda postojao strahovito ogroman broj Vlaha, u nacijama bastarda Makedoncima, Grcima, Albancima, Srbima, Bugarima, Crnogorcima, Bošnjacima, Mađarima i Rumunjima, nasuprot plemenitim čistokrvnim Hrvatima arijevskog podrijetla -> (a za to su nam posebno dragocjene zetske povelje) Vlaha je bilo manje od Albanaca, kojih je bilo manje od Latina. Latina je bilo vrlo malo, i to znamo zasigurno. Dakle, koji je zaključak kada dođu Srbi u pitanje?

Vlasi su bili od značaja za ekonomiju srpske srednjovjekovne države, tako da su bile i potrebe zakonskog reguliranja njihova statusa. U slučaju povrede zemljišne granice, morali su da plaćaju tzv. "potku" u iznosu od 100 perpera. Hajdemo vidjeti što piše u Svetostefanskoj povelji kralja Stefana Uroša II. Milutina Nemanjića:

"Srbin da se ne ženi u Vlasjeh. Ako li se oženi u nevjest igumanovu, da se ograbij i sveže i on Vlah od koga se bude ženil i da se vratij bez volje opet na očino mjesto, a koji budu starinici i ne vzmogu se povratiti ni jedn da nje vojnik i vsi ćelatori."

...što je bila potreba za ne miješanje unutar struktura stanovništva. Onda evo I. Dušanove hrisovulje Dečanima:

"Srbin da se ne ženi u Vlasjeh, ako li se oženi, da je vede u merophe."

No druga povelja ovo čini znatno blažim:

"Srbin da se ne ženi u Vlasjeh, ako li se oženi, da je ćelator."

Kao što vidimo, otuda dolazi do postepenok poistovećivanja etničkog i statusnog pojma. Nije isključeno da Srbljin i sebar imaju možda sličnu povezanost, ali tu stvarno postoje dva različita termina.

Što se tiče miješanih brakova, oni su ne samo bili rijetkost Vlah-netko drugi, već i unutar samih vlaških cjelina. U Tesaliji je postojalo jedno vlaško pleme koje se u stvari dijeli na dva:

1. Karaguni, koji govore rumunjski jezik

2. Mavrovuni, koji govore grčki jezik

Oni se strahovito mrze i ne miješaju se sklapanjem brakova.

Što se tiče jedne grupe Vlaha, u Dalmaciji, eto, njih sam zaboravio (Crni Vlasi - Nigri Latini). U pitanju su Morlo-vlasi, ili kraće "Morlaci". Nastanjivali su uglavnom Dalmaciju i te krajeve. Oni su još u XVIII. stoljeću i pored slavinizacije pod uticajem srpskih izbjeglica sačuvali odrijeđeni romanizirani jezik, kako piše Albert Fortis (Ma i Valachhi parlano una lingua, che latineggia moltissimo, e interrogati del perche rispondano d' essere orginariamente Romani...), i sebe nisu smatrali Slavenima, već Romanima. Kanal između Velebita i otoka Raba i Paga se zvao "Canale della Morlacca". I u koga su se Morlaci asimilirali od sredine XIX. stoljeća? U Srbe? Onaj jedan pravoslavni dio, da. Većina se asimilirala upravo u Hrvate.

Što se tiče samih primorskih gradova, naziv "Morlaci" je upravo bio prvobitno za njih, te su naknadno oni prenijeli naziv na same zagorske Vlahe, koji predstaljaju onu drugu zemljopisnu grupu romanskih starosjedilaca. Na osnovu svjedočanstva Domenica Negria iz 1557. godine, znamo da su Vlasi u hrvatskom primorju i dalje sredinom XVI. stoljeća govorili jezik sličan rumunjskome. Što se tiče mišljenju (a ovo se polu-odnosi i na Dubrovačku republiku), u obalskim gradovima potpuno isto tako nije bilo miješanja Slavena i Romana, a krajem XV. stoljeća su Romani prosto historijskim okolnostima izumrli, uglavnom zbog teške zarazne bolesti koje su tamanile ove gradove u XIV. stoljeću i kasnije. Tek poslije dolazi do miješanja dalmatinskih Slavena (koji su prepunili dalmatinske gradove) i Latina (Vetranić, Marko Marulić, su primjeri takvih Hrvata romanskog porijekla).

Dakle, nesumnjivo je da su pravoslavni Vlasi zabilježeni u Hrvatskoj počev od XIII. stoljeća, isto kao što i pravoslavni Srbi koji dolaze od kraja XV. stoljeća. Zašto poprimaju Srbi često vlaško ime, ali i nikada ne napuštajući srpsko (osim pounijaćenih Križevčana, koji danas sebe smatraju Hrvatima) ime? Zbog gore-objašnjenih razloga. A da tu nema nikakve asimilacije Vlaha u Srbe, govori činjenica da to jednostavno nije historijska okolnost (pogotovo kada pojedine populacije mogu da opstanu i po 1.300 godina, što je više od jedan milenij :whistling: ). Ti 'vlasi':

1. Imaju slavenska imena, a ne rumunjska (primjer: spisak prvog odreda pribjeglica iz 1596. godine u Petrinji, od 21 imena 3 mogu imati romanski korijen, a ostalih 19 čisto slavenska)

2. dovode srpsko pravoslavlje, a ne neko drugo

3. govore srpsko-slovenski jezik, a ne rumunjski

4. dovode sa sobom srpsku narodnu tradiciju (slava), te Dalmacija i dio Hercegovine i okolišje postaju fabrike srpske narodne poezije, a u Bosni opstaje jedino mit o Kulinu Banu od bosanskoga, i prosto samo srpska kultura i običaji svukuda.

Pitanje: Je li taj narod sebe smatrao Vlasima, ne-Srbima? Ne izgleda tako. Po svim izgledima, smatrali su sebe upravo Srbima. Zašto najslavniji austrijski etnograf (čije kompletno djelo imaš na internetu, inaće) godine kaže da su to "tzv. Vlasi", jer nemaju nikakve veze sa pravim Vlasima? Zašto madjar Capalovic piše sljedeće:

"Zbog iste vjere s Vlasima, rimski katolici zovu Srbe, podrugljivo, Vlasima."

Ili mitropolit Saguna (Rumunj iz Transilvanije):

"Katolički Hrvati nazvali su srpske koloniste "vlasima", da im se time narugaju i obilježe da oni ne pripadaju istom narodu sa katoličkim Hrvatima."

ENDE :)
 
zboras

zboras

Primećen član
Poruka
792
Slaven777:
Pa kakve veze imaju Vlasi sada s tim? :???:
Kliknite za proširenje...
Славен777 Браво ја сам Каракачанин....:klap:
Моји су Одаво у Србији досељенеи..И одавно се изјашњавамо као Срби..И учесници у свим ратовима за Србију..Моји су досељени из села Трнова.23 Породице.А сад нас има чак и у Холивуду.:ok:
Али за дивно чудо презиме нам није промењено..
 
Q. in perpetuum hibernum

Q. in perpetuum hibernum

Stara legenda
Poruka
79.375
zboras:
Славен777 Браво ја сам Каракачанин....:klap:
Моји су Одаво у Србији досељенеи..И одавно се изјашњавамо као Срби..И учесници у свим ратовима за Србију..Моји су досељени из села Трнова.23 Породице.А сад нас има чак и у Холивуду.:ok:
Али за дивно чудо презиме нам није промењено..
Kliknite za proširenje...

Којег то села Трнова?
 
matijakupa

matijakupa

Aktivan član
Poruka
1.430
dobro, sad bez šale i pošalice, neka mi netko proba objasniti sljedeće:

kako to da se termin "Vlah" strogo razlikuje od termina "Srbin" na teritoriju nemanjićke Srbije, a samo dvijesto ili tristo kilometara zapadnije taj isti termin "Vlah" se poistovjećuje sa terminom "Srbin"?

Dakle, nesumnjivo je da su pravoslavni Vlasi zabilježeni u Hrvatskoj počev od XIII. stoljeća, isto kao što i pravoslavni Srbi koji dolaze od kraja XV. stoljeća. Zašto poprimaju Srbi često vlaško ime, ali i nikada ne napuštajući srpsko (osim pounijaćenih Križevčana, koji danas sebe smatraju Hrvatima) ime? Zbog gore-objašnjenih razloga. A da tu nema nikakve asimilacije Vlaha u Srbe, govori činjenica da to jednostavno nije historijska okolnost (pogotovo kada pojedine populacije mogu da opstanu i po 1.300 godina, što je više od jedan milenij ). Ti 'vlasi':

1. Imaju slavenska imena, a ne rumunjska (primjer: spisak prvog odreda pribjeglica iz 1596. godine u Petrinji, od 21 imena 3 mogu imati romanski korijen, a ostalih 19 čisto slavenska)

2. dovode srpsko pravoslavlje, a ne neko drugo

3. govore srpsko-slovenski jezik, a ne rumunjski

4. dovode sa sobom srpsku narodnu tradiciju (slava), te Dalmacija i dio Hercegovine i okolišje postaju fabrike srpske narodne poezije, a u Bosni opstaje jedino mit o Kulinu Banu od bosanskoga, i prosto samo srpska kultura i običaji svukuda.
Kliknite za proširenje...

daklem, na jednom mjestu imamo Vlahe, Vlašku (pokrajnu, državu....) sa jasnom diferencijom nacionalnog identiteta, a sa druge strane taj isti termin ovdje znači nešto sasvim drugo?
 
Q. in perpetuum hibernum

Q. in perpetuum hibernum

Stara legenda
Poruka
79.375
matijakupa:
dobro, sad bez šale i pošalice, neka mi netko proba objasniti sljedeće:

kako to da se termin "Vlah" strogo razlikuje od termina "Srbin" na teritoriju nemanjićke Srbije, a samo dvijesto ili tristo kilometara zapadnije taj isti termin "Vlah" se poistovjećuje sa terminom "Srbin"?



daklem, na jednom mjestu imamo Vlahe, Vlašku (pokrajnu, državu....) sa jasnom diferencijom nacionalnog identiteta, a sa druge strane taj isti termin ovdje znači nešto sasvim drugo?
Kliknite za proširenje...

Ne razumijem te baš, matija.

Čini mi se da si pobrkao nešto, ne govoriš o drugim prostorima, već drugim vremenima - nije u pitanju strana istočna zapadna, već vrijeme.

"Vlah" nema samo ta dva značenja. I etničko možemo razdvojiti, jer Romani u pirmorju (Dubrovčani i ostali) sigurno ne mogu spasti u istu etničku grupu sa Rumunima. Tu je i konfesionalna kategorija, pa čak i regionalna (u centralnoj i sjevernoj Dalmaciji - Srbi, Hrvati, Kinezi, svi koji žive izvan priobalja su "vlaji" i "vlajine"). U pitanju je jedan vrlo širok i komplikovan termin, koji se razaznaje ne samo na Balkanu, već i po cijeloj Evropi i obuhvata raznorazne oznake, čak i više od onih što sam na ovoj strani naveo.

Što te konkretno interesuje?
 
Mrkalj

Mrkalj

Buduća legenda
Poruka
30.043
Reč vlah nije germanskog poreka već slovenskog i to srpskog. Reč je proširena svugde gdee su se kretali Srbi. Germani su mnogo kasnije od Slovena došli u Evropu. Izuzetno je stara to reč, a označava nižu, vučnu klasu (etim. vlak). Vlah je Sloven niže klase. Kasnije Romani dobijaju ovaj naziv jer su Sloveni robove rimskih gospodara krstili vlakima (težacima, tegljačima), a oni su morali da znaju i neku vrstu latinskog, te je vlah postao sinonim i za romanofonca. Naporedo s oznakom romanofonaca, vlah se koristi i dalje kao klasno obeležje kod Slovena. Poljsko leh, slovenačko lah, srpsko vlah, vlaj itd. označavaju nižu klasu. U srednjovekovnoj Srbiji, vlasi su stočari - ovčari. Crni vlasi su gajili crne ovce, a beli vlasi - bele ovce. Imamo u Bugarskoj bele vlahe koji su izuzetno crnpurasti i obratno, morlake (obrati pažnju na etimološko k) koji su najčešće beloputi. Vlasi su na Balkanu, makar u zadnjih 600 godina sinonim za "Srbe po jeziku". Kažem ovako jer su u zadnjih 600 godina svi ovi štkovaci u jezičkoj zajednici, a poreklom sa teritorije tzv. Srpske konfederacije.

Ako ovaj (moj) obrazac primenite na istorijske činjenice, neće biti nikakvih kolizija. Toliko za ovaj forum.
 
umrimuski

umrimuski

Ističe se
Poruka
2.653
sokiran sam samim sobom metafora,paroksizam,posto sam jedan veliki vla,razumes sta sam hteo da uradim,sprdnja,sala kapiras :hahaha:

I znaj da gresis kada kazes da smo svi ljudi isti( verovatno si vernik) apsoluno nismo i uskoro ce se dokazati ali otom potom ;)
 
Poslednja izmena:
sremio

sremio

Početnik
Banovan
Poruka
31
zalosno je sta se desava sa Vlasima i Rumunima u Timockoj krajini, jos je tuznije sto se raspravlja na srpskom a ne na njihovom ali i ne moze na ovom sajtu na njihovom a veoma je cudno sto iz istog sela se nadju tako 45% su Vlasi, 45 % kazu da su rumini (Rumuni) govore istim jezikom 10 % kopilana i na lepom srpskom kaze da Vlasi nisu isto sto Rumuni i ne isto sto Rumuni iz Rumunije, da li ste nesto shvatili ako ne onda je jasno PRICA BEZ KRAJA SA VELIKIM SPEKULACIJAMA NA RACUN VLAHA/RUMUNA dok oni zajedno piju, se vesele ali nikad jedan drugom NE PSUJE MAJKU NITI VLASKU NITI RUMUNSKU ja dajem glavu da nikad nisam niti cuo niti mi je neko o tome ispricao, ali kad im ja kazem NUOI NIS NUOI da ne verujete oni su saglasni i razumeju dok ja im kazem ja sam Vlah i Rumun i jos iz centralne Srbije, mi znamo ko smo ali vi Srpska ideologija nece da prihvata stvarnost, doci ce vreme i za takvu stvarnost a onda ce to biti nevidljivi noz u ledja.......
 
Mrkalj

Mrkalj

Buduća legenda
Poruka
30.043
Pa da, pripojite se, i vi u Krajini, Rumuniji i već ste u Evropskoj. Prosto.

Samo, znaš mi smo takvi da prvo moraju da nas bombarduju, pa tek onda sledi odcepljenje. Tako da, (po)spremi bunker...

Nož u leđa kome, maestro?
 
Poslednja izmena:
matijakupa

matijakupa

Aktivan član
Poruka
1.430
Slaven777:
Ne razumijem te baš, matija.

Čini mi se da si pobrkao nešto, ne govoriš o drugim prostorima, već drugim vremenima - nije u pitanju strana istočna zapadna, već vrijeme.

"Vlah" nema samo ta dva značenja. I etničko možemo razdvojiti, jer Romani u pirmorju (Dubrovčani i ostali) sigurno ne mogu spasti u istu etničku grupu sa Rumunima. Tu je i konfesionalna kategorija, pa čak i regionalna (u centralnoj i sjevernoj Dalmaciji - Srbi, Hrvati, Kinezi, svi koji žive izvan priobalja su "vlaji" i "vlajine"). U pitanju je jedan vrlo širok i komplikovan termin, koji se razaznaje ne samo na Balkanu, već i po cijeloj Evropi i obuhvata raznorazne oznake, čak i više od onih što sam na ovoj strani naveo.

Što te konkretno interesuje?
Kliknite za proširenje...

pa da, Slaven, upravo sam na to i mislio.
te iste "Vlaje" iz dalmatinske zagore sam i ja ovdje jednom spomenuo u tom kontekstu, a i to da ta riječ u ovom mom kraju ima sasvim drugo značenje

zato i pitam kako to da na teritoriju izvan Srbije taj termin "Vlah" se poistovjećuje sa nacionalnim terminom "Srbin", a u samoj Srbiji (ali i u drugim krajevima gdje žive Srbi!) ima sasvim drugo značenje- potpuno distancirano od termina Srbin (u nacionalnom smislu govoreći, jasno) ?????
 
čvrsnica

čvrsnica

Domaćin
Poruka
4.321
matijakupa:
pa da, Slaven, upravo sam na to i mislio.
te iste "Vlaje" iz dalmatinske zagore sam i ja ovdje jednom spomenuo u tom kontekstu, a i to da ta riječ u ovom mom kraju ima sasvim drugo značenje

zato i pitam kako to da na teritoriju izvan Srbije taj termin "Vlah" se poistovjećuje sa nacionalnim terminom "Srbin", a u samoj Srbiji (ali i u drugim krajevima gdje žive Srbi!) ima sasvim drugo značenje- potpuno distancirano od termina Srbin (u nacionalnom smislu govoreći, jasno) ?????
Kliknite za proširenje...

mozda je neka sibilarizacija u pitanju
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Top